Peleta ima i jeftiniji je nego na Zapadu
06.08.2022. / 12:48
SARAJEVO – Troškovi grijanja i energije iz bilo kog izvora odavno nisu zanemarljivi. Energetska kriza dovela je do toga da je za pelet u junu na njemačkom tržištu bilo potrebno izdvojiti oko 500 evra po toni, što je 40 posto više nego prije šest mjeseci.
FOTO: Pixabay
Savjet ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o zabrani izvoza peleta iz države. Ova odluka znači da bi cijena ogrevnog drveta i proizvoda od drveta, poput peleta, u BiH ovog ljeta trebala biti stabilizovana. Zabrana bi trebala biti na snazi do kraja septembra ove godine s mogućnošću produženja.
Cijena jedne tone peleta u BiH kreće se oko 640 KM (327,33 evra). Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja je na tržištu svih vrsta ogreva i energetike u BiH, ali i Europi, kaže da je nakon zabrane izvoza ta cijena pala na 590 KM (301,75 evra) po toni. Međutim, rast cijena goriva, koji je ključan u drvoprerađivačkoj industriji, dolio je ulje na vatru te vratio cijene peleta na 640 KM.
Zabranom izvoza BiH ima dovoljno energenata za svoje potrebe.
“Do kraja zabrane izvoza, cijena peleta će ostati ista. Nema nikakvog osnova da se cijena povećava, napomenuo je Helać.
Smatraju da procjene Vlade FBiH, koja je saopštila da je realna cijena za tonu peleta trebala biti od 400 KM (204,58 evra) do 450 KM (230,15 evra), populistička izjava. Helać je istakao da se tržišta čelika i folije nisu oporavila od nestabilnosti tokom pandemije koronavirusa, što ne dozvoljava pad cijena peleta.”Ulazimo iz krize u krizu, svi su stručnjaci govorili da će se globalna ekonomija i tržište godinama oporavljati nakon pandemije, međutim onda je nastupila nova kriza s Ruskom Federacijom i Ukrajinom”, kaže je Helać.
Vlada Srbije je ograničila cijenu peleta usred krize na 38.000 dinara (323,74 evra) po toni i pridružila se BiH u privremenoj zabrani izvoza.
Proizvođači u Srbiji se već mjesecima žale da nema dovoljno drveta na tržištu kako bi proizveli pelet, za šta su krivili JP “Srbijašume”. To javno preduzeće navelo je da isporuka kasni jer je zbog produženog trajanja zime i snijega bilo nemoguće započeti sječu drva prije prvog aprila.
Vlada je u saopštenju dodala da se odlučila na ove korake kako bi spriječila nestašicu peleta “uslijed povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdijevanjem prouzrokovanim krizom na svjetskom tržištu energenata”. Mjere će trajati 90 dana, tj. do prvog novembra.
Međutim, poznavaoci prilika kažu da peleta nema dovoljno ni za domaće tržište.
Predsjednik poslovnog kluba “Privrednik” Zoran Drakulić je prethodno rekao da zabrana izvoza i nije potrebna, jer Srbija i ne izvozi pelet.
“Koliko znam, niko od naših proizvođača, naročito većih, ne izvozi uopšte, jer imamo dosta veliko domaće tržište. Izvozimo nešto minimalno za Sjevernu Makedoniju, s kojima imamo već desetogodišnju saradnju”, rekao je Drakulić.
Prema Drakulićevim riječima, njegova firma je prošle godine prodavala pelet za 170 evra po toni, a ove godine oko 260 evra bez PDV-a. Maksimalna maloprodajna cijena je sada ograničena na oko 320 evra.
Srbija je do prije 10-15 godina, kada je započinjala intenzivna proizvodnja peleta, 90 odsto proizvodnje peleta plasirala u izvozu. Danas je sasvim drugačija situacija – više od 90 odsto domaće proizvodnje plasira se na domaće tržište, a količine koje nedostaju se i uvoze, rekli su iz PKS-a za Bloomberg Adriju.
Pad izvoza i porast uvoza peleta počinje od 2015. godine. Prema podacima PKS-a, u tom periodu proizvodnja se kretala oko 80 tona godišnje i povećavala iz godine u godinu.
U Sloveniji je u maju prosječna cijena tone peleta upakovanog u vreće od 15 kilograma bila 344 evra, što je za četvrtinu više nego na početku grejne sezone, pokazuju podaci Šumarskog instituta Slovenije. Ovo je posebno značajno jer je prethodnih sezona u maju i junu cijena dostizala najniži nivo u čitavoj godini.
Roba namijenjena Sloveniji može napraviti problem u ovom trenutku kada tamošnji uvoznici i trgovci pune skladišta za sezonu grijanja. Zabrane izvoza u Srbiji i BiH svakako će uticati na snabdijevanje Slovenije, kojoj je BiH četvrti najveći uvozni partner.
Cijena peleta raste i u Sjevernoj Makedoniji, gdje postoji nestašica. Inspektori su izašli na teren nakon pritužbe da trgovci manipulišu cijenama, ali je glavni zaključak bio da su manipulacije minimalne i da su cijene visoke zbog kretanja na svjetskom tržištu.
“Utvrdili smo da nema velikih količina zaliha, a cijena raste od siječnja pa nadalje. Utvrdili smo da je poskupljenje opravdano i da je zbog toga što je pelet iz uvoza, a iz dokumentacije se vidi da je otkupna cijena u porastu. Cijena pakovanja od 15 kg je od 220 do 390 denara (od 3,57 do 6,33 evra). Kilogram peleta na tržištu je od 15 do 26 denara. Marža trgovaca je od 10 do 40 posto, u zavisnosti od trgovca i kvaliteta peleta”, rekla je Simeska Dimoska za Bloomberg Adria TV.
Istraživanje pokazuje da će Evropa u budućnosti dominirati tržištem peleta s maksimalnim tržišnim učešćem.
“Zahvaljujući širokoj upotrebi električnih kotlova u segmentima grijanja stambenih objekata, očekuje se da će tržište drvenih peleta stvoriti unosne mogućnosti u sektoru obnovljive energije. Sve veća potražnja u segmentu grijanja za stambene i poslovne prostore primorava proizvođače da ekstenzivno vade drvene pelete do 2031. godine”, navedeno je u istraživanju.
Tagovi: bihenergetska krizapelet
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Jeli to poskupila bukva i ostalo drvo najjeftinije klase?
Helac kaze poskupio celik i folija koja u cijeni gotovog proizvoda ne ucestvuje ni 10 %.proizvodjacka cijena je 150 KM a oni prodaju za 400% marze .
Kako je to moguce ????
Sta radi inspekcija ????
Napravi ga ti za 150KM, ja ti platim 500 po toni
https://sumerepublikesrpske.org/index.php/strana-2/func-startdown/5343/
Evo ti cijenovnik šuma republikevsrpske za 2022 godinu gdje je cijena bukovine druga klasa franko kamionski put 49 KM po m3.
Cijena biomase je jos jeftinija ali ako se pravi od ciste bukve koja je tezine 600 KG po m3 to znaci da je za tonu cistog bukovog peleta potrebno 1.66 m3 bukovine ato max iznosi 1.66 x 49 KM = 81 KM .
Dakle 81 KM za sirovinu.
Neka su svi ostali troskovi jos toliki onda proizvodna cijena tone peleta ne bi trebala biti veca od 162 KM.
Ogrjevno drvo oblo je na kamionskom putu 75KM + PDV po m3. Od ogrevnog drveta se ne može dobiti kvalitetan pelet. Dalje, ni to ogrevno drvo se ne može dobiti ni u Šumama RS ni u kantonalnim šumama. Prevoz 1m3 ogrevnog drveta je od 25KM po m3, pa naviše. Izračunaj mi koliko se struje potroši za tonu peleta, koliko goriva, koliko radne snage, koliko rezervnih dijelova, raznih masti i ulja, folije, paleta, koliko energije da se sirovina osuši, jer treba bukvu dovesti sa 60% vlage na 8%, pa da onda pričamo dalje. Najbolji su ovi analitičari iz stolice, a ne bi mogli čačkalicu da proizvedu. Dakle, evo ti ponuda, napravi ga za 250, ja ti po duploj cijeni sve otkupim. Ajd sad, držimo se tema u koje se razumijemo.
Proizvodna cijena peleta je vjerovatno veca od 150 km ali svi znamo kako funkcionisu Sume Srpske a i drvna industrija.
Resenje postoji ali ga moze donijeti samo ozbiljna drzava.
Tako da od toga nema nista.
Kako je veća ?
Daj kalkulaciju ?
, cijena sirvine nije nikakva tajna, kao ni cijena ostalih troskova.
Moguce je da je proizvodna cijena manja od 150 KM po toni.
Ali neka je 150 onda sa marzom od 25 % + pdv iznosi 220 KM .
I to je realna cijena .
Oni sad prodaju za 640 KM to je 420 KM cistog ekstra profita tako da peletara koja dnevno proizvodi 30 tona pravi 12 400 KM dodatnog profita.
To je dovoljno da se potplati i vlast i opozicija i inspekcija i razni portali….
O tome i govorim. Bez obzira kolika ne realna proizvodna cijena peleta, svi znaju da je najveci problem proizvodnje zapravo nabavka sirovine. Javna je tajna kako se dolazi do sirovina u drvnoj industriji.
Drugi problem prodajne cijene kod nas je u privrednom sistemu. Zivimo u “slobodnom trzistu” a to znaci da svako ima pravo da prodaje sve po cijeni koju sam odredi.
Zasto bi proizvodjac prodavao pelet za 300km/t u bih, ako moze da svabama proda po 400km/t u veleprodaji? Da li bi ti radio za mene za 1000km ako ti neko drugi daje 1500km?
Resenje tog problema se mora traziti sistemski.
Da bi se pocistio kriminal u sumama, morali bi prvo izgraditi nove zatvore jer trenutno nemamo gdje da ih smjestimo.