Omča nelikvidnosti sve jače steže vrat privredi RS

14.02.2013. / 8:46

Blokirano više od 14 hiljada računa – u stečaju 360 firmi

BANJALUKA, Nakon što se sravne prošlogodišnji računi, ukupan dug Republike Srpske u 2012. godini sasvim sigurno će premašiti cifru od četiri milijarde maraka! Nelikvidnost domaće privrede, odnosno nedostatak novca u finasijskim tokovima, doveli su do toga da se broj blokiranih računa poreskih obveznika prošle godine udvostručio u odnosu na 2011. godinu, što je rezultovalo blokadom 14.138 računa poreskih obveznika.

novinar: Jelena Despotović

Prema podacima Privredne komore RS, u Republici Srpskoj se trenutno vodi 360 stečajnih postupaka, dok su u predstečajnom postupku 44 preduzeća. Međutim, za sada ostaje nepoznato kakvi su izgledi da se ova preduzeća izvuku iz ponora, jer cjelokupan ambijent poslovanja u Republici Srpskoj svodi se na uzajmna dugovanja, što ekonomisti i privrednici vide kao omču na vratu krhkoj domaćoj privredi.

Pokrenuto 42 hiljade prinudnih naplata!

Poreska uprava RS prošle godine pokrenula je 42.143 postupka prinudne naplate, a potraživani dug iznosio je oko 171 milion maraka. Po istom osnovu Poreska uprava je 2011. godine od 29.405 poreskih obveznika-poslovnih subjekata potraživala oko 115 miliona maraka, a ukupan iznos duga po svim neokončanim postupcima prinudne naplate na dan 31.12.2012. godine je iznosio oko 309 miliona maraka.
S obzirom da još nisu završene analize podataka prošlogodišnjeg poslovanja svih privrednih društva u RS, Privredna komora RS još ne raspolaže preciznim podatkom o iznosu unutrašnjeg i spoljnog duga RS. Međutim, procjenjuju da je na domaćem tržištu prošle godine “zarobljeno” više od četiri milijarde maraka.
Imajući u vidu da su potraživanja preduzeća iz RS od kupaca iz inostranstva u 2011. godini dostigla 385 miliona maraka, da su jedni prema drugima dugovali oko 2,4 milijarde maraka, sasvim je realno očekivati da će se trakavica dugovanja nastaviti povećavati, kao i ukočenost finansijskih tokova.
“Trenutne procjene govore da su se obistinile naše sumnje o negativnom poslovanju, te da će doći do povećanja duga na više od četiri milijarde maraka. Teško stanje u privredi izazvano je izmjenama propisa, fiskalnim nametima koji su uticali na produbljivanje nelikvidnosti i zaduženosti privrede. To potvrđuju ekonomski pokazatelji za 2012. godinu, koji se ogledaju u negativnoj stopi rasta industrijske proizvodnje, manjoj stopi izvoza, uz istovremeni rast uvoza, smanjenju dobiti privrednih društava, povećanju zaduženosti privrede, te padu zaposlenosti i povećanju nezaposlenosti”, ističu u Privrednoj komori RS, te dodaju da je i primjena Zakona o porezu na dohodak, a koja se odnosi na oporezivanje dividende i udjela u dobiti, takođe, negativno uticala na poslovni ambijent i otežala poslovanje u RS.

Izvoz nezaustavljivo pada

Spoljnotrgovinska razmjena RS u 2012. godini, u poređenju sa 2011. godinom, konstantno bilježi negativne trendove. Indikator toga je negativna stopa rasta izvoza, te povećanje uvoza i spoljnotrgovinskog deficita. U 2012. godini izvoz je manji za 7,3 odsto u poređenju sa izvozom u 2011. godini, koji je u tom periodu rastao po stopi od 17,6 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52,9 odsto i manja je nego u 2011. godini kada je iznosila 55,9 odsto. Takođe, ova kretanja su uticala i na rast spoljnotrgovinskog deficita, koji je u odnosu na 2011. godinu veći za 4,5 odsto, pa je prošle godine iznosio 2,11 milijardi maraka.
Ne ohrabruje ni podatak da je izvoz RS u zemlje EU povećan za 3,3 odsto, jer je uvoz iz ovih zemalja na domaće tržište veći za 4,6 odsto.
U odnosu na prethodni period, odnosno 2011. godinu, kada je zabilježen rast izvoza na tržište CEFTA, tokom 2012. godine došlo je do smanjenja izvoza na ovo tržište za 14,7%, dok je uvoz smanjen po manjoj stopi od 8,1 odsto.
“Ovakvi trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni RS i CEFTA posljedica su problema koji se prije svega odnose na postojanje necarinskih barijera, prekomjeran uvoz proizvoda i usluga iz CEFTA regiona. Od vodećih partnera u robnoj razmjeni, suficit robne razmjene ostvarujemo sa Austrijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Poljskom i Slovačkom”, ističu u Privrednoj komori RS.

Rješenje

Svi ovi podaci su dovoljan znak da država pod hitno treba nešto učiniti kako bi se dalje nagomilavanje unutrašnjeg duga obustavilo i privreda počela da funkcioniše.
Domaći privrednici upozoravaju kako je zbog najvećeg problema – nelikvidnosti, potrebno sprovesti hitne mjere. Posebno je potrebno zaustaviti rast unutrašnjeg duga, jer će on, u suprotnom, dovesti do još masovnijeg gušenja domaćih preduzeća i firmi.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se problem posrnule privrede u RS ogleda u neuspješnoj privatizaciji koja je i ono malo preduzeća i firmi iz realnog sektora dovela do gašenja, nelikvidnosti i prestanka rada. Time je mogućnost daljeg razvoja sektora po kojima je BiH bila poznata, (sektori mineralnih sirovina, drvoprerade, metalski sektor, poljoprivredni i drugi prerađivacki sektori) praktično ugašena ili data domaćim i stranim investitorima pod „jeftine“ koncesione ugovore. S druge strane, uvođenje sistema indirektnog oporezivanja, gdje se indirektni porez prikuplja kod uvoza i prije realizacije prodaje i proizvodnje doveo je do toga da se kod institucija na svim nivoima se stvorio privid „bogatstva“ društva,
„Razlozi teškog stanja u privredu su, između ostalog, i prekomerni uvoz svega i svačega, posebno subvencionisanih poljoprivrednih proizvoda što je dodatno unazadilo našu poljoprivredu koja je ostala bez prerađivačkih kapaciteta. Takođe, značajan dio gotovog novca je „isisan“ iz privrede putem avansiranja PDV-a i punjenja državnih budžeta pa su firme i kompanije ostale bez gotovog novca za poslovanje. To je opet prouzrokovalo smanjenje punjenja budžeta iz direktnih poreza, tako da se pokrenuo proces negativnih aktivnosti i zamiranje privrede. U takvim uslovima krediti su postali skupi i neraspoloživi za finansiranje poslovnih projekata zbog nedostatka dovoljnih hipoteka, pa i tu nije stvoren prostor za dopunu likvidnih finansijskih potreba firmi“, upozorava Pavlović, te poručuje kako izbavljenje posrnule privrede iziskuje više ozbiljnih aktivnosti koje se moraju harmonizovati.
Slamku spasa Pavlović vidi u formiranju „ekonomskog kriznog štaba“ kojim bi upravljali vrsni ekonomisti, predstavnici Privredne komore, poljoprivrede, sindikata i strukovnih udruženja, uz podršku političkih lidera i njihovu spremnost da budu u funkciji svih potrebnih promjena koje bi inicirala ovakva insitucija.

Pad industrijske proizvodnje
U 2012. godini zabilježen je pad industrijske proizvodnje od 4,2 odsto.
Pad proizvodnje od 3,9 odsto je zabilježen u oblasti vađenja rude i kamena.
Prerađivačka industrija ostvarila je pad proizvodnje u iznosu od 4,8 odsto. Do najvećeg negativnog trenda u prerađivačkoj industriji došlo je u oblasti proizvodnje tekstilnih prediva i tkanina u iznosu od 51 odsto, zatim u oblasti proizvodnje duvanskih proizvoda od 39,3 odsto, reciklaže (34,3%), te u proizvodnji motornih vozila i prikolica (33%). Takođe, negativna stopa zabilježena je u oblasti proizvodnje odjevnih predmeta, dorade i bojenja krzna, proizvodnji kože i predmeta od kože i obuće, namještaja i sličnih proizvoda, zatim proizvodnji papira i proizvoda od gume. Treća oblast industrijske proizvodnje koja je ostavrila negativnu stopu rasta je proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, gasom i vodom, a iznosila je 3,7 odsto.

Stopa rasta jedino ostvarena u proizvodnji TV opreme
Najviša stopa rasta u 2012. godini zabilježena je u proizvodnji radio, TV i komunikacione opreme i to 134 odsto.  Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava je bila u porastu 47,8 odsto, a proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 19,6 odsto. Pored ovih oblasti, rast proizvodnje zabilježen je kod pojedinih oblasti metalne industrije, ostalih mašina i uređaja.

CAPITAL.ba

Tagovi: blokada racunadugnelikvidnostpotrazivanjaprinudna naplataprivredatopvazno

Povezane vijesti

30.07.2017 | 15:40

Epidemija nelikvidnosti: U prvih šest mjeseci u BiH blokirano 74.000 računa

19.09.2016 | 16:45

Procjenom boniteta do likvidnije privrede

11.10.2013 | 7:20

Asmusen: SAD neće pasti u nelikvidnost

29.07.2013 | 19:36

U Zrenjaninu znatno povećan broj i iznos blokiranih računa