ZAGREB – Cijene nekretnina i dalje vrtoglavo rastu, a uz njih u nebo idu i kirije, zbog čega je Vlada Hrvatske najavila državni program priuštivog najma.
Njime bi se uvela tržišna i priuštiva cijena podstanarstva. S obzirom na to da je riječ o svojevrsnom subvencionisanju najma – stručanjaci su podijeljeni, a građani – zadovoljni.
Pogledaju li se oglasi, u Zagrebu se za 30-ak kvadrata mora izdvojiti najmanje 500 evra, za 50-ak, u zavisnosti od lokacije i uređenosti, od 700 naviše.
“Cijene najma rastu iz godine u godinu. Prošlu godinu smo imali prosječni rast od 11 posto, ali kad gledamo na tržištu, to je i više”, kaže Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine za Dnevnik HTV-a. A nije drugačije ni u drugim hrvatskim gradovima, prenosi Tportal.
“Skoro isto kao i na moru, tako da mislim da su previsoke cijene. Cijena najma i neke rate kredita su tu negdje, ali budući da su poslovne prilike takve kakve jesu, nije moguće ni ostvariti neki kredit”.
Čak su i stanodavci svjesni situacije, ali cijene svoje.
“Skupo je. Primer Beča, gdje se grad ili država pobrine za ljude kojima treba pomoć, ne može se baš sve svaliti na ljude koji su radili, zaradili i nešto kupili”, kaže najmodavka Željka iz Zagreba.
Država to i planira. Samo u Zagrebu 50-ak hiljada stanova zjapi prazno, na nivou države više od pola miliona, pa Vlada želi da ih stavi u funkciju. Prema najavama, vlasnicima koji bi svoje stanove dali u najam država bi plaćala razliku između priuštive i tržišne cijene najma.
“To je ustvari prva stambena strategija u 34 godina hrvatske državnosti. Ona je posebno sada važna i nužna s obzirom na to da je u RH došlo do enormnog povećanja cijena stanova, a posljedično i cijene najma,” rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine.
Građani bi takvu mjeru – pozdravili, znaju koliko mogu izdvojiti.
U teoriji više stanova na tržištu spustilo bi i cijene najma, ali struka je podeljena.
“Već smo imali jednu politiku koja se bavila subvencijama, to je bio APN gdje mislim da je postignut konsenzus da to nije bila toliko uspješna mjera budući da je pogurala cijene stanova prema gore i bojim se da bi subvencionisanje najma moglo dati isti efekat”, ističe Maja Grbavac, analitičarka za nekretnine.
Jer, pitanje je ko bi od vlasnika takvih stanova pristao na najam. Takođe, stručnjaci složni – treba zaštititi i stanodavce i podstanare.
“Svaku ideju, intervenciju, pomoć, treba pozdraviti, ali ako gledamo dugoročno bilo bi bolje da se grade stambene zgrade za najam na državnom zemljištu, kao što je model Nemačke, tu porodice žive celi život, jer ovdje će opet biti neizvjesnost”, kaže Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.
Program bi, bar u radnoj verziji, svjetlo dana mogao da ugleda pred kraj mjeseca. HRT
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Gradovi nek uvedu stambene zadruge za gradnju stanova gdje bi se oni koji žele steći stanove okupljali i dogovarali da putem tih zadruga izgrade stanove. Grad bi bio posrednik i organizovao svu izgradnju pod najpovoljnijim uslovima na tržištu. Grad ima dosta zemlje i umjesto da zarasta u korov mogla bi biti iskorištena za plansku gradnju prema potrebama budućih stanodavaca. Grad obezbijedi i kredite i povoljne izvođaće radova te vrši nadzor da li je sve po propisima i odgovara za izgrađeno. Prihodi koji pripadaju gradu i državi djelimično se preusmjere u subvencije za takvu gradnju i dobićete povoljne stanove za buduće stanare koji će biti i vlasnici. To se obezbijedi samo za jednu nekretninu. Ovako oni koji nemaju gdje da stanuju često i ne pomišljaju da imaju djecu i imamo bijelu kugu. Možda neki hoće da stranci nasele i zamjene domaće stanovništvo. Ništa protiv stranaca ali domaća vlast treba da obezbijedi prvo domaćem stanovništvu da može normalno živjeti i imato normalnu reprodukciju. Samo domaći stanovnici su uglavnom siguran izvor poreza a i odbrane zemlje.
Takve zadruge su prilično česte u Ausriji i Švajcarskoj, samo da bi se uselila u takvu zadrugu, jenoj mojoj poznaninici te trebalo u startu 20.000€ u kešu (prije 15g je to bila jedna godišnja neto plata), tako da to ima smisla samo za srednji stalež, ljude koji imaju a) roditelje sa kešom, b) STALNO zaposlenje, i c) solidnu platu…