Capital.ba

Milić: Zakon dobrodošao i više nego potreban

23.12.2011. / 18:22

BANJALUKA, Novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju /PIO/ Republike Srpske više je nego potreban a njegove odredbe treba da donesu promjene i poboljšanja tako da budu razdvojena prava, odnosno penzije koje su stečene po osnovu rada i penzije koje su priznate prema posebnim pravima, rekao je direktor Fonda PIO RS Mladen Milić nakon usvajanja Zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Zakon će stimulisati i povećati broj uplatilaca doprinosa proširenjem kruga uplatilaca, donijeti novi način usklađivanja i novi način određivanja penzije”, rekao je Milić i dodao da bi odredbama novog Zakona trebalo da se destimuliše prijevremeno ostvarivanje prava na penziju, pa se uvode i kumulativni uslovi, tj. uz godine staža osiguranja vezuju se i godine života.

On je naveo da je to bilo potrebno, prije svega imajući u vidu da je u dosadašnjem sistemu bilo samo 7,2 odsto korisnika sa punim stažom osiguranja, odnosno oko 16,8 odsto sa punim penzijskim stažom.

“To znači da, kao i u svim zdravim ekonomijama i stabilnim penzijskim sistemima, treba stimulisati ljude da što duže rade, budući da je, generalno posmatrano, visina penzije uvijek u direktnoj zavisnosti sa dužinom penzijskog staža i visinom plata koje je osigurano lice imalo za vrijeme radnog vijeka”, rekao je Milić navodeći da je to konstanta koja ostaje u bilo kojem zakonskom rješenju i bilo kojem penzijskom sistemu.

On je podsjetio da je Zakon usklađen sa Strategijom reforme penzijskog sistema, kao okvirnog dokumenta koji je još u maju 2010. godine usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, iako je, kako je rekao, u završnoj fazi usaglašavanja Zakona sa socijalnim partnerima došlo do ublažavanja nekih prvobitno planiranih uslova.

“Mi u Fondu PIO imamo obavezu da dosljedno i na vrijeme primijenimo odredbe tog Zakona i to, s naše strane, neće izostati kao ni u ranijim prilikama u 2010. i 2009. godini kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. To će za Fond PIO biti veliki operativni posao, ali primjenu Zakona moramo završiti u roku, odnosno primijeniti početkom februara prilikom isplate januarske penzije”, rekao je Milić.

Odgovarajući na pitanje šta je najvažnije što kao novinu donosi ovaj zakon te da li je to razdvajanje prava stečenih radom od prava stečenih po drugom osnovu, Milić je rekao da razdvajanje penzijskih prava iz oblasti rada od penzijskih prava stečenih po drugom osnovu jeste bolan, ali istovremeno i pravičan potez na kome je insistiralo Udruženje penzionera Republike Srpske.

“Ovaj Zakon donosi mnogo više pravičnosti nego raniji. Međutim, uprkos tom generalnom razdvajanju u Fondu PIO osim prava po osnovu rada ostaju i penzijska prava za jedan dio boračkih kategorija i to za porodice poginulih i invalide čija je nesposobnost za rad nastala kao uzročno-posljedična veza učešća u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Za ostale boračke kategorije penzijska prava stečena po drugom osnovu prenose se u nadležnost Republike, odnosno Budžeta”, naveo je Milić.

Osvrćući se na činjenicu da je ovo jedan od važnih sistemskih zakona kao i na pitanje da li je harmonizovan sa drugim zakonima, Milić je rekao da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju jeste sistemski Zakon koji se donosi za duži period.

“Neminovno je da on bude usklađen, prije svega, sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, Zakonom o radu i nekim drugim zakonima koji se međusobno prepliću ili imaju dodirne tačke. Sasvim slobodno mogu reći da će se u najskorije vrijeme i novi Zakon o radu naći u javnoj raspravi i skupštinskoj proceduri”, naveo je Milić.

Milić je rekao da je novi zakon na tragu zakona u ovoj oblasti kod evropskih zemalja.

“Svi penzijski sistemi obaveznog penzijskog osiguranja u evropskim državama dobrim dijelom su slični. U izradi ovog zakona korištena su iskustva mnogih zemalja, a uz uvažavanje vlastitih ekonomskih i društvenih prilika u Republici. Vlada je dala prijedlog novog Zakona koji je bio, najvećim dijelom, može se reći sasvim slobodno, evropski zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju”, rekao je Milić. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Milić: Zakon dobrodošao i više nego potreban

    1. ZORAN ĐUKIC

      u  invalidskoj  sam  penziji, imam 35 godina,borac  sam  5 kategorije-imam 8 godina  staza-vec  mi  2 puta umanjujete penzijić u  rat  sam  otiso sa 18 godina sto  znaci  da   nisam  mogao  imati  staza u  vojdci  sam  bio  2 godine u izvidjacko -dirvezantskoj  ceti  -znaci  prosao  pakao  u  ratu-znaci   ja  bio  u  ratu i  kao  borac 5 kategorije   dobio  na  penziju  33km i  vec 5 mjeseci  mi  je  to  ukinuto-a borci 1- kategorije  kojii  nikada  nisu  ispalili metka  u ratu a  otisli  su  u rat   a svaki  je  imo   najmanje 20  godina  staza i  jajario  na  ratistu a  njima  dajete   pocetnu  penziju  ako  su   borci  1 kategorije 480km  plus  staz-a  mladim  borcima  da kazem  nista  -meni  ste  dali  33 km na  osnovu  kategorije i nakon 5 mjeseci  ukinuli-PITAM  KADA  CETE  NESTO  URADITII  ZA   MLADE   BORCE ,JER OVO  JE  SRAMOTA  KAKV  ZAKON  IMATE   ZA   MLADE   BORCE-HVALA UNAPRED

    2. david

      Kako gore pročitah da je u ovom Zakonu korišteno iskustvo mnogih zemalja
      pa se bojim da će mo sa penzijama biti u istom rangu kao i penzioneri ma mnogih zemalja
      daj bože kao Austrija.

    3. kapitalizamimi

      Imam i ja pitanje, ako postoji neko na sajtu ko raspolaže informacijama, bio bih vrlo zahvalan, da mi objasni: ako u Fondu postoji oko 6-7 hiljada Zahtjeva, od toga 70% onih za prijevremeno penzionisanje i svega 30% onih sa navršenih 40 godina staža, da li se riješavanje slučajeva obavlja po nekim prioritetima, tj. da li prednost imaju oni sa punim stažom ili ide hronolški po datuumu zaprimanja Zahtjeva?! konkretan slučaj: gospodin ima nepunu 41 godinu staža (sa posebnim stažom – borac prve kategorije, sve već dokumentovano ista jedinica cijeli period papiri svi postoje) predao zahtjev prije 2 mjeseca, sam prikupljao većinu podataka (M4 nedostajali iz preduzeća, poslije rata bio samostalni preduzetnik-sve pripremio iz PU, PIO itd, te predao) koliko optrilike još treba čekati? napominjem da mu je sav staž uplaćen na području današnje RS! Hvala

    4. Goca

      Hvala na objašnjenju.

      Još jedno pitanje, ako može i ako znate, a tiče se M4 obrazaca.
      U slučaju da na listingu (M4), koji po podnesenom zahtjevu zainteresovanog budućeg penzionera u PIO stigne iz Sarajeva, za neke firme u kojima smo nekada radili nema nikakvih podataka, šta trebamo u tom slučaju raditi? Da li moramo sami “izgranjati” M4 obrasce, ili to prilikom odlaska u penziju trebamo prepustiti PIO-u. Šta treba uraditi u slučaju kada je sjedište jedne od firmi iz, npr. Hrvatske (nekad imali poslovnicu u BiH), a isto tako je nema na tom listingu. Firma pod istim imenom, npr. više ne postoji u Hrvatskoj, tako da ne znamo kome da se obratimo. Šta u tom slučaju raditi?

      Da li je bolje sam sve izganjati a ne čekati da se ovi iz PIO-a smiluju, ili su to, pak, oni dužni po službenoj dužnosti da urade?

      Još jedno pitanje: u slučaju da te firme iz BiH ne posjeduju naše M4 obrasce iz, npr, opravdanih razloga (npr. izgubljeno ,,,,), šta u tom slučaju treba tražiti od te firme? Ovi iz PIO-a kažu da u tom slučaju treba tražiti nekakvu potvrdu, uvjerenje, šta već, i da će se ona uvažiti, a u slučaju da je firma van teritorije BiH, treba se obratiti Arhivu Republike Srpske u BL koji tom prilikom izdaju rješenje gdje piše da se podnosilac zahtjeva odbija jer, naravno, nemaju takvo nešto u svojoj evidenciju. Da li znate za šta služe te potvrde, i da li se bez M4 obrasca može obračunati penzija za taj period i ako može, kako može? Unaprijed hvala

    5. objašnjenje za Gocu

      Ovaj Zakon, po meni, ne pravi diskriminaciju između polova već između radnika koji na primjer rade lake poslove i one radnike koji svoj hljeb zarađuju na teži način. Po usvojenom novom Zakonu o PIO, koji će se početi primjenjivati tek posle nove godine,da bi žena ostvarila punu penziju mora da ima 35. g. radnog staža i navršenih 58.g. života, u slučaju da nema ostvareni puni staž može podnjeti zahtjev za penziju, ali neće imati pravo na punu penziju već će biti obračunata po ostvarenim godinama radnog staža i visini prosječne ostvarene plate u nekoliko, ne znam koliko su odredili, godina. U slučaju da žena ima samo 15 godina radnog staža može ostvariti pravo na najmanju penziju, ali tek kad navrši 65 godina starosti. U slučaju koji si ti navela: 33.g .staža i 64.g. života, žena može otići u starosnu penziju, ali će joj penzija biti obračunata za 33 g staža, ili može da nastavi da radi do ostvarivanja prava na punu penziju sa 35 godina staža. nadam se da sam ti malo pomogla

    6. Goca

      Još jedno pitanje za znalce (bez nagađanja, molim): žena, npr. ima 33 godina staža i 64 godina života, da li mora raditi još dvije godine da bi ostvarila starosnu penziju iako će tada imati 66 godina, odnosno da li žena koja, npr. već ima 35 godina staža i 64 godine života ima pravo da radi dok ne napuni 40 godina staža iako će tada imati 69 godina života? Hvala

    7. Goca

      Željela bih da mi neko stručan i siguran u ono što priča (nagađati mogu i sama) da mi odgovori na slijedeće: da li ovaj Zakon pravi diskriminaciju u odnosu na žene. Ako je 40 godina radnog staža osnov za punu penziju, onda ispada da će muškarci bez problema ostvariti svoje pravo jer im je ovim Zakonom to i osigurano pošto u penziju idu sa 40 godina staža i 60 godina života, a žene će morati (ako im poslodavac dozvoli) raditi još 5 godina da bi ostvarila pravo na punu penziju. Pošto ne znam pravo stanje stvari, moje pitanje glasi: Da li žena odlaskom u penziju sa 35 godina staža stiče pravo na punu penziju isto kao i muškarac koji je radio 40, i da li će im ta penzija biti jednako obračunata pod uslovom da su radili iste poslove, sa istom stručnom spremom i u istom preduzeću. Ja mislim da neće i zato smatram da ovaj Zakon ide na štetu ženske populacije u RS. Hvala