Notari će sniziti cijene svojih usluga

09.09.2009. / 7:44

BANJALUKA, Marinko Plavšić, predsjednik Notarske komore RS, smatra da je ukupni efekat rada notara u proteklih 18 mjeseci izuzetno veliki, kako zbog činjenice da su redovi stranaka u sudovima otišli u istoriju, tako i zbog podatka da su notari svojim radom i plaćanjem obaveza , kako je rekao, državi donijeli značajan finansijski dobitak.

Predsjednik Notarske komore najavljuje da će notari u narednom periodu sniziti cijene svojih usluga.
Plavšić je pojasnio da će zahvaljujući izmjeni Pravilnika o radu notara, notari, ako to stranke budu tražile, ubuduće sačinjavati daleko jednostavniju papirologiju, čime će stranka, u zavisnosti od obima posla, moći da uštedi 100 do 200 maraka.

Kakvi su efekti rada Notarske službe u RS od njenog formiranja u martu prošle godine do danas?

PLAVŠIĆ: Često sam spominjao da su uvođenjem Notarske službe redovi u domaćim sudovima otišli u istoriju. Danas u notarskim kancelarijama nema redova, a svaka stranka bude primljena dostojno čovjeku 21. vijeka. Svi poslovi koje notari sada rade izvučeni su iz sfere sive ekonomije i izneseni na svjetlost dana. Zna se ko ih obavlja i pod kakvim uslovima, građanima je to obznanjeno. I sama država ima izuzetno velike finansijske efekte od rada notara, kako od izdavajanja koja vršimo za plaćanje PDV-a, tako i za doprinose i druge stavke. Primjera radi, za prvih devet mjeseci rada što direktno, što indirektno, notari u RS uplatili su oko dva miliona maraka u budžet. Ova godina će, ipak, biti nešto lošija s obzirom na kretanja u privredi i pad prometa uopšte.

Nedavno ste u Ministarstvu pravde RS razgovarali o izmjenama Poslovnika o radu notara. Šta je konkretno dogovoreno?
PLAVŠIĆ: Posebna izmjena Pravilnika o radu tiče se notarskih tarifa, koje će pojeftiniti u prosjeku pet do šest odsto. Pojednostavljeno, dosad smo imali situaciju da se uz svaku notarsku ispravu prilaže originalni dokument, ili ako stranka traži povrat tog dokumenta onda notar mora da izvrši ovjeru istog u svojoj kancelariji, koju je ujedno naplaćivao. Međutim, sad smo s ovim izmijenjenim pravilnicima dali ovlaštenje notaru da na običnoj fotokopiji originalnog dokumenta koju će napraviti u svojoj kancelariji ne vrši ovjeru, već samo izda potvrdu da je ova fotokopija vjerna originalu dokumenta. Ta potvrda neće biti naplaćivana. Faktički, ako uzmemo samo jednu kopiju katastarskog plana koja u katastru košta 27 maraka, a kod notara ovjera košta do pet maraka, u budućnosti će notar samo vršiti fotokopiju te isprave, ne naplaćujući svoju uslugu. U skladu s ovim, ako stranka to ne bude zahtijevala, uz otpravak originala neće više ići ni svi prilozi koji su u prošlosti bili poput uvezanih knjiga, a za čije ovjere je naplaćivano po 100 i 200 maraka. Ovakvim načinom rada nije ni u čemu narušena zakonitost niti pravna valjanost notarske isprave.
Kada će biti formirana Komisija za kontrolu rada notara u RS i ko će biti u njenom sastavu?
PLAVŠIĆ: Komisija za kontrolu rada notara i notarskih kancelarija u RS počeće s radom već od ovog mjeseca. Formiranje komisija tražili smo zbog činjenice da je ovo izuzetno osjetljiv i odgovoran posao, a zaloupotrebe i nestručno postupanje mogle bi da proizvedu nesagledive posljedice po ugled notara. Dogovoreno je da ta komisija bude formirana od predstavnika Ministarstva pravde, Notarske komore, te finansijskog inspektora. Mislim da će morati biti iskontrolisana svaka notarska kancelarija kako bi se uvidjelo u kojim segmentima smo uspješni, a gdje je neophodno dodatno usavršavanje i edukacija. Komisija će prvenstveno kontrolisati ispunjenost tehničkih uslova notarskih kancelarija, finansijsko poslovanje, primjenu Pravilnika o radu notara, te da li se notarske isprave rade u skladu s pravilima i propisima koje smo obavezni da poštujemo.

Kakav je odnos Notarske komore RS s privrednim subjektima?
PLAVŠIĆ: Trenutno imamo situaciju da privrednici i privredna društva nisu prepoznali zakonsku mogućnosti da svoje poslove sklapaju pred notarima. Zbog ovoga smo uputili Privrednoj komori RS jedan prijedlog da u jesenjim terminima bude organizovan okrugli sto, na kome bi se našli predstavnicima privrednih društava, pravosudnog privrednog odjeljenja, Notarske komore, te Ministarstva pravde. U ovim razgovorima bi trebalo staviti na znanje mogućnost notara u sačinjavanju ugovora u privredi s klauzulom izvršnosti isprave. To znači, ako stranke koje sklapaju ugovore pristanu da ta isprava bude ujedno izvršna, onda privredni sudovi neće imati posla, jer je notar taj posao već riješio. Svaki privredni subjekt koji korektno, pošteno i savjesno ide u poslovni odnos, on će prihvatiti takav ugovor, a onaj koji ga ne prihvata, s takvim ne treba ni raditi. Više se čitav predmet ne mora ni povlačiti godinama po sudovima, jer na osnovu potpisane izvršne isprave možemo odmah ići na izvršenje potraživanja. Dakle, ja isporučim robu, vi primite robu, rok plaćanja je 15 do 20 dana. Ne platite u roku, ali ste potpisivanjem ugovora pristali na neposredno prinudno izvršenje na vašem žiro računu, odnosno na vašoj imovini. Notar je nakon ovoga dužan da izda izvršnu ispravu na bazi koje je sud dužan da prinudno naplati dug. Ljudi koji korektno, savjesno i pošteno ulaze u posao tako će raditi, a drugi će muljati i voditi rasprave, kao dosad.
Sve više predbračnih ugovora

Da li je povećan broj predbračnih ugovora u RS?
PLAVŠIĆ: Ovakvih ugovora je sve više, jer supružnici, uz obostranu saglasnost, sve češće žele regulisati svoje imovinske odnose. Slične ugovore, pored supružnika, sklapaju i djeca i roditelji. Neki dan je tako zaključen ugovor o obaveznom izdržavanju djece od strane njihovih roditelja. Kako bi djeca bila sigurna da će ih roditelji finansijski izdržavati do 27. godine došli su kod notara i zaključili jedan takav ugovor.Nezavisne novine