Capital.ba

Naftni i elektrokapaciteti donijeli najveći rast zarada

20.02.2012. / 8:03

BANJALUKA , Najveći rast fonda zarada od 2008. do 2010. godine u Republici Srpskoj, u vrijeme kada je nivo ukupnih isplaćenih primanja smanjen, imao je Brod i to za 20 odsto, a slijedi Trebinje sa povećanjem fonda zarada za 16 odsto.

Prema podacima istraživanja sajta “makroekonomija.org”, fond isplaćenih zarada u Republici Srpskoj u 2010. u odnosu na 2008. godinu smanjen je za oko 95 miliona maraka.
Fond zarada u tom periodu u Brodu je povećan za blizu šest miliona, a u Trebinju za nešto više od 11 miliona maraka.
U Banjaluci je od 2008. godine došlo do rasta fonda zarada za oko 79,3 miliona maraka, odnosno za 5,8 odsto. Banjaluka je povećala i udio u fondu isplaćenih zarada sa 26,3 odsto u 2008. na 28,4 odsto u 2010. godini.
Najveći pad, među većim opštinama, kada je u pitanju vrijednost fonda zarada imali su Prijedor, Foča, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Gradiška.
Ukupan fond isplaćenih zarada u Srpskoj u 2010. godini iznosio je 2,229 milijardi maraka, od čega je u Banjaluci isplaćeno više od 658 miliona, u Bijeljini oko 196 miliona, a u Prijedoru i Doboju po 118 miliona KM.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da Brod i Trebinje vode u rastu fonda zarada ponajviše zahvaljujući Rafineriji nafte i “Elektroprivredi RS”.
– Tamo gdje postoji privredna aktivnost iskazan je i porast ukupnog iznosa isplaćenih ličnih dohodaka. Činjenica je da je privredna aktivnost u Brodu vezana za rafinerijske kapacitete. Kada je u pitanju elektrodistribucija, njihovi zaposleni su uvijek na neki način bili privilegovana kategorija, jer su imali stabilne plate sa trendom rasta – kazao je Pavlović.
Član Udruženja ekonomista RS “SNjOT” Miloš Todorović kaže da je do povećanja fonda zarada u Brodu sasvim sigurno došlo zahvaljujući radu Rafinerije.
– Pad ukupnog fonda zarada na nivou RS je direktna posljedica svjetske ekonomske krize. Jedan od instrumenata da firma opstane bilo je smanjenje plata zaposlenih. Kod nas se kriza osjetila krajem 2008. godine i to je sigurno glavni razlog pada zarada – naglasio je Todorović.
Prema podacima sajta “makroekonomija.org”, u Srpskoj je u 2010. godini u odnosu na 2008. smanjen broj zaposlenih i to za 5,7 odsto, pri čemu je broj zaposlenih u Banjaluci povećan za četiri odsto. Rast broja zaposlenih imalo je još 11 opština.
U 2010. godini u RS bilo je zaposleno ukupno 244.453 ljudi, dok je nezaposlenih bilo 145.420.
Najviše zaposlenih, ali i nezaposlenih bilo je u Banjaluci. Tako je u najvećem gradu Srpske u 2010. godini radilo 60.009 osoba, dok je bez posla bilo 17.759 osoba.
– Zbog velikog priliva stanovnika Banjaluka je od 2006. do 2010. godine povećala broj nezaposlenih za 12,9 odsto, dok je prosječan rast iznosio 9,4 odsto – navedeno je na sajtu.
Prosječna neto plata u Srpskoj od 2006. do 2010. godine povećana je za 263 marke, pa je tako u 2006. godini iznosila 521, a u 2010. godini 784 marke.
Pavlović kaže da su plate u Srpskoj u proteklih pet godina znatno manje rasle u odnosu na cijene.
– Kada napravimo poređenje sa potrošačkom korpom, vidimo da je pad standarda značajan – naglasio je Pavlović.
Potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne djelatnosti Mile Ribić kaže da je u privredi posljednjih godina prisutan trend pada plata. On ističe da je broj zaposlenih u javnom sektoru nesrazmjeran broju zaposlenih u privredi.
– U privredi je izražen trend pada aktivnosti i plata. Ako je potrošačka korpa 1.813 maraka, a prosječna plata u nekim privrednim djelatnostima 500 KM, dolazimo do podatka da plata podmiruje tek trećinu potrošačke korpe, što nikad nije bio slučaj. Pad standarda radnika je očigledan – naglasio je Ribić.

Prosječna plata u RS u 2006. godini iznosila je 521 KM, u 2007. je bila 585, a u 2008. godini 755 KM. U 2009. godine prosječna plata iznosila je 788 maraka, dok je 2010. bila 784 marke.
Prosječne plate
Najveću prosječnu platu u 2010. godini imali su zaposleni u opštini Istočni Mostar i to 1.134 marke, zatim u Ugljeviku 1.030, u Gacku 957 i Istočnom Drvaru 953 KM.
Zaposleni u Banjaluci nalaze se na petom mjestu po visini plata sa prosjekom od 908 KM, a odmah iza njih su zaposleni u Višegradu sa prosječnim mjesečnim primanjima od 838 maraka.
S druge strane, u 2010. godini najnižu platu imali su zaposleni u Kostajnici i ona je iznosila 547 maraka, zatim u Petrovcu 549, Donjem Žabaru 557, a u Kupresu i Vukosavlju 572, odnosno 587 maraka.          Glas Srpske

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!