Capital.ba

Otkup ukupne domaće količine pšenice

06.07.2015. / 15:41

sastanakBANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i predstavnici mlinske i pekarske industrije opredjeljeni su za otkup ukupne domaće količine pšenice koja ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, kao i ostale količine koje treba usmjeriti u proizvodnju stočne hrane.

Na današnjem sastanku resornog ministra Steve Mirjanića sa predstavnicima mlinske i pekarske industrije, mjere Vlade Republike Srpske, u pogledu proizvodnje pšenice, ocijenjene su kao veoma dobre.

Cilj sastanka bio je da se postigne dogovor o otkupu i preuzimanju domaće proizvodnje pšenice, kao i o uslovima otkupa, saopšteno je iz Ministarstva.

Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo čine sve napore u realizaciji postojećih i iznalaženju dodatnih mjera za obezbjeđenje otkupa svih količina pšenice roda 2015. u Republici Srpskoj. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Otkup ukupne domaće količine pšenice

    1. Asocijacija poljoprivrednih udruzenja Semberije (APUS)

      ASOCIJACIJA POLJOPRIVREDNIH
      APUS

      UDRUŽENJA SEMBERIJE
      Komitska 174, 76300 Bijeljina

      REAGOVOVANJE: Sa sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede oko posticaja i cijene psenici za 2015. godinu.

      Sastanak u Ministarstvu poljoprivrede koji je odrzan 06 jula nije donije nikakav dogovora u vezi sa postcajam i cijenom psenice. Sastanak je zavrsen bez ikakvog dogovora i zakljucaka. Insistiraju sa nase strane, da se premije za predatu psenicu povecaju sa 5 na 10 feninga nije naisla na odobrenje, a mi vidimo da je to jedini nacin da se pomogne ova strateski vazna proizvodnja u Republici Srpskoj.
      Uzmimo da ce prinos psenice u ovoj godini znatno ispod prosjeka, cak i kod nas u Semberiji taj prinos nece dostici 4 tone po hektaru, realno je ocekivati da ce najveci dio poljoprivrednika izici sa gubicima u proizvodnji psenice za ovu godinu. Posto cijenu psenice diktira okruzenje, tj. cijena psenice u Srbiji, a tamo trenutrno pala i ispod 27 feninga po kilogramu, ako racunom i cijenu transporta od 2 feninga dobijamo da je cijena uveze psenice kod nas oko 29 feninga. Praveci kalkulaciju u proizvodnji psenice, gde su ulazni input za proizvodnju psenice skuplji u odnosu na okruzenja sa nekih 30%, a prinos bude oko 4 tone po hektaru, dobijamo da je kod nas proizvedena psenice oko 30 feninga po kilogramu.
      Pokusaj da se sve prebaci mlinara i da se oni okrive je smjesno. Mlinori se ponasaju po trzisnim principima i zakonima i gledaju da ostvare profit, kao i svi drugi preduzetnici u bilo kojoj drugoj grani ekonomije.
      Pokusaj APUS-a da predoci, da je jedini nacin resenje nastalog problema u povecanje premija za predatu psenicu i da time svi akteri u proizvodnji psenice budu do nekle zadovoljni, je naisao prvo na odgovor da Ministarstvo ne moze da menja pravilnik koji je donesen. Kada smo predocili da dolazi do izmene pravilnik svake godine i posle njegovog donosenja a uvek na stetu poljoprivrednika a sad bi trebao da izmeni u korist poljoprivrednik u Ministarstvu nismo dobili odgovor.
      Insistiranje Ministra na neki kozmeticki izmjenama, kao sto su: da se isplati 250 konvertiblini marka svim koji su podneli zahtev na zasejane povrsine (6.600 Ha) i ako nisu ostvari prinos od 4 tone, zatim, da mlinari mogu uzeti kredite kod IRB po povoljnim kamatnim stopama.
      Iz naseg ugla gledanje: Sastanak je lose pripremljen, nikakav novi predlog nije stigao od strana Ministarstva poljoprvrede, i morao je kao rezultat imati neuspeh.