Capital.ba

Marže po propisu

18.10.2008. / 8:17

BANJALUKA, Direktor Uprave za inspekcijske poslove RS Slavko Subotić , kaže da je metod rada ovog inspektorata primjer za inspekcije u regionu, navodeći da prvi na Balkanu uvode sistem zahvaljujući kojem će podaci s terena automatski biti pohranjivani na centralni server.
– Imaćemo administraciju bez papira. Mnoge inspekcije okolnih zemalja najavljuju da će prisustvovati skoroj prezentaciji ovog sistema želeći da naša iskustva prenesu u vlastite zemlje – kaže Subotić i napominje da će republički inspektorat, zahvaljujući odluci Vlade RS, naredne godine ući pod novi krov. O zadacima s kojima se susreću inspekcijski resori, Subotić govori u intervjuu za “Fokus”.

Poštuje li se Uredba Vlade RS o smanjenju marže na određene životne namirnice?

 Posljednjom kontrolom u ovom mjesecu, koja je trajala pet dana, prekontrolisano je 320 subjekata od čega se svega pet odsto, tačnije 16 subjekata nije pridržavalo propisane marže. Ukupna nezakonito ostvarena dobit kod svih 16 subjekata iznosila je 1.800 KM. S druge strane kazne koje im je inspekcija izrekla koštaće ih 62.000 KM. To znači da se trgovcima ne isplati kockati s poštovanjem ove uredbe, naročito kada se zna da većina trgovaca poštuje najnovije propise. Uredba je imala smisla, jer je smanjila cijene u prosjeku za 10 odsto.

 Inspekcija nema mogućnost da utiče na cijene goriva ali primjetno je postojanje monopola kod određivanja cijena?

Cijene goriva nemaju određenu maržu ali se može javiti problem prećutnog dogovaranja cijena, odnosno monopola, što je kršenje zakona. Cijene po pumpama nisu identične, ali jesu približne, pa postoji realan strah da se neformalno dogovaraju cijene naftnih proizvoda. Moguće je odrediti maržu i kod goriva ali principijelno je pitanje koliko je to ispravno. To pogoduje onima koji ne drže do kvalitete goriva. Kvalitet goriva je upitan u situaciji kada se ono uglavnom uvozi s istog mjesta.
Pojavili su se problemi higijenski neispravne vode u pojedinim školama u RS. Šta se tu može uraditi?

Ne radi se samo o školama već o svim malim seoskim vodovodima. Nije rješenje urediti stanje u školama ukoliko će djeca kod kuće piti nekvalitetnu vodu. Pod javnim snabdijevanjem smatra se samo ukoliko vodovod snabdijeva više od 20 stanovnika. Problem leži u onim vodovodima koji služe manjem broju mještana nekog sela. Najveći broj malih vodovoda ima samo projekat od potrebne dokumentacije. Opština je po zakonu odgovorna da riješi komunalnu djelatnost, pa tako i ovaj problem. Negdje nema zaduženih preduzeća za dezinfekciju vodovoda jer su svjesni da će teško naplatiti te usluge.

 Situacija u vezi s brucelozom kao da je utihnula. Da li je stanje bolje nego početkom godine?

 Činjenica je da se stvari smiruju. Ulazimo u treći krug uzimanja uzoraka. Problem nije riješen i to se neće uskoro ni dogoditi. Važno je da se pojača aktivnost svih onih koji se bave ovim problemom, prije svega veterinarskih službi. Neki propisi će se mijenjati. Pojedini farmeri nisu zadovoljni stanicama, koje se ponašaju monopolistički, jer zapravo i jesu u takvom položaju. Ukoliko ljudi nisu zadovoljni na nekom terenu, nešto je potrebno mijenjati. Farmeri će moći birati kojeg veterinara žele jer konkurencija i u toj oblasti može donijeti pomake kako se mliječni karton ne bi čekao po tri mjeseca već desetak dana.

 Intenzivne aktivnosti inspektora bile su usmjerene i na kontrole visoko-školskih ustanova.

Gotovo svi fakulteti ne ispunjavaju neke od zakonskih uslova. Uskoro počinju kontrole izvršenja rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Teško je pretpostaviti koliko je inspekcijskih rješenja ispoštovano, a tamo gdje nisu moraćemo postupati u skladu sa zakonom. To znači da se može očekivati i zatvaranje pojedinih fakulteta ali i zabrane upisa u novu školsku godinu u toj ustanovi. Prekršaji poput nepostojanja dozvole za rad je nešto u čemu neće biti popustljivosti, i takve ustanove će biti zatvorene

Inspekcija je imala dobre rezultate u suzbijanju rada na crno. Kakva je sada situacija u toj oblasti?

Stvari su daleko bolje nego ranije. Posljednja knjiga koju smo dobili od sindikata sadržavala je 20 firmi u kojima je nakon kontrole pronađeno svega tri radnika bez radne knjižice. To je eklatantan dokaz da je stanje bolje, jer su te brojke ranije bile daleko veće. U prvih šest mjeseci ove godine pregledano je 30.000 radnika od kojih su 793 bila neprijavljena, a nakon toga prijavljeno je blizu 600 radnika. Fokus

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!