Capital.ba

Odluka NBS da podigne referentnu stopu iznuđena

08.06.2012. / 12:42

BEOGRAD, Odluka Narodne banke Srbije (NBS) da poveća referentnu kamatnu stopu sa 9,5 na 10 odsto je iznuđena u okviru borbe protiv rastuće inflacije, ali dugoročno nije dobra za privredu, jer će poskupiti kredite i pojačati recesione trendove, ocijenili su danas ekonomski stručnjaci.

Profesor beogradske Bankarske akademije Zoran Grubišić je precizirao da je riječ o borbi protiv očekivane inflacije u drugom dijelu godine, a odluka je bila iznuđena neizvjesnošću oko formiranja vlade.

Grubišić smatra da takva odluka NBS može uticati na jačanje recesionih pritisaka, jer poskupljuje kredite, što će dodatno pogoditi privredu, ali ukoliko se brzo formira vlada koja će rasteretiti fiskalnu politiku negativna kretanja u domaćoj ekonomiji mogu se izbjeći.

On je dodao da se odlukom NBS o povećanju obavezne rezerve povlači dio dinara sa tržišta, a povećanjem učešća dinarskog dijela na devizne rezerve, oslobađa oko 200 miliona evra, što će povećati tražnju domaće valute.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubomir Savić se slaže sa ocjenom da su mjere NBS iznuđene, jer je rast kursa evra izašao iz predviđenih okvira i prijeti opasnost od inflacije.
“Dugoročna posljedica biće povećanje kamata na kredite, koje su u Srbiji i sada visoke, što će dovesti do zaustavljanja privrednih aktivnosti, ali NBS nije tu imala mnogo manevarskog prostora”, tvrdi Savić.

Ekonomista Zoran Popov smatra da mjera nikako nije odgovarajuća za zemlju koja je, prema njegovim riječima, u dubokoj recesiji i u kojoj su krediti i tako preskupi. Očigledno je želja NBS da jača dinar i smanji inflaciju, što će umanjiti privrednu aktivnost, ističe Popov.

On vjeruje da će ubuduće “NBS voditi jednu ekonomsku politiku a vlada drugu, jer se ne može očekivati da će vlada pristati na smanjenje penzija i plata u javnom sektoru. Popov smatra da nastavak saradnje sa MMF-om neće mnogo pomoći, jer nije ni do sada.

Popov je podsjetio da je privredni oporavak Rusije, Poljske, Brazila i Čilea počeo tek nakon što su te zemlje prekinule saradnju sa MMF-om, dok Japan i Južna Koreja nikad nisu ni sprovodile neoliberalnu politiku koju zagovara Fond, a imale su, u dugom razdoblju, godišnje stope ekonomskog rasta rasta od 7,5 odsto. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!