BANJALUKA – Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj za novinare će imati daleko pogubnije posljedice zato što se nakon krivičnog procesa, tužilac upućuje na građansku parnicu i tužbu za naknadu štete.
Dosadašnja praksa i zakonska rješenja nudila su samo ovu opciju, odnosno da se novinar i redakcija mogu pozvati na odgovornost isključivo putem privatne tužbe za klevetu i platiti eventualnu štetu, ako je do nje uopšte došlo.
Sada, od stupanja novih odredbi KZ RS krivični postupak prethodi građanskoj parnici, pa novinar, ali i svaki drugi građanin, može odgovarati i krivičnom i u građanskom postupku za javno izgovorenu riječ.
Advokat Aleksandar Jokić objašnjava da ova situacija novinara može onemogućiti u potpunosti da radi svoj posao do okončanja krivičnog postupka.
“Jedan postupak ne isključuje drugi. Građanskopravna zaštita, odnosno parnični postupak je omogućavao novinarima da se bave svojim poslom i u vrijeme dok traje parnica. Na tim ročištima nisu obavezni prisustvovati, dok je u krivičnom postupku prisustvo obavezno“, objašnjava Jokić.
Pored toga, kaže Jokić, već smo naznačili da će od trenutka potvrđivanja optužnice nastupiti procesne posljedice za optužene. Zbog dužine trajanja krivičnih postupaka, kaže, ove posljedice imaju stvarni efekat sankcije koja je daleko teža od novčane.
“Da je zaista bilo dobre namjere zakonodavca, propisalo bi se da se za klevetu dosuđuje višestruka naknada štete. U tom slučaju novinari koji nisu učinili klevetu, a tuženi su (SLAPP tužbe), neće trpjeti posljedice vođenja postupka u toj mjeri kao u krivičnom postupku. Neće biti građani drugog reda do okončanja postupka i lako će od tužioca naplatiti svoje troškove postupka“, smatra Jokić.
Angažuju državu za svoje bitke
Napominje da je bitno da u slučaju da se odbrane u krivičnom postupku, troškovi odbrane padaju na teret države, a onaj ko je prijavio krivično djelo ne mora da plati čak ni taksu.
“Neko može besplatno da angažuje čitavu državu da štiti njegov lični ugled i čast, a kada izgubi, ne plaća ništa. Zato će jedina prava zaštita od klevete ostati građanskopravna i vrijeme će pokazati da smo bili u pravu“, kaže Jokić za portal CAPITAL.
Postupak po građanskim tužbama za naknadu štete zbog klevete je nešto “humaniji” za tuženog (često novinare). Praksa je da se šteta po ovom osnovu kreće do 10.000 KM, najčešće oko 5.000 i ovaj iznos se isplaćuje tužiocu lično. Sudske takse na tužbu i presudu, eventualno žalbu kreću se oko 1.000 KM i sredstva se uplaćuju u javne prihode. Takođe, veoma je bitno što u tim postupcima tuženi ne moraju biti prisutni na ročištima, pa ne trpe štetu zbog putovanja i odsustvovanja sa posla.
Troškovi zastupanja variraju od broja ročišta, broja lica koja se zastupaju i traženog iznosa štete. Mogu se kretati od 200 KM po radnji do 1.000 KM. Ova sredstva se isplaćuju punomoćniku strane koja je uspjela u sporu. Ovakvi postupci traju prosječno dvije do tri godine.
Advokat Jovana Kisin Zagajac dodaje i da je sudija u krivičnom postupku obavezan da tužiocu napomene da ima pravo i na građansku parnicu nakon okončanja, ali da je to u koliziji sa Zakonom o zaštiti od klevete.
“Prema zakonu o zaštiti od klevete naknada štete može se tražiti u roku od tri mjeseca od dana objave. Zakon o krivičnom postupku za imovinsko pravni zahtjev, koji se podnosi uz krivičnu prijavu, dolazi na red nakon krivičnog, osim ako sud odredi drugačije. Krivični postupak može trajati i do pet godina, ali se neće smatrati da ste u zastari ako je podnesen na vrijeme. Međutim, ovo nije najjasnije napisano da možete biti sigurni“, kaže Kisin Zagajac.
Smatra da kleveti nije mjesto u Krivičnom zakoniku RS, ali da su mediji i aktivisti uradili lavovski posao da se spriječi donošenje prve verzije zakona, koja je još više kršila građanska prava. Ipak, ostala je kriminalizovana kleveta kao mogućnost da se novinari progone i do osam godina.
Direktor “Centra za ljudska prava” Dejan Lučka kaže da se teško može vidjeti rezon u zakonskim izmjenama i ponovnoj kriminalizaciji klevete.
“Ovo naročito što se uopšte od strane vladajućih nije ni razmišljalo o reformi građanskog Zakona o zaštiti od klevete. Tako smo dobili situaciju dvostrukog propisivanja, što nije jedinstvena pojava, ali nije ni preporučljivo. Međutim, kriminalizacijom klevete se postigao vrlo važan pritisak. Prijetnja krivičnim sankcijama, u poređenju sa građanskim postupcima ima veći potencijal da djeluje zastrašujuće na slobodu izražavanja“, kake Lučka.
Obračun vlasti kritičkom misli
Kaže da zastrašivanje može nastati i zbog moguće sankcije, kao i pravnog “mrcvarenja” u toku krivičnog postupka, a da na kraju ne dođe do osude pojedinca.
“Cilj kriminalizacije klevete nije zaštita oklevetanih, nego zastrašivanje i autocenzura. Time se dalo jako oružje onima koji bi da ućutkaju neistomišljenike. Pokušavaju da vide može li se neko preko tužilaca procesuirati a da protiv njega stoji država. Loša je stvar što nemamo anti-SLAP regulativu“, kaže Lučka za CAPITAL.
Novinar Euroblica Slobodan Popadić smatra da staviti ovakav arsenal oružja protiv novinara, ali i svih građana, u ruke moćnika koji vladaju kvazidemokratskim sistemom, oslikava namjeru vlasti da se obračuna sa posljednjom linijom kritičke misli u društvu.
“Nije više stvar u tome da li ste krivi. Stvar je u tome da možete biti krivično, a potom građanski progonjeni, da proces može trajati dovoljno dugo da novinara profesionalno, materijalno i psihološki uništi. Da mu više ne pada na pamet da piše bilo šta osim o pravima makaki majmuna u zoološkom vrtu“, kaže Popadić.
Takva zakonska moć u rukama sudija i tužilaca, koji mahom nemaju pojma kako mediji funkcionišu, i koji imaju motiv da se osvete zbog opravdanih prozivki na račun pravosuđa – predstavlja drugu liniju fronta za novinare, smatra Popadić.
“Pozivanje na slična zakonska rješenja u Evropi je ruganje u lice i nama i Evropi. Jer, Evropa nije dekriminalizovala klevetu, pa je onda kriminalizovala, kao mi. Nama je oduzeto ranije stečno pravo ili sloboda i nadam se da će u ustavnim sudovima prevladati razum i da će izmjene KZRS staviti van snage“, kaže Popadić.
Nažalost, kaže on, novinari i građani u BiH ne mogu u borbi protiv ovog zla da se oslone na EU, jer licemjerje Brisela i pojedinih članica prevazilazi otvorenu namjeru vlasti u RS da uguše slobodu mišljenja.
“Njihovi predstavnici se sastaju sa glavnim zagovornikom kriminalizacije klevete, priča se o ispunjavanju tzv. evropskih uslova za početak pregovora BiH sa EU, a istovremeno u srcu Evrope, kao dio te iste BiH, rađa se Sjeverna Koreja po pitanju medijskih sloboda“, zaključuje Popadić.
Ovaj sadržaj je kreiran uz podršku Transitions programa Vlade Republike Češke.
CAPITAL: Andrijana Pisarević