TREBINJE – Hidroelektrana (HE) “Dabar” raspisala je javni poziv za finansiranje i izgradnju svih objekata HE “Dabra” ukupne vrijednosti nešto više od 428 miliona maraka sa PDV-om.
Postupak javne nabavke biće sproveden putem takmičarskog dijaloga.
Kandidat ili grupa kandidata kojima budu dodijeljeni ugovori biće obavezni da kompletiraju projektnu dokumentaciju, isporuče opremu, izgrade objekte sa opremom i puste elektranu u rad, zatim da obezbijede finansijska sredstva, odnosno 85% ili više od cijene Ugovora za izgradnju i puštanje elektrane u rad, te da obezbijede novac za završetak izgradnje započetih objekata i radova kroz odobravanje povoljnog novčanog kredita, uz povrat kredita u novcu ili električnoj energiji.
Kako je precizirano u javnom pozivu, HE “Dabar” će nakon izgradnje samostalno koristiti izgrađene objekte i nakon preuzimanja objekata započeti otplatu kredita u periodu ne manjem od 15 godina. Period izgradnje objekata do puštanja elektrane u rad smatra se grejs periodom.
Kako je planirano, izgradnja svih objekata HE “Dabar” trebalo bi da bude završena za četiri godine.
Javnim pozivom precizirano je da je neophodno finansiranje i izgradnja brana “Pošćenje” i akumulacija “Nevesinje“, zatim nasipa “Grebak” i”Vranjača”, te vodostana i cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade i razvodnog postrojenja.
U predmet javne nabavke spada i projektovanje, proizvodnja, isporuka, instalacija, ispitivanje i puštanje u pogon kompletne opreme neophodne za pretvaranje raspoložive energije vode u električnu energiju, zatim kanal kroz Dabarsko polje, kao i proširenje tunela Dabarsko polje – Fatničko polje sa izradom nedostajuće projektne dokumentacije, te dalekovod od 220 kV.
Pod finansiranjem započetih i planiranih aktivnosti javni poziv podrazumijeva izgradnju dovodnog tunela sa ulaznom građevinom i pristupnim tunelima, izrada nedostajuće tehničke dokumentacije, stručni nadzor nad izgradnjom objekata, eksproprijacija, izrada svih potrebnih studija i dopuna nekompletne projektne dokumentacije.
Kriterijum za izbor najpovoljnijih ponuda je ekonomski najprihvatljivija ponuda, dok su podkriterijumi – rok završetka radova, dužina garantnog perioda, kamatna stopa, koeficijent korisnog dejstva HE “Dabar”, te period otplate kredita.
Rok za prijem ponuda je 1. mart 2019. godine.
Probijeni rokovi
Iako je prije sedam godina bilo najavljeno da će istorijski projekat HE Dabra već 2016. godine proizvoditi struju, do danas u ovom preduzeću nije proizveden niti jedan kilovat.
HED već sedam godina izdvaja novac za plate i doprinose radnika. Danas ih je, tvrdi direktor Željko Zubac, oko 40, a u planu je da ih bude stotinu. Na naše pitanje da li postoji potreba za tolikim brojem radnika, Zubac je odgovario potvrdno.
“Svi su raspoređeni po određenim službama i u svom tom periodu su imali svoja jasna zaduženja, progresivno su primani i raspoređivani na radna mjesta u skladu sa sistematizacijom”, zaključio je on.
Podsjećamo, preduzeće HE “Dabar“, koje je u vlasništvu „Hidroelektrana na Trebišnjici“, osnovano je 2011. godine.
Mediji su ranije pisali da je za izgradnju i finansiranje HE Dabar, koja pripada sistemu hidroelektrana “Gornji horizonti”, zainteresovano 19 kompanija iz devet zemalja. Direkt-portal.com
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Gradnja elektrana je bacanje novca. I postojeci elektroenergetski kapaciteti su preglomazni za domace trziste no to nije problem jer se struja izvozi i ostvaruje odredjena dobit. Ono sto je problematicno jeste ugrozavanje zivotne sredine, kao i cinjenica da u tom sektoru jedno radno mjesto kosta cak milion KM. Umjesto da Vlada RS se vise nego inace fokusira na otvaranje novih radnih mjesta kroz subvencije od 5-10-20 hiljada KM po radnom mjestu isti finansiraju gradnju giga-mega elektrana koje zaposljavaju jako mali broj ljudi s obzirom na kolicinu kapitala, a tu je i vec spomenuti ekoloski faktor jer buducnost lezi u malim, srednjim i velikim solarnim elektranama tj. solarnim panelima koji su iz godine u godinu sve jeftinije i jeftinije i sa vecim kapacitetom za dati prostor i za sve kraci rok se ulaganje u taj oblik dobijanja elektricne energije isplati.