ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

(Ne)zakonit žuti prsluk

Objavljeno u ANALIZE

Kao i studentski  protesti  1968. godine i  pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor.  Visok nivo građanske svijesti se  u trenucima velikih društvenih  i  ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na  trgove i ulice.

Jedna od ekonomsko-psiholoških “teorija” tvrdi da je babica Žutih prsluka rast cijena nafte (uslijed povećanja poreza), a da su građani zbog toga požutili od muke. Pokret je vrlo zanimljiv po načinima djelovanja, a u  jednom  trenutku je  čak pokušao destabilizovati  francuski bankarski sistem tražeći od svojih učesnika da istovremeno iz francuskih banaka  povuku što  veću  količinu novca,  što pokretu daje vrlo očigledna antikapitalistička obilježja.

Ovaj maštoviti  pokušaj naravno nije uspio (nije bio koordiniran, a i veličina gotovinskih  isplata iz francuskih banaka je ograničena), kao ni njegova  srpsko-balkanska replika kroz  blokadu saobraćajnica zbog rasta  cijena naftnih derivata.

U Srpskoj,  a i u cjeloj BiH, građanska svijest nije i nikada neće biti na francuskom nivou i zato je ovaj oblik  borbe za očuvanje ekonomskih interesa potrošača suviše idealistički i suviše naivan.

Moj prijedlog je da se ideja Žutih prsluka o smanjenju cijena benzina obuče u postojeće zakonsko bh ruho,  a evo i kako.

Ni BiH,  niti  jedan njen  entitet ne može ni na koji način uticati na svjetsku cijenu sirove nafte (vidjeti grafikon), koja je osnova za formiranje cijene naftnih derivata.  Cijena sirove  nafte je  za nas data, njene promjene je nemoguće tačno predvidjeti, ali uticati na prodajnu cijenu naftnih derivata i njenu  strukturu je moguće.

Primjedba  bh potrošača  nije samo na rast cijena benzina, kada cijene  sirove nafte (žuta boja na grafikonu) ili porezi/akcize rastu. BH  kupac nafte pocrveni od muke i  kada cijena sirove nafte na svijetskom tržištu pada, a cijena benzina u BiH ostaje ista. Ta pojava, rigidne/ljepljive cijene (eng. sticky prices) poznata je u ekonomiji i nije karakteristična samo za BiH.  Na mnogima tržištima  cijene finalnih proizvoda se “dvoume” kada trebaju pasti usljed  pada cijene sirovina. Vrlo često se  izmišljaju razlozi  tipa “stare zalihe se moraju prodati po starim cijenama”, kao da je prodajna cijena fiksirana  od  strane neke više sile, iako je uvijek određuje ili jedna čovjek ili neka grupa ljudi.

Zbog izuzetnog značaja nafte kao energenta i Srpska i Federacija imaju zakon o nafti i naftnim derivatima.  U oba zakona je navedeno  da se cijene nafte formiraju po tržišnim uslovima, a da vlada/resorno ministarstvo  može odrediti najvišu cijenu ukoliko dođe  do problema i poteškoća u  snabdjevanju.

Međutim  oba entiteta imaju i zakone o regulaciji/kontroli cjena.

Ne  ulazeći u  stepen konfliktnosti ovih zakona (Zakona o nafti i derivatima nafte i Zakona o regulisanju cijena), kao ni u strukturu i visinu maloprodajne  cijene naftnih derivata na bh tržištu, navodim neke od opcija koje daje Zakon o regulisanju  cijena (SG RS 106/2009).

Mjere neposredne kontrole cijena se primjenjuju u  slučaju  značajnih poremećaja na  tržištu, a pod njima (poremećajima) se između ostaloga podrazumjevaju; v) neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog položaja, vanredne okolnosti (prema procjeni vlade).

Neke od mjera neposredne kontrole cijena su; vraćanje cijena na prethodni nivo, određivanje načina formiranja cijena, određivanje visine marže, određivanje najviše cijena i određivanje fiksne  cijene.

Mjere neposredne kontrole cijena propisuju se izuzetno, i to … radi zaštite životnog standarda i radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu .

Dakle, Vlada Republike Srpske  (a i  nadležne ustanove u  Federaciji Bosne i  Hercegovine) ima zakonsku mogućnost da smanji stepen nezadovoljstva bh “Žutih prsluka” i svojom politikom zakonitog i opravdanog ekonomskog intervencionizma poveća potrošački višak  svojih građana (tj. količinu novca koja će im ostati u džepu kada napuste benzinsku pumpu).

Ona može “pomoći” cijenama da padnu,  ako se one po tom pitanju  izuzetno i dugo dvoume.

Vlada Republike Srpske  to može uraditi koliko sutra, ako smatra da je cilj vladanja jednim  društvom povećanje blagostanja potrošača tj. ogromne većine građana.

Smanjenje izdataka za naftu,  znači  i povećanje potrošnje drugih proizvoda/usluga tj. poboljšanje položaja (rast prihoda) drugih sektora i djelatnosti u  odnosu na  djelatnost  maloprodaje  nafe i naftnih derivata, a to doprinosi izbalansiranom ekonomskom razvoju po privrednim djelatnostima. Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

Ključne riječi:  , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+