Otvorena laboratorija za solarnu energetiku
08.11.2012. / 15:32
BANJALUKA, U prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ danas je otvorena laboratorija za solarnu elektranu, koja je rezultat višegodišnjeg rada na naučno-istraživačkim projektima iz oblasti alternativnih–obnovljivih izvora energije.
Akademik Dragoljub Mirjanić, koji je koordinator ovog projekta solarne energije, rekao je da je laboratorija fotonaponska solarna elektrana koja radi na principima energije svjetlosti, te da se ispituje njena efikasnost u funkciji intenziteta sunčevog zračenja, temperature vazduha, brzine vjetra i vlažnosti vazduha.
“Na bazi naših preliminarnih teorijskih istraživanja predvidjeli smo da se može povećati efikasnost tih solarnih panela ako se premažu sa prevlakama određenih materijala koji su veličine do 10 nanometara”, rekao je Mirjanić i dodao da će te prevlake donijeti kolege iz Slovenije.
On je naveo da je Akademija nabavila uređaj pomoću kojeg može da ispituje efikasnost solarnih panela, te da je cilj da se dobiju što kvalitetniji solarni paneli koji bi dali što više energije iz sunčevog zračenja.
Električna energija dobijena iz ove solarne elektrane, preko odgovarajućeg invertora, eksperimentalno će se koristiti u lokalnoj mreži, čime će Akademija postati prva javna institucija koja će dio električne energije koristiti iz obnovljivih izvora energije, i prva naučno-istraživačka institucija sa ovakvom laboratorijom.
Laboratoriju su svečano otvorili predsjednik ANURS-a Rajko Kuzmanović i ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić, koji je rekao da je za ovaj projekat obezbijeđeno oko 60.000 KM, te istakao opredijeljenost Vlade Srpske za naučno-tehnološki razvoj.
“Radimo na tome da povećamo sredstva, koja su skromna. Kroz Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Srpske smo predvidjeli da do 2015. godine to bude oko 0,5 odsto od bruto društvenog proizvoda”, naveo je Komić.
Predsjednik ANURS-a Rajko Kuzmanović rekao je da je Akademija, osim za projekat solarne energije, zainteresovana i za druge projekte u vezi sa obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetar i bioenergija.
“Već preduzimamo određene mjere sa ljudima iz Slovenije i Hrvatske da se postave vjetrenjače na području Manjače, jer postoje kontinuirana strujanja vazduha na tom području koje mogu da daju energiju”, naveo je Kuzmanović.
On je dodao da je još jednostavnije ostvariti projekat dobijanja energije iz biomase, jer postoji dosta biljnih otpadaka, te podsjetio da u Srpcu već postoji fabrika koja radi na biomasi i koja proizvodi goriva za automobile.
Osim Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, projekat solarne energije je podržao i UNESKO. Srna
Tagovi: anursdragoljub mirjaniclaboratorijarajko kuzmanovicsolarna energija
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
I onda kazu da drzava nema para…Energetske kuce,solarna en.,termo i hidro elektrane,biomasa a narod nikad siromasniji.Tu nesto ne stima opasno.
5 godina iza svih. OPET JE NEKO DOBRO DOBRO ZARADIO.
U BIH/SRB za 30.000eur napravi se solarna elektrana na ključ 15-20kW , vijek trajanja takvih elektrana je max.15 godina (ne sanjajte o 20, 25,…- to moze samo hidroelektrana), a BL svakako nije prava lokacija za to (odlična je recimo jug Srbije – Niš, Leskovac,…)
Jest da je mala-hidroelekrtrana malo skuplja od solarne, ali racunajte da vam se novac brzo povrati uz njenu visoku zivotnu dobu i kvalitetan rad – naravno ako je pravljena u EU (Turboinstitut Slovenia, Voith Germany, Andritz Austria, Litostroj Power Slovenia, WKV AG Germany,…)
Solar, u pravu si… Akademici kao nešto eksperimentišu, a sve to što oni kao rade je već odavno poznato i istraženo. Vrlo lako se mogu naći solarne mape, pa za svaku lokaciju moguće dobiti i procjenu ukupne godišnje proizvodnje prema vrsti panela, instalisanoj snazi, načinu ugradnje (fiksni pod određenim nagibom, sa jednoosovinskim ili dvoosovinskim “trekerom”), broju sunčanih sati itd… Prema koordinatama ANURS-a, za fiksni sistem idealnog nagiba 33 stepena, azimuta 0 (jug), 2 KW instalisane snage, pretpostavljenih gubitaka zbog temperature, kablova, invertora itd., ukupna procijenjena godišnja proizvodnja iznosi 2.110 KWh, tj u prosjeku 176 KWh mjesečno (najmanje u decembru, 79 KWh, a najviše u julu, 263 KWh)… Ta količina energije proizvedene energije će ANURS-u umanjiti račun za struju oko 250 KM godišnje! Vijek trajanja ovih elektrana je oko 25 godina, bez velikih ulaganju u održavanje, pa bi za cijeli period eksploatacije, po sadašnjim cijenama ANURS uštedio oko 6.250 KM. Uz pretpostavljenu inflaciju i povećanje cijene el.energije, to nikako ne može preći 10.000 KM, a za cijeli “projekat” je izdvojeno 60.000 KM… Akademicima je i to malo, oni bi i više, iako se za 60.000 KM može dobiti elektrana sa 6 puta većim kapacitetom… Inače, zbog geografskog položaja, uzvišenja prema jugu, nivoa oblačnosti, godišnjeg broja sunčanih sati i prosječne godišnje temperature, Banja Luka uopšte nije pogodna za instaliranje kapaciteta za solarnu energiju! To je poznata činjenica i uvaženi akademici pokušavaju izmisliti toplu vodu. Ustvari, svima je jasno šta je cilj ovog i ovakvih projekata, Solar je već objasnio.
Kakvo pranje para.
Cijena po instaliranom kilowatu solarnih panela zajedno sa invertorima se krece oko 1000 do 1500 evra na slobodnom trzistu znaci sve ukupno za dva kilovata 3000 evra.
Sa ovih 60000 maraka neko je sebi obezbijedio vikendicu.