BANJALUKA – Sektor informacionih tehnologija u BiH koji je prethodnih godina doživio nevjerovatan procvat i masovna zapošljavanja uz rast plata kakve su do sada imali samo bankari, sada se suočava sa ozbiljnim padom posla, otpuštanjima i rezovima zarada.
Kako su za portal CAPITAL ispričala tri nezavisna izvora, programeri i šefovi nekoliko IT kompanija, nakon nadrealnog rasta kompanija i bildovanja plata programera koje dostižu do 7.000 KM, a za neke specijalnosti i do 10.000 maraka mjesečno u BiH, na red je došao bolni pad čije će se posljedice tek osjetiti.
“Kriza “outsourcing” industrije koja je početkom ove godine zahvatila svjetsko, a onda i naše tržište, pokazuje se u punom obimu. Padovi su ogromni i biće strašniji nego što je bio rast. Projekata više nema, a hiljade priučenih programera koji su dobili poprilično visoke plate za juniorske pozicije, ostaju bez posla na svakom koraku. Čak su i neke IT firme propale u svijetu, ali i kod nas“, objašnjava vlasnik jedne od banjalučkih IT kompanija, koji nije želio da mu objavimo ime i naziv firme.
Kaže da su se vlasnici biznisa u periodu pandemije na silu širili kroz masovna zapošljavanja i stvaranje privida velikih i sposobnih izvođača radova samo da bi dograbili što veće i skuplje projekte. Tako smo dobili hiljade ljudi koje ne krase posebne vještine zanata, ali dobro zarađuju, stvarajući privid rasta. Plate programera su u prosjeku bile između 5.000 i 7.000, a sad očekuje da će pasti na oko 3.000 KM.
Puca balon od sapunice
Oni programeri koji stvarno nose posao, tražili su i dobili enormno visoke plate, adekvatne inostranom tržištu na kojem uvijek mogu dobiti posao iz snova, ali neizdržive za domaći realni sektor u kojem je nastupio sušni period. U takvom ekosistemu, priča naš sagovornik, nedostatak novih projekata i priliva novca, ugrožava opstanak čak i najvećih IT kompanija u BiH.
“Sada taj balon od sapunice puca. Navuklo se ranije dosta investicija u vrijeme kada se vjerovalo da se sva nova tehnologija mora pokupovati. Međutim, sve se promijenilo za samo godinu dana. Pola će ih ostati bez posla, a oni čije su plate otišle u nebesa, moraće prihvatiti bolne rezove ili će kompanije, da bi zadržale najbolje, morati da sasijeku sve ostale. To je teško održati i izbalansirati u stvarnosti“, kaže on.
Kao primjere navodi kompanije Infobip iz Hrvatske i globalni HTEC Group, koji je u BiH otpustio više stotina radnika i to samo godinu dvije nakon rasta filmskih razmjera.
U svijetu su te bolne rezove već napravili najveći giganti poput “Microsoft-a”, “Meta-e” (Facebook), “Alphabet-a”, “Amazon-a”. “PayPala”, “Dell-a”, “Zoom-a”, “Spotify-a” i drugih.
U svijetu su otkazi krenuli 2022. godine i tada je u preko 1.000 kompanija otpustilo 165.000 radnika. Ove godine je za samo dva mjeseca u 455 kompanije otkaz dobilo 130.000 radnika.
To je komentarisao i Mark Zakerberg, vlasnik Mete koji je rekao da se “malo zanio” kada se svijet preselio na internet, a talas e-trgovine doveo do ogromnog rasta prihoda.
“Mnogi ljudi pa i ja, predviđali su da će ovo biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti čak i nakon završetka pandemije. Zato sam se odlučio na značajna povećanja ulaganja. Nažalost, ovo se nije odigralo onako kako sam očekivao. Ne samo da se internet trgovina vratila na prijašnje trendove, već su i makroekonomski pad, povećana konkurencija i gubitak prihoda od reklama uzrokovali da nam prihod bude puno manji. Pogriješio sam i preuzimam odgovornost za to“, rekao je tada Zakerberg.
Plate programera ujednačene sa svjetskim trendovima
Direktor jedne IT kompanije iz Banjaluke kaže da se ove godine osjeti zastoj na tržištu, posebno nakon propasti “Silicon Valley Bank”, koja je značajno usporila rast “start-upa” u Kaliforniji.
“Trenutno vidimo da juniori teško nalaze posao. Bilo je rezova kada se govori o platama, ali mi to vidimo kao korekcije na tržištu nakon naglog rasta u kovidu. I dalje se ne vidi šta će se dešavati sljedeće godine, ali se očekuje ili stagnacija ili blagi rast“, kaže on.
Koliko programera je dobilo otkaze, ostaće nepoznato, zato što se oni uglavnom ne zapošljavaju po ugovoru o radu, nego se registruju kao samostalni preduzetnici i sklapaju ugovore sa kompanijama za koje rade.
“Plate u IT su bile nerealne, ne za svjetsku scenu, ali za nas jesu. Izjednačile se sa zaradama stranaca u svjetskim kompanijama. Naši programeri su edukovani i prate trendove, logično je da su tražili ono što svakako mogu da zarade ako rade za nekoga od kuće kao freelancer-i. Sad je manjak projekata i poslovi se gube, ali to ne pogađa one koji su stvarno dobri u svom poslu. Najveća panika je u tamo gdje nema projekata, a ima mnogo onih koji nisu stručni“, kaže naš sagovornik.
Inače, u BiH je preko 1.100 registrovanih poslovnih subjekata koji uključuje razvoj softvera, IT konsalting i slično, a prošle godine su imali prihod o 1,2 milijardi maraka i dobit od 217 miliona KM. Godinu ranije ostvarili su 690 miliona maraka, a dobit je bila 117 miliona KM. Čak 40 njih je ostvarilo preko pet miliona maraka prihoda.
Na rang listi najvećih IT kompanija prošle godine prvo mjesto zauzimala je “Symphony Grpup” Sarajevo, a odmah iza nje našao se “Monetise ad”, takođe iz ovog grada. Na trećem mjestu je “Prointer” iz Banjaluke, apsolutni šampion javnih poziva i tendera koje raspisuju institucije u Srpskoj.
CAPITAL: A. Pisarević
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Gdje početi?
Prvo, kasnite. Otkazi su dijeljeni još početkom godine. Balon nije pukao, izduvao se djelimično i ima još prostora da splasne. Plate juniora od 3000KM nisu prosječne plate juniora u IT sektoru, manje su od tog iznosa. Ako mislite da jesu tolike, navedite izvor. Spominjete da većinom rade kao sp, a ne na ugovor o radu. Da li onda govorimo o bruto iznosima?
Svakako je tačno da je prosječna plata junior programera (unutar tog pojma postoje značajne varijacije šta se podrazumijeva, ali zarad jednostavnije diskusije neka ostane ovako) veća od prosječne plate u nekoj drugoj branši, veća je bila i potražnja za tim kadrom. Osim junior direktora javnih preduzeća, oni imaju nemjerljive prihode van svake kategorije.
Broj ljudi koji je ostao bez posla u IT sektoru kod nas je bio značajan, ali većina njih (ljudi koje i za koje znam) su pronašli drugi angažman vrlo brzo.
“uz rast plata kakve su do sada imali samo bankari” – možda ciljate na menadžerske plate, jer plate ljudi u poslovnicama banaka nisu značajno, a često nisu uopšte više, od onih koje ima neki administrativac u javnom sektoru ili nekim privatnim firmama.
“Čak 40 njih je ostvarilo preko pet miliona maraka prihoda.” – pet miliona maraka prihoda nije neka strašna mjera za ozbiljnu firmu. Za područje BiH, koje je uzeto kao referentno, to samo po sebi nije neka bombastična “čak” brojka unutar jednog sektora. Šteta je što nije objavljeno kakav je prosjek u drugim branšama, ako već imate podatke.
“Izjednačile se sa zaradama stranaca u svjetskim kompanijama.” – nisu.
Naposlijetku, Zukerberg je citirano izjavio u vezi Meta-e i ulaganja u nove projekte virtuelne realnosti, nije baš skroz relevantan za naš kontekst, ali mnogi su globalni projekti zaustavljeni ili odgođeni pa je to imalo uticaja i na nas u tom lancu snabdijevanja. Bilo bi dobro da ste razdvojili izvoz od domaćeg posla, to bi pokazalo jasniju sliku sektora, izvozni potencijal i skučenost (predefinisanu raspodjeljenost) domaćeg sektora. Bar pokažite neku želju za poslovnom analitikom. Ovako se svelo na bazično da su plate programera previsoke i da će sada biti manje
Plate su kao u inostranstvu, pošto većina poslova seradi za inostrane kupce i plasiraju se na imostranom tržištu.
Potpisujem svaku riječ. Svaka čast na komentaru.
Slažem se skroz. Iako smatram capital.ba kvalitetnim novinama, rijetko ko zna išta pametno da kaže za IT struju osim ‘velike plate’.
Pratim vas vec dugo vremena, prvo kasnite skoro godinu dana ali kao drugo kolicina netacnih informacija doslovno lazi je enormna u ovom clanku koji ste napisala, zapitam se da li su svi clanci pisani sa istim “provjerenim” informacijama kao ovaj. I da li su svi intervju vodjeni sa anonimnim direktorima banjaluckih firmi.