Capital.ba

Osnovica za dobrovoljno osiguranje 171 KM, a za poljoprivrednike 85 maraka

01.02.2022. / 16:28

BIJELJINA – Najniže osnovice za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost, kojih je u Srpskoj 1.636, u ovoj godini iznosi 85,80, a za lica u dobrovoljnom osiguranju, kojih je 1.036, iznosi 171,61 KM, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).

budžet

FOTO: Pixabay

Iz Fonda je istaknuto da su objavom zvaničnih podataka Republičkog zavoda za statistiku o prosječnoj plati u Republici Srpskoj za 2021. godinu, u bruto iznosu od 1.546 KM, stečeni uslovi za utvrđivanje ovih osnovica.

Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2022. godini predstavlja 30 odsto prosječne bruto plate u Srpskoj za prethodnu godinu koja, prema podatku Republičkog zavoda za statistiku, iznosi 463,80 KM, što pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje daje iznos od 85,80 KM /1.546 puta 30 odsto je 463,80 KM puta 18,5 odsto, što iznosi 85,80 KM/.

Iz Fonda PIO su ukazali da iznos od 85,80 KM predstavlja minimalnu mjesečnu obavezu poljoprivrednika po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kojih kao aktivnih osiguranika na dan 31. decembar 2021. u Republici Srpskoj ima 1.636.

Kada je riječ o osiguranicima u dobrovoljnom osiguranju, najnižu osnovicu za uplatu doprinosa u 2022. godini, prema Zakonu o doprinosima, predstavlja 60 odsto od prosječne bruto plate u prethodnoj godini, koja iznosi 927,60 KM, što pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje daje iznos od 171,61 KM.

“To predstavlja minimalnu mjesečnu obavezu osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, kojih kao aktivnih osiguranika na dan 31. decembar 2021. godine u Republici Srpskoj ima 1.036”, naveli su iz Fonda PIO.

Prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva /osiguranik poljoprivrednik/, pod uslovom da na dan prijave na osiguranje nije starije od 50 godina, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osigurano po drugom osnovu.

Kada je riječ o dobrovoljnom osiguranju, prema odredbama Zakona, propisano je da lice koje nije u osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje ako ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili teritoriji Brčko distrikta, da ima opštu zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina i mlađe od 65 godina.

“Status se stiče podnošenjem zahtjeva za dobrovoljno osiguranje, a Fond PIO donosi rješenje o priznavanju dobrovoljnog osiguranja”, navedeno je u saopštenju. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Osnovica za dobrovoljno osiguranje 171 KM, a za poljoprivrednike 85 maraka

    1. Slavko Slatina

      Koji su razlozi zasto bi neko uplacivao dobrovoljno osiguranje?
      Nezaposlen sam 10 godina lijecim se po privatnicima neide mi nista. Sta ja dobijam ako uplacujem dobrovoljno osiguranje? Pretpostavljam da mogu knjizicu zdravstvenu ovjeriti, ide li sta u penzioni fond od toga?

      • Poenta

        Razlog za penziono dobrovoljno osiguranje je osigurati sebi primanja u starosti bez obzira na radni status.

        Problem je sto je lose osmisljeno, kao i sve kod nas.

        Evo ja bi prvi placao dobrovoljno osiguranje. Radim u i intranstvu i ne bi mi bilo tesko da uplacujem ovaj iznos. Volio bi da imam dvije penzije.

        Ne uplacujem ga jer je nesigurno. Imam 30 godina ali ja ne znam da li cu dozivjeti 60. Isto tako ne znam da koliko bi najmanje dobio penzije ako dozivim. Jos manje znam koji ce uslovi biti za penziju za 30 godina.

        Ako zele da narod uplacuje samo treba pojednostaviti.

        Sve sto se dobrovoljno uplati, neka nasledjuje porodica u slucaju smrti. Neka garantuju ugovorom da nakon 40 godina staza ili odredjene godine zivota osigiranik ima garantovanu penziju. Garantujte uslove pa ce mnogi iz dijaspore da uplacuju to.

        Ovako je to sve predaleko za bilo kakav plan.

        Mi da uplacujemo a da li ce od toga biti sta, zavisi od kriminalaca u politici.

    2. Akcionar

      Jedini motiv koji neko može imati da dobrovoljno uplaćuje je da “nagura” 15 godina staža do 65 godine života, zajedno sa ratnim stažom u dvostrukom trajanju, čime bi stekao uslov za minimalnu penziju. Ako treba da uplati 2000-3000 KM za 2-3 godine, da bi dobijao 220 KM mjesečno do kraja života, to je se isplati.

    3. komentator

      Za tebe nije uplata doprinosa, nego životno osiguranje u kombinaciji sa štednjom. Samo na taj način ćeš osigurati da će ti familija naslijediti to što si uplaćivao, kad te jednom ne bude. Svakako, ima načina i da se penzija naslijedi (mladja djeca, žena), ali to i nisu neke pare, s obzirom da populacija stari i broj penzionera raste, a mlađi, kao i ti, pobjegoše glavom bez obzira po njemačkama, penzioni fondovi će biti sve prazniji. Uskoro će kod nas biti 2 penzionera na 1 radnika, a još je gore kad se uzme u obzir da pola radnika radi u javnom sektoru pa ova će ova bijeda u privatnom sektoru morati zaraditi 4 plate (za sebe, 2 penzosa i 1 budžeetliju) :(