Plan revitalizacije prerađivačke industrije
21.12.2015. / 14:49
BANJALUKA, Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Privredne komore, uzgajivača svinja i junadi, kao i Mesne industrije “Levita” iz Gradiške razmatrali su danas mogućnosti revitalizacije ovog prerađivačkog kapaciteta i uvezivanja prerađivačke industrije i primarnih proizvođača radi efikasnijeg nastupa na tržištu.
Na sastanku u Banjaluci, kojem je prisustvovao i ministar Stevo Mirjanić, zaključeno je da u roku od 15 dana bude formirana radna grupa, koja će ponuditi rješenje i mogućnost saradnje, čiji bi rezultat bila revitalizacija “Levite” i stvaranje dugoročnih odnosa između proizvođača i prerađivača.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Gordana Rokvić kaže da je zajednički stav da kapaciteti za proizvodnju mesa u Republici Srpskoj nisu dovoljno iskorišteni i da Srpska može da ponudi domaćem i inostranom tržištu veće količine proizvoda, kako sirovine tako i prerađevine.
“Revitalizacija jednog ovakvog kapaciteta bila bi od velike koristi za primarne proizvođače koji bi mogli osigurati plasman svog proizvoda, odnosno sirovine na tržište, a ne bi strahovali od uvoza enormnih količina mesa”, rekla je Rokvićeva novinarima nakon sastanka.
Ona je podsjetila da su u Republiku Srpsku ove godine uvezeni meso i mesni proizvodi od 204 miliona KM, a izvezeno meso od 88 miliona KM, te da je izvoz u ovoj godini višestruko povećan u odnosu na prethodnu godinu kada je bio 12 miliona KM.
“To je još negativan spoljnotrgovinski bilans, uvozimo daleko više nego što uspijevamo izvesti. Problem je što se pojedini prerađivači, koji nastupaju na inostranim tržištima, poput Turske, okreću uvozu sirovine, umjesto kupovini domaćeg poljoprivrednog proizvoda”, naglasila je Rokvićeva.
Prema njenim riječima, na snazi će ostati mjere resornog ministarstva, koje su postojale do sada kada je riječ o podršci domaćoj proizvodnji.
Rokvićeva je navela da je stav Ministarstva da se bez unapređenja spoljnotrgovinskog poslovanja i donošenja mjera zaštite domaće proizvodnje ne može govoriti o revidiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi išao na štetu domaćim poljoprivrednim proizvođačima.
Predsjednik Područne Privredne komore Banjaluka Goran Račić ukazao je na neophodnost primjene pravilnika o deklarisanju hrane, te istakao da meso na policama treba bude deklarisano da bi se sigurno znalo porijeklo, veterinarski pečat i ostalo što je potrebno.
Predsjednik Udruženja svinjara Srpske Mišo Maljčić rekao je da su u Republici Srpskoj i BiH uništeni klaonični kapaciteti, a veliki broj se preorjentisao na preradu, što je veoma isplativo, ali su uglavnom zainteresovani za smrznuto meso treće i četvrte kategorije i uvoz je njihov osnovni interes.
“Očekujemo da bi za `Levitu` bili zainteresovani svi tovljači u krugu Lijevča, Posavine, a možda i sve do Semberije. Veći broj klanja u `Leviti` značio bi povećanje proizvodnje i vrlo brzo bi mogli da povećamo procenat zastupljenosti na domaćem tržištu i da se time borimo protiv uvoza”, tvrdi Maljčić.
Vlasnik Mesne industrije “Levita” Bogdan Sladojević rekao je da je njegov prijedlog da se fabrika transformiše u akcionarsko društvo, a da bi u oživljavanje pogona bilo neophodno uložiti 500.000 evra.
Sladojević smatra da su najveći problem u Srpskoj tržni centri i uvoznici, koji nemaju obavezu da otkupe domaće i da na svojim rafovima imaju 51 odsto domaće proizvodnje, kao što je slučaj u drugim zemljama. Srna
Tagovi: gordana rokvicpreradjivačka industrijarevitalizacijastevo mirjanic
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
