– „Lutrija“ će Radišiću platiti prostor 4.800 KM bez PDV po kvadratu
– Radovanović: Jedina smo „Lutrija“ u regionu bez svog prostora
– Prostor će biti plaćen iz kredita i novca „Lutrije“
BANJALUKA, „Lutrija Republike Srpske“ uskoro će preseliti u nove prostorije koje je će za 2,77 miliona KM kupiti od „Grand trade“ Mileta Radišića u centru grada.
Skupština akcionara „Lutrije RS“ odobrila je 21. oktobra „Lutriji RS“ kupovinu poslovnog prostora u zgradi Mileta Radišića te uzimanje kredita od dva miliona maraka koji će većim dijelom biti iskorišten za kupovinu prostora, a dijelom i za poboljšanje tekuće likvidnosti preduzeća.
„Lutrija“ kupuje poslovni prostor na prvom spratu, površine 494,90 metara kvadratnih, po cijeni od 4.800 KM bez PDV-a.
Radovanović: Do sada smo za zakup prostorija platili 1,3 miliona KM
Direktor „Lutrije RS“ Rajko Radovanović rekao je na Skupštini akcionara da ovo preduzeće nema svoj prostor i da je od 1999. godine za zakup platilo 1,3 miliona KM.
„Trenutno smo smješteni u prostor koji ne odgovara našim potrebama. Jedina smo državna Lutrija u okruženju koja se nalazi u takvoj situaciji. U svim zemljama državne lutrije su smještene u centru grada, gdje je i mjesto ovakovom preduzeću, gdje se nalaze i banke, osiguravajuća društva i slična preduzeća“, kazao je Radovanović.
On je istakao i da se na konkurs za kupovinu javio samo jedan ponuđač, te da smatra da je ponuđeni prostor dobar i da zadovoljava sve potrebe preduzeća.
Na sjednici Skupštine akcionara predstavnici „Lutrije“ su naveli i da raspolažu određenim vlastitim sredstvima, ali da ona nisu dovoljna za kupovinu ovog prostora te da je zbog toga bio neohodan kredit.
Tender za nabavku kredita od dva miliona KM raspisan je prošle sedmice. Od tog iznosa planirano je da 1,5 miliona KM bude iskorišćeno za kupovinu prostora, dok će preostalih 500.000 biti iskorišćeno za poboljšanje tekuće likvidnosti u slučaju da akcionari koji ne budu saglasni sa odlukom o kupovini prostora odluče da prodaju svoje akcije, koje bi „Lutrija“, u tom slučaju, morala da kupi. Poslovni objekat koji„Lutrija“ kupuje ujedno će služiti i kao obezbjeđenje za ovaj kredit čija otplata je planirana na sedam godina.
Akcionari: Upitna likvidnost preduzeća
Jedan od akcionara „Lutrije“ Vujadin Radislav na Skupštini je istakao da se postavlja pitanje opravdanosti kupovine prostora u sadašnjim uslovima. Kazao je da je „Lutrija RS“ lani iskazala gubitak od 980.000 KM, zbog dešavanja sa Bobar bankom, a da trenutni prihodi i promet ukazuju da sa ovakvim troškom koji predstavlja kupovina prostora preduzeće neće uspjeti pokriti gubitak niti će isplaćivati dividendu još najmanje četiri ili pet godina.
„Zbog toga je upitna likvidnost preduzeća. Takođe, upitno je i da li je zadovoljena konkurencija, jer je samo jedna ponuda pristigla na javni poziv na osnovu koje se ne može zaljučiti da li je najpovoljnija“, kazao je on.
U „Lutriji“, ipak, tvrde da likvidnost preduzeća neće biti dovedena u pitanje.
Na sjednici je postavljeno i pitanje da li su ispoštovane sve procedure i Zakon o javnim nabavkama na šta su predstavnici „Lutrije“ odgovorili da je kupovina nekretnina izuzeta od procedura definisanih Zakonom o javnim nabavkama odnosno da se one kupuju slobodnom pogodbom. Istakli su da su, ipak, raspisali konkurs u cilju transpartentnosti te dodali da se na taj konkurs javio samo jedan ponuđač koji je ispunio uslove iz konkursa.
CAPITAL: M. Čigoja
7 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Već duži niz godina Lutrija ostvaruje poslovni gubitak (rezultat iz redovnog poslovanja).
Ali na osnovu oročenih sredstava (oročenja koja većina dospijeva u novembru 2016. godine) ostvaruju prihode od kamata (oko 150 hiljada KM) koji su im dovoljni da ostvare pozitivan ukupni rezultat. I iz ugla novčanog toka ovaj dio novca im kreira pozitivan priliv novca.
Sada će iskoristiti ova oročena sredstva koja im omogućavaju da pozitivno posluju, da kupe nekretninu (5,6 mil. KM sa pdv-om).
Da bi kupili ovu nekrentnu iskoristiće:
gotovinu (oko 600000 KM),
oročena sredstva (oko 2,5 mil KM),
novi kredit (2 mil. KM)
Nekretnina sama po sebi ne kreira dodatne prihode, već samo troškove amortizacije, kao potencijalnu kapitalnu dobit u slučaju rasta cijena nekretnina. Ali opet to ne znači redovan godišnji prihod kao ni priliv novca.
Lutrija će smanjiti troškove iznajmljivanja poslovnog prostora (nije javno objavljen podatak zakupa za zadnje godine, prosječno godišnje do sada je to bilo oko 80000 KM) u zamjenu za povećanje troškova amortizacije od oko 50000 KM (ne utiču na tok novca) i troškova kamate za novi kredit od oko 50-60 hiljada KM u prvim godinama (pogoršavaju novčani tok).
Ugrubo konačni efekat promjene na Bilans stanja u narednih par godina je:
+80000ušteda za troškove trenutnog poslovnog prostora
-50000novi troškovi amortizacije novog poslovnog prostora
-50000novi troškovi kamata po novom kreditu
-150000izgubljeni prihodi od razročenih sredstava
Trenutni neto rezultat se umanjuje za iznos između 150000 i 170000 KM.
Novčani tok će se pogoršati za:
+2000000sredstva po osnovu uzetog kredita
+2500000priliv od razročavanja sredstava
-5600000odliv novca za novu nekrentnu
-50000kamata po novom kreditu
-150000izgubljeni prilivi od dosadašnjih oročenih sredstava
Struktura Aktive bilansa stanja se značajno pomijera ka osnovnim sredstvima, a Pasiva ka značajnom učešću obaveza što nikako ne predstavlja dobru strukturu.
Određeni podaci su procijenjeni, tako da analiza ugrubo oslikava buduća kretanja u bilansima Lutrije.
Sad je jasnije zašto je PREF organizovao prodaju akcija Lutrije RS.
Treba nam više ovakvih komentara na Capital.ba
Mister bb, odlicno si obradio temu. Tako se to radi, a ne ko neki bla, bla, bla.
Medjutim, mene interesuje ko su vecinski vlasnici Lutrije RS. Pretpostavljam drzava RS. U kom procentu ?
Ko tačno, imenom i prezimenom, predstavlja drzavu u Skupstinu. Pretpostavljam da ih nema puno, posto je, pretpostavljam drzava, vecinski (vise od 50%) vlasnik.
Kad to budemo znali, postavicemo pitanje tom covjeku (ljudima) koji predstavljau drzavu, koliko u Banja Luci kosta izgradnja 500 m2 po principu “kljuc u ruke”. Ukljucujuci kupovinu zemljista, dozvole, inventar.
Ko kaze, i iz kojih razloga, da Lutrija mora da bude u centru. Pa svugdje u svijetu velike firme se izmjestaju u poslovne zone na periferiju. Ne dolaze ljudi u upravu da kupuju lutrije. Kad ovo budemo znali, idemo dalje sa obrado teme.
Sad sam sest mjeseci na “pauzi” pa imam vremena i za domace teme. “ko, gdje, kad, s kim, zasto, itd)
Zasto Capital ne dozvoljava vise komentare na clanak “Mekinjić imenovan za direktora Komercijalne banke Banjaluka”.
Pa cak nije objavljio ni sve komentare, iako nisu bili uvredljivi. Naprotiv, bili su poucni.
Nije valjda da se i vi lagano svrstavate na stranu “crnog djavola”
Cestitam lutriji samo naprijed, budalama po pravilu sve smeta.
Tvoj kralje je GO
…..ja negdje čuo….tačno..Igor Radojčic je jedan od većinski vlasnika lutrije….tako zakoni o lutrijama igrama na srecu nikad ne prodjose u skupstini