Njemci imaju sve više para, ali neće da troše

29.10.2007. / 8:30

BERLIN, Njemci imaju snažnu privredu, koja je prošle godine zabilježila stopu rasta od 2,7 odsto (najvišu za poslednjih šest godina) pa zato bi trebalo da imaju razloga da se opuste i odriješe kesu ali, suočeni s nagoveštajem inflacije, marljivi Njemci nisu previše spremni da podlegnu iskušenju velike potrošnje.
Njemci su prošle godine uštedjeli 10,6 odsto svog prihoda, što je znatna suma kad se ima u vidu prezaduženost stanovnika u drugim razvijenim zemljama, kao na primjer u SAD, gde je stopa štednje negativna.
Iako stopa nezaposlenosti pada već 18. mjesec za redom (u septembru je pala na 8,4 odsto radno sposobnog stanovništva, što je najniže za poslednjih 12 godina), a plate posle dužeg perioda stagnacije ponovo bijeleže rast, Njemci se ne osjećaju bogatim.   Povećanje cijena energije i nekih osnovnih životnih namirnica dovelo je do porasta inflacije, što je bacilo u sijenku druge pozitivne vijesti.
Stopa inflacije u septembru bila je na godišnjem nivou 2,4 odsto, što je najviše za poslednje dvije godine.
 Većina Njemaca ne osjeća dobrobit privrednog oporavka, pokazala je početkom ovoga mjeseca anketa sprovedena za Prvi program Radio-televizije Njemačke (ARD).
Površna anketa Rojtersa među građanima na ulici, pokazuje da mnogi od njih odlaze u šoping zone više da bi gledali, a ne kupovali.
“Ljudi primjećuju inflaciju u stvarima kao što su buter ili benzin, tako da se teže odlučuju da troše novac”, izjavio je britanskoj agenciji Holger Šmidling, ekonomista Američke banke (Bank of America).
Činjenica je da je u Njemačkoj porasla cijena hleba (za 100 odsto), mesa i butera (za oko 50 odsto), ali je – sem pomenutih namirnica i benzina – rast cijena u drugim sektorima  manje izrazit nego što mnogi kupci obično misle, tvrde ekonomisti.
“Ovo je prvenstveno psihološki problem”, izjavio je Štefan Bilmajer iz “Dojče banke”.
On, kao i mnogi drugi, vidi razlog za, možda, pretjeranu štedljivost njemačkih građana u davnašnjem strahu od inflacije ukorenjenom u sećanju na hiperinflaciju, koja je u ovoj zemlji besnila za vrijeme Vajmarske republike (između dva svjetska rata), kada su za kupovinu jedne vekne hljeba bila potrebna puna kolica novca.
“Njemci su još uvek obilježeni kolektivnim sjećanjem na dvije velike inflacije u 20. vijeku”, izjavio je Harold Džejms, profesor istorije na univerzitetu Prinston.
Većina Njemaca nije lično doživjela hiperinflaciju, ali ona je dio kolektivnog sjećanja, jer mnogi pamte ono što su im o tome pričali njihovi očevi i djede
Inflacija u Njemačkoj je daleko od galopirajuće, ali naglo povećanje cijena svakodnevnih proizvoda kao što su buter i benzin unosi nervozu među potrošače.
Osjećajući da njihova kupovna moć opada, Njemci su postali pravi lovci na jeftine stvari. Prošlog mjeseca, na otvaranju jednog diskonta u Berlinu, kupci su toliko očajnički željeli da kupe robu po sniženim cijenama da je izbila tuča u kojoj su razbijeni prozori i pokvaren lift.
Bilo kako bilo, strepnja od inflacije koči rast potrošnje baš u trenutku kada ekonomisti računaju na domaću potrošnju da bi nadoknadili pad izvoza izazvan slabijim privrednim rastom njemačkih partnera u inostranstvu i jačanjem kursa evra.
Još neke suštinske stvari navode Njemce da štede umjesto da troše novac.
Njemačka nije osetila porast bogatstva od naglog procvata trgovine nekretninama koji je bio uočljiv u SAD, Velikoj Britaniji i na drugim mjestima, budući da je ovo tržište u Nemačkoj prilično nepokretno.
“Nekretnine u Nemačkoj ne predstavljaju zamajac, jer manje od polovine stanovništva posjeduje sopstvene kuće ili stanove”, izjavio je Adam Tuz, viši predavač moderne evropske ekonomske istorije na Univerzitetu u Kembridžu u Velikoj Britaniji.
“Zaostao efekat visoke nezaposlenosti koja je dostigla najvišu tačku u posleratnom periodu, sa više od pet miliona ljudi početkom 2005. godine, može, takođe, uticati na potrošnju, dodao je on.
Još jedan od razloga potrošačke uzdržanosti je strah od reforme do nedavno vrlo velikodušne socijalne države. Izvor: Tanjug