Capital.ba

Otrovne hemikalije i u igračkama u BiH

17.10.2018. / 13:45

BRISEL – U Briselu su 16. oktobra objavljeni alarmantni dokazi da otrovni bromirani usporivači plamena, opasne hemikalije iz elektronskog otpada za koje se zna da ometaju funkciju štitne žlijezde i uzrokuju neurološke poremećaje i nedostatak pažnje kod djece, zagađuju recikliranu plastiku u potrošačkim proizvodima širom Evrope. Među provjeravanim tržištima je i Bosna i Hercegovina.

Analiza 430 plastičnih dječjih igračaka, pribora za kosu i kuhinjskog posuđa kupljenih u 19 evropskih zemalja pokazala da 109 (25 odsto) uzoraka ima povišen nivo broma, što ukazuje na potencijalnu prisutnost bromiranog usporivača plamena. Ovih 109 uzoraka analizirano na koncentraciju specifičnih bromiranih hemikalija za zaštitu od plamena koji su pokazali da njih 50 (46 odsto) ne zadovoljava EU POPs Propise ako je proizvod bio sastavljen od nove plastike, a ne reciklirane plastike.

Studiju “Recikliranje opasnog otpada u novim proizvodima” su proveli Arnika, HEAL i IPEN. Uzorci su sakupljeni u 19 evropskih zemalja, među kojima je Bosna i Hercegovina.

Ostale zemlje u kojima su uzorci prikupljani su: Evropske unije (Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Holandija, Poljska, Portugal, Španija i Švedska) i zemljama srednje i istočne Evrope (Albanija, Jermenija, Makedonija, Crna Gora, Rusija i Srbija) između aprila i jula 2018. godine.

U izvještaju se navodi da su u svim zemljama pronađene sporne hemikalije u različitim količinama, a zaključeno je da bi sve zemlje trebalo da eliminišu PBDE iz upotrebe i proizvodnje.

Kada je riječ o tržištu Bosne i Hercegovine, sa njega je testirano pet primjeraka, a pronađene su količine hemikalije PBDE u vrijednosti od 57 jedinica (ppm) u izvornim materijalima, kao i u količini od 849 ppm u proizvodima od recikliranog materijala.

“Naše istraživanje je pokazalo da su hemikalije za zaštitu od plamena koje se nazivaju PBDE i HBCD prisutne u većini analiziranih uzoraka. To je zabrinjavajuće jer ove dvije hemikalije su među 28 najopasnijih hemikalija na planeti”, izjavila je Jitka Strakova, vodeći autor studije i istraživač specijalizovan za POPs.

Obje hemijske grupe trenutno se nalaze u e-otpadu. PBDE je grupa hemijskih usporivača plamena koji se nalaze u kućištima i žičanoj izolaciji stare elektronike i uređaja, a HBCD se pojavio u polistirenskim pjenama i plastici za elektroniku i automobile.

“Niko ne bi svjesno dao djeci otrovni otpad s kojim bi se igrali”, rekao je Dženon Džensen, koautor studije i izvršni direktor “Health and Environment Alliance” (HEAL).

“EU trenutno dopušta izuzeća, tako da se neki od najopasnijih materijala u plastici mogu reciklirati. Ali sada, poslanici Evropskog parlamenta imaju mogućnost da prekinu ovu praksu kako bi zaštitili zdravlje ljudi”.

“Đavo je u detaljima. Specifične koncentracije određuju koji se otpad smatra POPs otpadom i ne može se reciklirati ili izvoziti u druge zemlje za recikliranje. Na kraju, to je broj koji određuje je li vaše dijete u opasnosti. Otrovni plastični materijali s bromiranim usporivačima plamena iznad 50 ppm bi se trebali smatrati POPs otpadom”, izjavio je Jindrih Petrlik izvršni direktor Arnike, prenosi “Radiosarajevo.ba

Autori izvještaja pozivaju članove Evropskog parlamenta da glasaju protiv bilo kakvih izuzeća za recikliranu plastiku tokom plenarnog zasjedanja, koje je planirano za 22. oktobar, te iskazuju svoju zabrinutost u pismu upućenom komisiji za okolinu Evropskog parlamenta. Radiosarajevo.ba

 

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!