Mjere štednje u Grčkoj bez pozitivnog učinka
12.04.2012. / 11:49
ATINA, Mjere štednje u Grčkoj nisu dale pozitivan učinak, jer privreda i dalje slabi i do kraja godine biće izbačena iz evrozone, smatra Čarls Dumas iz londonske advokatske firme Lombard Strit Risrč.
Dumas navodi da Grci samo povećavaju svoje dugove dok im mjesečna zarada, od koje bi trebalo da otplaćuju dugove, stalno opada i smanjuje se, a svaka tri mjeseca zemlje evrozone uvijek moraju ispočetka odlučivati o sljedećim paketima pomoći toj zemlji.
Nakon što Grčka dosadi drugim zemljama zbog čega će je izbaciti iz evrozone, Dumas navodi da će onda na njeno mjesto doći Portugal, pa Španija, a možda i Italija koje će sve morati odustati od evra.
“Sve ove zemlje moraće odustati od evra. Vjerujem da će to zapravo biti i rješenje problema, ukoliko to ne padne prvo na pamet Nijemcima i oni ne učine korak i ne izađu iz evrozone”, kaže Dumas.
Radikalni programi štednje koji se trenutno provode u zemljama koje su u dubokoj krizi ne nailaze svuda na odobravanje. Kritikuju ih i pojedini finansijski stručnjaci koji kažu da oni ugrožavaju demokratiju, navodi Dojče vele.
Kanadski ekonomist Vilijam Vajt (William White) iz Organizacije za privrednu saradnju i razvoj naglašava da štednja itekako može biti štetna.
“U Grčkoj godinama vlada recesija. Ljudi masovno napuštaju zemlju a tako je i u Portugalu i u Španiji. Ukoliko su mjere takve da pacijentu zaista prijeti smrt onda mu ne bi trebalo uporno davati jedan te isti lijek”, zaključuje Vajt.
Da bi Grčka, kao i druge zemlje pogođene krizom, ponovno došla do pune snage potrebno je ojačati privredni rast, a preduslov za to je, kaže ekonomista iz američke banke Morgan Stenli Elga Barč, da ove zemlje ostanu tržišno konkurentne.
Prije nego što je uveden evro, dodaje, to se moglo učiniti preko ciljanog slabljenja nacionalne valute, a domaći proizvodi su mogli biti prodani u inostranstvu po nižnoj cijeni.
Jedino Ed Parker iz rejtinške agencije Fič kaže da su Grčkoj očigledno potrebne još jače mjere štednje pošto je njen manjak u državnom budžetu 15 odsto i ona više nema pristupa tržištima.
Tagovi: carls dumaselga barcgrckamjere stednjeprivredavaznovilijam vajt
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
