Pad cijene nafte ugrozio rusku ekonomiju
19.01.2015. / 7:17
MOSKVA, Osam sedmica zaredom cijena nafte na svjetskom tržištu pada što se, prema podacima agencije Blumberg, nije desilo u posljednjih 30 godina.
Rusija je najveći proizvođač nafte ali i zemlja čija se ekonomija oslanja uglavnom na naftu te je i dramatičan pad cijene ovog energenta – glavnog izvoznog proizvoda ugrozio rusku ekonomiju.
Rusiji preti bankarska kriza, upozorio je predsjednik Sberbanke German Gref i zatražio od države da pomogne bankama. Banke su samo posljednje u nizu koje pomoć traže.
Rusija leži na nafti, posjeduje i najveća nova nalazišta, na proizvodnju ne može da se požali, nafta je omogućila i njen ekonomski oporavak poslije Jeljcina. Danas, niska cijena nafte prijeti dubokom ekonomskom krizom. Neki analitičari problem vide u spoljašljim drugi – u unutrašnjim faktorima.
“SAD žele da kazne Rusiju za Krim jer cijena nafte ne zavisi od realne ponude i potražnje već od kupovine fjučersa. SAD su objavivši faktički ekonomski rat Rusiji, morale da dođu i do najproblematičnijeg a to je nafta jer se polovina budžeta puni od prihoda od nafte”, kaže Konstantin Simonov, direktor Centra energetske bezbjednosti.
“Rusija je postala narkoman koji se navukao na naftnu iglu. Rusija nije razvijala nikakve druge oblasti, na primjer visoke tehnologije. Oslanajla se na to da je nafta skupa i da posataje sve skuplja”, kaže Mihail Krutihin, analitičar “RusEnerdži“.
Ruski budžet je, uprkos obećanjima ranijih godina, i dalje vezan za cijenu nafte. Tako je budžet za 2014 do 2017 računao tih 40 odsto prihoda od taksi, poreza, i ostalog na osnovu cijene nafte od 95 dolara za barel. Za cijenu nafte vezana je i vrijednost rublje.
“Pad prihoda kompenzovaće pad rashoda na račun devalvacije rublje – time devalviraju i obaveze države, te to budžet neće osjetiti.osjetiće stanovništvo jer raste inflacija. Ali to nije prvi put, narod je navikao. Ako zapad misli da će to da obori vlast vara se”, rekao je Simonov.
Pritisak na budžet je veliki i zato što banke i velike kompnaije usljed sankcija ne mogu da pozajmljuju na međunarodnom tržištu te novac traže od države. Ministarstvo finansija Rusije želi rebalans i upozorava da se rashodi moraju smanjiti za 10 odsto.
“Potrebne su sistemske promjene da Rusija ne bi bila tako osjetljiva na kolebanja cijene nafte. Ali za taj posao bi morao da se uhvati neko ozbiljan“, kaže Krutihin .
I dok se mišljenja zašto cijena nafte tako niska razlikuju odgovor na pitanje zašto je Rusija tako zavisna od cijene nafte i predsjednik je dao odgovor. Vladimir Putin je rekao da je svima bilo lakše i brže da zarađuju na projektima od nafte. Zavisnost od nafte se samo povećavala za vrijeme njegovih mandata. B 92
Tagovi: bankarska krizacijena nafteizborprivredarusijavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nas I Rusa…
Ipak im niko nista ne moze.