Mladen Zirojević: Još nema efekata primjene SSP-a

23.08.2008. / 8:15

SARAJEVO, Primjena Privremenog sporazuma s EU trebalo bi da dovede do smanjenja prihoda i povećanja uvoza, ali još je rano za ocjenu efekata primjene ovog sporazuma, izjavio je Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

On u intervjuu kaže da CEFTA nije imao značajniji uticaj na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH koja je u prvih šest mjeseci ove godine bila na nivou prvog polugodišta prošle godine.
         Kakvi su efekti primjene Privremenog sporazuma između BiH i EU na domaću ekonomiju?
ZIROJEVIĆ: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU potpisan je 16. juna ove godine, a primjena njegovog trgovinskog dijela, odnosno Privremenog sporazuma počela je od 1. jula ove godine. Poznato je da se ovim sporazumom uspostavlja liberalizacija tržišta uz tranzicioni period od šest godina. Naše obaveze u vezi s Privremenim sporazumom uglavnom se odnose na uspostavu slobodnog tržišta kroz postepeno ukidanje carina, količinskih organičenja i mjera jednakog učinka. Pregovarački tim je vodio računa da se poljoprivredni proizvodi zaštite na najduži rok. Za neke proizvode već su smanjene carinske stope, a početkom naredne godine slijedi nova faza smanjenja carina.

Sporazum je potpisan i moramo ga primjenjivati u cjelosti, a ne selektivno odnosno samo u dijelovima koji nama odgovaraju. Različite su procjene njegovog učinika na domaću ekonomiju. Postoje tvrdnje da će doći do bitnog smanjenja prihoda od carina, ali će doći i do porasta uvoza. Dosadašnje analize UIO govore da još nema bitnih promjena. Mislim da je rano govoriti o efektima primjene Sporazuma, jer je na snazi manje od dva mjeseca. Pretpostavke su da će njegovom primjenom doći do povećanog uvoza roba iz EU, ali je pretpostavka i da će doći do smanjenja uvoza iz zemalja potpisnica CEFTA.
         Zašto će biti smanjen uvoz iz zemalja potpisnica CEFTA?
ZIROJEVIĆ: Zakon tržišta, konkurencija, robe iz EU su kvalitetnije i već sad ih možemo naći na bh. tržištu sa mnogo povoljnijim cijenama.
         Je li povećan uvoz iz zemalja potpisnica CEFTA?
ZIROJEVIĆ: Stupanjem na snagu CEFTA sporazuma realno je bilo očekivati da će doći do povećanja uvoza iz zemalja potpisnica. Međutim, CEFTA nije imao značajniji uticaj na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, koja je u prvih šest mjeseci ove godine bila na nivou prvog polugodišta prošle godine. Strahovi koji su pojedini proizvođači imali od primjene ovog sporazuma bili su relativno neopravdani. Naša spoljnotrgovinska razmjena u 2007. godini iznosila je 19,8 milijardi KM, od čega se 5,9 milijardi odnosilo na izvoz, a 13,9 na uvoz. Savjet ministara BiH usvojio je set mjera koje bi trebalo da u dogledno vrijeme pomognu u smanjenju spoljnotrgovinskog deficita.
         Koje su to mjere?
ZIROJEVIĆ: Dokument sadrži 50 mjera, a neke od značajnijih su revizija carinske tarife s ciljem ukidanja carinaskih stopa na uvoz repromaterijala. Pokrenuta je i procedura oko izmjena Zakona o direktnim stranim ulaganjima gdje se predlaže ukidanje barijera za investitore, a predviđena je i izrada detaljnih sektorskih analiza na osnovu kojih će se identifikovati komparativne prednosti bh. privrede te iskoristiti iskustva susjednih zemalja koja se odnose na poticanje izvoza. Mjere predviđaju i podsticanje investiranja u nove tehnologije, te promovisanje izvoza.
         Jesu li kompanije iz BiH iskoristile mogućnosti bescarinskog izvoza u zemlje CEFTA?
ZIROJEVIĆ: Postoje problemi u nedovoljnoj institucionalnoj izgradnji. Jedna od mjera za poboljšanje izvoza jeste jačanje kapaciteta i funkcionalnost postojećih institucija, a tu prije svega mislim na Agenciju za sigurnost hrane, Upravu za zaštitu bilja i Ureda veterinarstvo. Njihovim jačanjem bili bi stvoreni uslovi za primjenu evropskih standarda u svim oblastima, čime bi bio podignut nivo konkurentnosti domaćih proizvoda. Time bi bio povećan i izvoz.
         Postoje li blokade unutar BiH koje onemogućavaju jačanje ovih institucija?
ZIROJEVIĆ: Da ne postoje određeni problemi ne bi se rješevanje niza pitanja u radu jedne od ovih insititucija našlo i u prioritetima Evropskog partnerstva. Radi se o Upravi za zaštitu zdravlja bilja. Dobili smo uvjeravanja da će vrlo brzo 22 pravilnika iz oblasti fitosanitarne zaštite ići na usvajanje.
         Hoće li kasniti ispunjavanje uslova iz Privremenog i Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji?
ZIROJEVIĆ: Sporazum je potpisan i moramo se toga pridržavati.
         A hoće li kasniti ispunjavanje uslova iz Evropskog partnerstva?
ZIROJEVIĆ: Već sada ima nagovještaja da svi postavljeni zadaci neće biti realizovani.
         Na koje mislite?
ZIROJEVIĆ: Mislim na nedonošenje nekih zakona, za što postoje različita obrazloženja. U ovom trenutku ne bih nikoga posebno prozivao i mislim da je korisnije da insistiramo na njihovom ispunjavanju. To ću svakako i učiniti.
 

Za izvoz oružja u Gruziju bilo osam zahtjeva
Da li je bilo zahtjeva za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH u Gruziju?
ZIROJEVIĆ: Da, Ministarstvo je primilo osam zahtjeva za izvoz oružja u Gruziju u periodu od 2007. do 2008. ali ni jedan nije odobren. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu sa Zakonom o uvozu i izvozu naoružanja i vojne opreme izdaje dozvole, ali prije toga potrebno je dobiti saglasnosti ministarstava inostranih poslova, odbrane i sigurnosti. Nezavisne novine