Nema krize za kompjuterske igre
23.08.2013. / 6:10
KELN, Ljubitelji računarskih igara iz cijelog svijeta sjatili su se u Keln na čuvenom Sajmu interaktivne zabave „Gejmskom“ (Gamecom) – najvećem te vrste u svijetu.
Industrija virtuelne zabave, a to znači na hiljade video igara, kao i onih za računare, ni ovoga puta neće propustiti priliku da pohvali samu sebe. „Gamescom bi ove godine trebalo da bude sajam superlativa. U to je prije svega uvjeren šef Kelnskog sajma Gerald Bose: „Po prvi put u istoriji, ovaj sajam će okupirati 140.00 kvadratnih metara površine. Sve je zakupljeno. Očekujemo više od 635 izlagača, odnosno firmi iz 40 zemalja svijeta. Posjetioci mogu da računaju veliki broj noviteta“.
Na ovogodišnjem „Gejmskomu“ biće predstavljeno preko 400 novih igara, 20 odsto više nego prošle godine. Razlog bi trebalo tražiti u relativno lošim prihodima u branši u prvih šest mjeseci ove godine. Prodaja igrica pala je, naime, za 3,5 odsto, piše Dojče vele.
Posjetioci sajma često dolaze maskirani u likove iz igrica Posetioci sajma često dolaze maskirani u likove iz igrica.
„Broj novih igara koje će ovdje biti predstavljene, uključujući i one koje bi ove godine trebalo da se pojave na tržištu zaista je impresivan. Posebno onaj dio tržišta koji se odnosi na igre namijenjene konzolama, računarima, mobilnim uređajima, govori o tome da se branša i dalje uvećava. To će se posebno osjetiti u četvrtom kvartalu ove godine“, očekuje Maksimiljan Šenk, šef Udruženja za interaktivnu zabavu (B-I-U).
Čekaju se nove konzole
Upućeniji tvrde da je do manjeg interesovanja za računarske igre došlo zbog novih generacija igračkih konzola čije se premijere tek očekuju. Poklonici video igara čekaju na novi hardver i zbog toga trenutno kupuju manje igrica. To je, u suštini, krajnje logično obrazloženje, ako se uzme u obzir da su za jesen najavljene tri nove konzole, a to znači da će se do kraja godine na tržištu pojaviti i mnoštvo novih igara, kompatibilnih sa novim uređajima. „Njemačka je ubjedljivo u samom vrhu kada je o tome periodu tranzicije riječ. Zato pad prometa nije zabrinjavajući. I dalje ima razloga za optimizam“, tvrdi Šenk.
Tržište digitalnih proizvoda u toj branši podijeljeno je u dva segmenta. Na prvom mjestu, riječ je o igrama za lične računare (PC), konzole i mobilne uređaje. One se kupuju ili u specijalizovanim radnjama ili kupuju i skidaju sa Interneta. Drugi segment obuhvata igrice na internetu, koje se na toj platformi i igraju. Takvih korisnika sve je više, nezavisno od toga da li je riječ o besplatnim igricama ili ne. Istovremeno, statistika kojom raspolaže „Bitkom“ (njemačko Udruženje IT kompanija), ukazuje na sve veće interesovanje za igre na mobilnim uređajima, tablet-računarima i pametnim telefonima. Taj segment zabilježio je skok od 20 odsto.
Sveukupno, u prvih šest mjeseci 2013. godine, prodato je 34,4 miliona igara. Prognoze govore da će do kraja godine taj broj dostići 76,5 miliona. Ukoliko se to i dogodi, proizvođači računarskih igara mogu da računaju na plus od 3,5 odsto, odnosno na 1,9 milijardi evra prometa.
Njemačka na 5. mjestu u svijetu
Njemačko tržište interaktivne zabave naročito je jako. U poređenju sa drugim državama, prilike na domaćem planu iznad su svih očekivanja. „Njemačka je trenutno na petom mjestu“, kaže Šenk.
Interesovanje za industriju virtuelne zabave u Njemačkoj na nivou je sličnom, kao i u Francuskoj. Na prvom mjestu su ubjedljivo SAD, gdje je godišnji promet igrica 14 milijardi dolara. Zatim slijede Japan, Južna Koreja i Velika Britanija, prenose agencije.
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
