Capital.ba

Pandemija pokazala zakonske nedostatke e-trgovine u BiH

23.03.2021. / 10:52

BANJALUKA/SARAJEVO – Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o e-trgovini već je ta oblast uređena sa samo dva člana entitetskih zakona o trgovini, što po mišljenju potrošača otvara prostor za mnoge neregularne radnje i zloupotrebe.

foto: shuttershock

Zakoni u Republici Srpskoj i FBiH

Prema Zakonu o trgovini u Republici Srpskoj, oblast e-trgovine obrađena je u članu 61. tog zakona, a prema kojem je ona dio daljinske trgovine, a ostvaruje se na način da se roba, odnosno usluga nudi, naručuje i prodaje putem Interneta.

Dodaje se i da se elektronska trgovina obavlja putem elektronskih prodavnica, elektronskih platformi koje povezuju prodavce i potrošače, dropshippinga i društvenih mreža.

U Federaciji BiH online trgovina je definisana samo članom 47. Zakona o unutrašnjoj trgovini u kojem stoji da je to oblik trgovine na malo, robom i uslugama koje trgovac vrši ponudom putem sredstava za komunikaciju potrošaču koji nije neposredno prisutan, odnosno na daljinu.

Potrošači nezaštićeni

Direktorica Udruženja građana „DON“, koje se bavi potrošačkim pravima, Murisa Marić rekla je da postoji mnogo primjedbi na trenutne odredbe kojima je definisana online trgovina i da bi BiH trebala da radi na jedinstvenom zakonu koji će obuhvatiti ovu oblast, ako želi da napreduje i da drži korak sa regionom i ostatkom svijeta.

„U postojećim zakonima, e-trgovina je samo sastavni dio kompletnog zakona o svim vrstama trgovine. Međutim, kao specifična oblast, ona bi se trebala posebno obraditi i zakonski urediti“, ističe Marićeva.

Dodaje da je jedan od ključnih problema koji se pojavljuje upravo zbog ovakvih propusta taj da se često online trgovina svede na kupovinu preko društvenih mreža i drugih platformi gdje potrošači nisu zaštićeni.

„Svjedoci smo da je u posljednjih par godina došlo do ekspanzije raznih stranica na društvenim mrežama poput Facebook-a, Instagram-a, Twitter-a i sličnih platformi koje nam nude sve vrste proizvoda, od igle do lokomotive. Pored garderobe i klasičnih stvari koje se naručuju online, sada imamo prodaju čak i lijekova. Nekada upravo te proizvode ne možemo da pronađeno u nekim apotekama, a opet sa druge strane nađemo ih na ovakvim platformama na kojima ne možemo ni da provjerimo da li je to taj proizvod i da li je uopšte ispravan“, kazala je Marićeva.

Ona tvrdi da je siva ekonomija uzela maha i da se obrću veliki iznosi novca ilegalnim putem, te da samo nadležni mogu da uđu u kraj ovakvim vidovima kupovine.

Takođe, ističe da je prošla godina čist dokaz koliko je značajna online trgovina, jer su građani usljed zatvaranja i pandemije na neki način bili primorani da se okrenu ovom vidu kupovine, kada se putem Interneta najviše nabavljala roba.

Da je potrebno obratiti dodatnu pažnju na zakon kojim je regulisana online trgovina smatraju i u Udruženju potrošača „Zvono“ iz Bijeljine navodeći kako je ova oblast jako bitna, a opet nedovoljno obrađena.

„Na naš trenutni zakon mi imamo niz primjedbi koje bi trebalo popraviti. Čak smo slali i dopise vlastima kako bi obratili pažnju na ovu oblast. Mnogi naši potrošači imaju problema sa internet kupovinom, pogotovo kada treba da se ustanovi porijeklo roba i usluga“, rekao je predsjednik udruženja potrošača „Zvono“ Mitar Novaković.

Rad na usklađivanju sa standardima EU

Iz oba udruženja navode da je potrebno što prije ispraviti propuste u postojećim zakonima koji obrađuju i online trgovinu, te da bi jedinstven zakon o ovoj oblasti učinio da Bosna i Hercegovina unaprijedi svoje tržište.

Takođe, ističu da zajedno sa organizacijama civilnog društva, a u saradnji sa Evropskom unijom, pokušavaju da kroz određene projekte unaprijede zakone vezane za e-trgovinu i da se, koliko je to više moguće, usklade sa standardima EU i njihovim direktivama.

 

CAPITAL: Dragana Eremija

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Pandemija pokazala zakonske nedostatke e-trgovine u BiH

    1. Goran

      A zar nije važnije da se uredi da se bilo koja kupljena roba može vratiti trgovcu bez navođenja razloga? Kao što je na zapadu. Kupiš, odneseš kući, probaš, žena kaže “ne stoji ti”, vratiš u trgovinu i dobiješ novce nazad. Nebitno da li je klasična ili online trgovina. Samim tim bi i priče o “nepoznatom porijeklu i ispravnosti robe” bile riješene. Problem je što ovi koji treba da donesu zakone i ne znaju ništa o tematici online trgovina. Njima je sasvim dovoljno da su se učlanili gdje treba.