Capital.ba

MMF očekuje nešto niži globalni rast nego u julu

06.10.2021. / 9:30

VAŠNGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će globalni rast u 2021. godini biti nešto niži od 6,0 posto koliko je progozirano u julu, izjavila je  šefica MMF-a Kristalina Georgieva, navodeći kao razlog rizik dugova, inflaciju i raskorak privrednih kretanja zemalja posle pandemije kovid-19.

MMF

FOTO: Agencije

Georgieva je rekla da se globalna ekonomija oporavlja, ali da pandemija nastavlja da ograničava oporavak, pri čemu glavnu prepreku predstavlja “veliki jaz s vakcinama” jer je pristup mnogih zemalja vakcinama protiv kovida izuzetno nizak, prenosi Rojters.

U virtuelnom obraćanju na događaju Bokoni univerziteta u Italiji, šefica MMF-a je navela da se u ažuriranom izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima koji tek treba da bude objavljen predviđa povratak razvijenih ekonomija na nivo prije pandemije do 2022, ali da će većini ekonomija u usponu i zemljama u razvoju trebati “još mnogo godina” za oporavak.

Imamo globalni oporavak koji je i dalje sputan pandemijom i njenim uticajem. Ne možemo da idemo napred kako treba – to je kao hodanje s kamenjem u cipelama“, rekla je ona.

Sjedinjene Države i Kina ostaju vitalni motori rasta, a Italija i Evropa pokazuju jačanje zamajca, ali se privredni rast pogoršava u drugim regionima, navela je Georgieva.

Očekuje se da će inflatorni pritisci, ključni faktor rizika, popustiti u većini zemalja 2022. godine, ali će nastaviti da utiču na neke ekonomije u usponu i razvoju, dodala je ona, upozoravajući da bi uporan rast inflatornih očekivanja mogao da izazove ubrzano podizanje kamatnih stopa i pooštravanje uslova finansiranja.

Mada centralne banke za sada mogu generalno da izbjegnu zaoštravanje monetarne politike, trebalo bi da budu spremne za brzo djelovanje ukoliko oporavak bude jači od očekivanog ili ako se materijalizuju štete od rastuće inflacije, naglasila je Georgieva.

Prema njenim rečima, važno je da se prate finansijski rizici, uključujući i procjenu aktiva.

Globalni nivo duga, koji sada iznosi oko 100 posto svjetskog BDP-a, znači da mnoge zemlje u razvoju imaju vrlo ograničenu mogućnost emitovanja novog duga pod povoljnim uslovima, rekla je Georgieva.

Ona je pozvala bogatije nacije da povećaju isporuku vakcina zemljama u razvoju, da uklone trgovinske restrikcije i zatvore gep od 20 milijardi dolara bespovratnih sredstava koja su potrebna za testiranje, praćenje i razvoj terapija protiv kovida19.

Ako se veliki jaz u stopama vakcinacije između razvijenih ekonomija i siromašnijih zemalja ne otkloni, to bi moglo da zaustavi globalni oporavak i da rezultira ukupnim globalnim gubitkom BDP-a od 5,3 hiljade milijardi dolara u narednih pet godina, rekla je Georgieva.

Takođe je poručila da je potrebno da zemlje ubrzaju napore na rješavanju klimatskih promjena, da osiguraju tehnološki preobražaj i ojačaju inkluziju, što bi sve zajedno trebalo da podstakne ekonomski rast.

Prelazak na obnovljivu energiju, nove elektrčne mreže, energetska efikasnost i nisko-ugljenična mobilnost mogu da povećaju globalni BDP za oko 2,0 posto ove decenije, stvarajući 30 miliona novih radnih mijesta, zaključila je direktoraka MMF-a Kristalina Georgieva.   Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!