Očekivanja pred odluku ECB-a: Rast kamata i pad kreditiranja u BiH
08.09.2022. / 10:00
BANJALUKA – Podizanje referentne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) je izvjesno, što će uticati i na finansijsko i tržište kapitala u Bosni i Hercegovini (BiH) gdje se očekuje rast kamata, blagi pad kreditiranja i usporavanje ekonomske aktivnosti.
Foto: Capital
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić je rekao da je situacija na finansijskom tržištu vrlo volatilna, odnosno promjenjiva.
“Mi smo u posljednjih sedam-osam godina suočeni s negativnim kamatnim stopama. Tek sada izlazimo iz negativne zone s odlukama ECB-a, ali Centralna banka i dalje ima hartije koje su investirane po negativnim kamatama i očekujem da ćemo u izvjesnom vremenu izaći iz te zone”, istakao je Softić.
Povodom predstojećeg sastanka ECB-a, Softić je rekao da je gotovo izvjesno da će ECB povećati referentnu kamatnu stopu.
“Pitanje je hoće li to biti 0,5, kao što je najavljeno, ili nešto više, ali uvjeren sam da će doći do povećanja. Nisam uvjeren da će to biti znatno povećanje. To je odgovor na visoku inflaciju koja je posljedica rata u Ukrajini, visokih cijena energenata i ranije pandemije Covida. Sam odgovor kroz kamatnu stopu nije adekvatan da se inflacija obori odmah, ali će biti signal da ECB, pa i druge centralne banke čine ono što je u njihovoj moći da pokušaju ublažiti nagli rast cijena”, naveo je Softić.
Dodao je da je bankarski sektor u BiH vrlo stabilan, likvidan i kapitalizovan dovoljno da ima sredstava da može značajnije da utiče na privredu.
“Banke pored onog što drže kao obaveznu rezervu imaju i višak od 3,6 milijardi KM, ima likvidnih sredstava i banke mogu da intervenišu u privredu i druge segmente”, kazao je Softić, a na pitanje da li je moguć pad kreditiranja usljed povećanja kamata, odgovorio je da je to teško predvidjeti.
“Ako dođe do značajnijeg pogoršanja situacije u svijetu, siguran sam da će BiH dijeliti sudbinu tih zemalja”, dodao je.
Evropa kaska za SAD-om
Direktor brokersko-dilerskog društva Advantis broker Branko Kecman smatra da SAD brže reaguju i da Evropa kaska što se tiče podizanja kamatnih stopa.
“Na kraju će se opšti nivo kamatnih stopa podići i doći ćemo u jednu normalnu situaciju da će kamatne stope biti kao prije desetak godina, na depozite 3-4 odsto, na kredite 6-9 odsto. Doći ćemo na nešto što je dugoročno održivo, jer ovo što je bio negativan euribor, moramo priznati da nije bilo prirodno”, istakao je Kecman.
Dodao je da je moguće da će doći do manjeg pada kreditiranja, istaknuvši da na veći pad mogu uticati eventualni novi šokovi u vezi s ratom u Ukrajini ili nešto što će poremetiti tržišta.
“Bitno je da vidimo i kako će reagovati tržište nekretnina, ako tu dođe do pada moglo bi, kao 2009. godine, doći do usporavanja ekonomske aktivnosti. Bitno je da iskoristimo šanse nearshoringa”, naglasio je Kecman.
Slijedi pad kreditiranja
Ekonomista Miloš Grujić kao neminovnost ističe daljnje podizanje kamatnih stopa.
“Očekivalo se da će Fed povećati kamatne stope za 0,5 pa 0,75 procentnih poena, a sada se već spominje da će to biti za jedan. Definitivno je da će i ECB povećati kamatne stope. Za domaće tržište kapitala i finansijsko tržište to znači da će kamatne stope da budu veće i krediti će da budu veći, što vjerovatno vodi u usporavanje privredne aktivnosti”, naveo je Grujić.
Bez sumnje, dodao je, može se očekivati pad kreditiranja kod domaćih banaka i usporavanje ekonomske aktivnosti.
“To na neki način i jeste cilj, da se novac učini skupljim, da ga bude manje na tržištu, da se uspori i obuzda inflacija i stanje ekonomije vrati na nivo od prije nekoliko godina”, istakao je on.
Bloomberg Adria
Tagovi: centralna banka bihkamate
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Glupost, nisu poskupljenja došla sa povećanom potražnjom za proizvodima već su poskupljenja prouzrokovana iz drugih razloga. Pad potražnje za nekim proizvodima će svakako doći iz nekoliko razloga. Pošto su mnogi kupili višemjesečne zalihe nekih proizvoda sad će za tim proizvodima pasti potražnja ai za nekim drugima pošto će te proizvode trebati iskoristiti da ne propadnu. Većom konzumacijom tih proizvoda smanjiće se potražnja i za nekim drugim propizvodima. Takođe uslijed povećanja cijena svega pašće kupovna moć stanovništva te će i to prouzrokovati smanjenu potražnju.