Milekić: Sa “Hrvatskom elektroprivredom” u nove projekte

25.12.2009. / 13:54

TREBINJE, U “Elektroprivredi Republike Srpske” (ERS) smatraju da će cjelokupni odnosi sa “Hrvatskom elektroprivredom” (HEP) biti ubrzo riješeni kada se počne sa velikim investicijama na području “Gornjih horizonata” i izgradnjom HE “Dubrovnik 2”, što bi dodatno moglo da pojača proizvodnju električne energije iz potencijala Trebišnjice.

” Procjena je da bi se u HE `Dubrovnik 2” mogla izgraditi nova postrojenja ukupne snage veće od 300 MW koja bi proizvodila energiju, a postojeća postrojenja u HE “Dubrovnik 1” mogu se revitalizovati. Ovo je jedna od najunosnijih investicija na ovim prostorima i svakako da je treba realizovati, a prethodno će biti uređeni međusobni odnosi ERS i HEP-a”, izjavila je  Branislava Milekić, direktor ERS-a.

Odgovarajući na pitanje da li ERS planira pokretanje tužbe protiv HEP-a radi naknade štete, jer je to preduzeće jednostrano promijenilo omjer raspodjele struje iz HE “Dubrovnik” u svoju korist, Milekićeva je navela da je politika ERS-a da poslovne nesporazume rješava mirnim putem, odnosno putem sporazuma i dogovora, a samo ako u tome ne uspije – onda se spor rješava sudskim putem.

“Sa HEP-om ERS ima stalnu komunikaciju o načinu zajedničkog korišćenja HE “Dubrovnik” zbog toga što je ta hidrocentrala nalazi u sistemu hidrocentrala na rijeci Trebišnjici i neophodna je svakodnevna saradnja na upravljanju tim sistemom. Trenutne razlike između ERS-a i HEP-a o načinu raspodjele proizvedene elekterične energije u HE “Dubrovnik” mogu se prevazići dogovorom i zajedničkim radom u sklopu novih investicija kada se definišu zajednički interesi” – rekla je ona.

HEP duguje ERS-u po osnovu jednostrano narušenih odnosa u raspodjeli električne energije proizvedene u HE “Dubrovnik” ukupno 3.791.338.02 kWh od novembra 1994. godine do kraja novembra 2009. godine. Međutim, ERS smatra da će se cjelokupni odnosi sa HEP-om ubrzo riješiti kada se počne sa velikim investicijama na području “Gornjih horizonata” i izgradnjom HE “Dubrovnik 2”.

Komentarišući činjenicu da je HEP najavio tužbu protiv ERS zbog spora vezanog za ulaganja i vlasnička prava u rudnik i TE “Gacko”, Milekićava je navela da je poznato da je HEP na osnovu Samoupravnog sporazuma o udruživanju sredstava za zajedničku izgradnju i korištenje RiTE “Gacko” iz 1986. godine uložio određena sredstva prilikom izgradnje RiTE “Gacko”.

Prema tom sporazumu HEP je mogao iz RiTE “Gacko” povlačiti trećinu električne energije sa obavezom njenog plaćanja po umanjenjoj cijeni na osnovu dijela amortizacije. Takođe, prema tom sporazumu HEP je bio obavezan da investira u RiTE “Gacko” radi podmirivanja troškova remonta TE “Gacko” i njegove revitalizacije. Sve do 1992. godine RiTE “Gacko” su isporučivali električnu energiju HEP-u, a prekidom prenosne mreže usljed ratnih dešavanja u BiH i Hrvatskoj ova isporuka je prekinuta.

Međutim, u poslovnim knjigama RiTE “Gacko” nije uknjiženo ulaganje HEP-a niti postoje evidentirane obaveze RiTE “Gacko” prema HEP-u. U posljednje vrijeme učestali su napisi u štampi, prema kojima HEP iskazuje svoju pretenziju na vlasništvo jedne trećine RiTE “Gacko”, o čemu ne postoje pisani dokumenti, jer se takav zaključak ne može izvesti na osnovu Samoupravnog sporazima iz 1986. godine s obzirom da je riječ o komercijalnom ugovoru. ERS smatra da bi bilo pogrešno ako bi HEP pokušao tužbom da pribavi vlasnička prava u RiTE “Gacko”, posebno što na to nema pravo.

“ERS smatra da sa HEP-om treba da razvija nove projekte od obostrane koristi. Tužba HEP-a bi otežala ili onemogućila realizaciju ove ideje. Ukoliko se ipak HEP odluči za podnošenje tužbe, ERS će biti prisiljen da adekvatno odgovori” – istakla je Milekićeva.

Ona je dodala da je za 11 mjeseci ove godine ERS proizvela 5.085,88 GWh električne energije, što je na nivou planiranog.

“Kada posmatramo ostvarenu proizvodnju za 11 mjeseci 2009. godine od 5.085,88 GWh sa proizvodnjom ostvarenom za 11 mjeseci 2008. godine od 4.529,55 GWh, evidentno je da za 11 mjeseci 2009. godine ostvarena veća proizvodnja za 12,28% u odnosu na onu ostvarenu za 11 mjeseci 2008. godine” – zaključila je Milekićeva.

Kada je riječ o prihodima od tarifnih kupaca, oni su približni istim ostvarenim u 2008. godini, jer u 2009. godini nije dolazilo do promjene cijene električne energije za tarifne kupce u Srpskoj.

Za razliku od prihoda od tarifnih kupaca, došlo je do smanjenja prihoda od prodaje bilansnih viškova uprkos činjenici da su prodate veće količine električne energije u 2009. nego u 2008. godini. Razlog smanjenja prihoda po ovom osnovu je činjenica da je u 2009. godini došlo do značajnog pada cijene električne energije kod prodaje na slobodnom tržištu, u odnosu na onu u 2008. godini.

Što se tiče rashoda, došlo je do njihovog povećanja u dijelu uvećanih troškova amortizacije kod distributivnih preduzeća i termoelektrana, što je rezultat uknjižene procjene osnovnih sredstava sa 1. januarom 2009. godine.

Milekićeva ističe da je, prema izvještaju o poslovanju za period od prvog do šestog mjeseca 2009. godine, koji je sačinjen na bazi polugodišnjih završnih računa, ERS poslovala pozitivno.

Posmatrano po preduzećima, od ukupno 12 preduzeća iz sastava Mješoviti holding “Elektroprivrede Srpske”, deset preduzeća je poslovalo pozitivno, a dva sa gubitkom, pri čemu nijedno preduzeće nije ostavrilo značajniju dobit.

“O konačnim rezultatima poslovanja možemo govoriti tek nakon sačinjavanja završnih računa za 2009. godinu. Finansijki rezultat neće pratiti izuzetno dobre rezultate u ostvarenoj proizvodnji, ali će se zadržati trend uspješnog poslovanja” – navela je ona.

Milekićeva je najavila da je jedan od prioriteta investicionog ulaganja ERS-a ulaganje u elektrodistributivnu mrežu s ciljem sigurnog i kvalitetnog snabdijevanja svih potrošača električnom energijom.

Investiciona ulaganja se odnose na izgradnju i sanaciju niskonaponske i srednjonaponske mreže, kablovske mreže, kao i na modernizaciju i izgradnju trafo-stanica.

Ukupno investiciono ulaganje ERS-a za period prvog do jedanestog mjeseca 2009. godine u elektrodistributivnu mrežu iznosi 23,1 mil. KM. Izgrađeno je i obnovljeno 777 km niskonaponske i srednjonaponske mreže, 31 km kablovske mreže i 139 trafo-stanica.

Za iduću godinu plan investicionog ulaganja ERS-a u elektrodistributivnu mrežu je još ambiciozniji i iznosi 43,8 mil. KM.

“Zbog dobre hidrološke situacije, ERS raspolaže sa značajnim viškovima električne energije koje plasira na slobodno tržište. Električna energija se prodaje direktnim kupcima unutar BiH ili se izvozi, što zavisi isključivo od toga ko ponudi veću cijenu na međunarodnim tenderima” – zaključila je Milekićeva. Srna