Capital.ba

Lidl stiže, trgovci se ujedinjuju

12.12.2011. / 8:25

BEOGRAD, U sjenci najava i opovrgavanja spajanju hrvatskog Agrokora i slovenačkog Merkatora, skoro neprimjetno se nastavlja ukrupnjavanje tržišta maloprodaje u Srbiji.

Komisija za zaštitu konkurencija odobrila je nedavno kompaniji Merkator S da preuzme Familija markete i ova slovenačka kompanija se iz dana u dan useljava u sve više objekata ovog lanca.
Zakupom 27 radnji u Beogradu, Vojvodini, centralnoj i južnoj Srbiji, ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, Merkator je preuzeo zalihe, opremu i 300 zaposlenih Familija marketa.

Na ovaj način, učvrstio je poziciju drugog najvećeg trgovca na srpskom tržištu, odmah iza Delez Srbije i proširio mrežu prodajnih objekata na gradove u kojima do sada nije poslovao.

A kako je ranije ove godine Idea u potpunosti preuzela sve objekte trgovinskog lanca Tuš u Srbiji, jasno je da se mjenja „krvna slika”  maloprodaje u Srbiji. Osim toga, ljetos se veoma ozbiljno spekulisalo i o preuzimanju beogradskih SOS marketa.

Postavljaju se, međutim, pitanja – da li ovakvim pregrupisavanjem trgovci u Srbiji jedino nastoje da se izbore sa novim likom Delta maksija ili sada već gotovo izvjesnim dolaskom giganta kakav je njemački diskonter Lidl.

Kakav će efekat po konkurenciju u Srbiji imati ukrupnjavanje  maloprodaje?

“Najbolje bi bilo da imamo pet ili šest velikih lanaca. Jer, iako se misli da krupni igrači nisu najbolje rješenje, to nije tačno, pošto svuda u svetu upravo oni promovišu efikasnost i niže cijene. Da li Delez ima veze sa tim, ja nisam siguran, jer se promjenila jedino vlasnička struktura Maksija”, smatra Aleksandar Stevanović, ekonomista.

On svako ukrupnjavanje posmatra na dva načina.

“To sa jedne strane uvijek donosi efikasnost. Uzimo prijmer Familije za koju svi znamo da nije najbolje funkcionisala. I umjesto da bankrotira, postaće dio jedne velike firme, što je dobro za nju, za zaposlene i za potrošače. To znači da ukrupnjavanje nije problem, već to da li bi neko mogao da zloupotrebi dominantan položaj ukoliko ga stekne. Ukrupnjavanje srpskog tržišta takođe nam govori i da su samo potrebne najave dolaska velikih igrača, pa da počne ukopavanje rovova”, kaže Stevanović.
U vodećim organizacijama za zaštitu potrošača takođe pomno prate sve promjene u vlasništvu trgovinskih lanaca, a udruživanje trgovina njih navodi na jednostavan zaključak.

“Riječ je o zauzimanju pozicija na tržištu i pripremanju za Lidl. To je takođe i strah od dolaska velikih, a ne samo od Deleza. Potpuno je logično da Merkator kao ozbiljan trgovac, ali i drugi lanci žele da ojačaju i uvećaju svoju maloprodajnu mrežu”, ističe Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Međutim,  sagovornici ocjenjuju da bi mnogo pogubnije po stanje konkurencije u Srbiji bilo regionalno spajanje Agrokora u čijem su sastavu  Idea i Konzum u Hrvatskoj i Bosni sa Merkatorom. Time bi zapravo Idea i Merkator u Srbiji, kao i svi lanci koje su preuzeli, postali dio jednog sistema.

Jer, iako su Slovenci nevoljni da Hrvatima prodaju svoj najveći trgovinski lanci, postavlja se i pitanje da li je uopšte moguće da uprava Merkatora stopira prodaju. Jer, ukoliko vlasnici, „pivovarna Laško” i konzorcijum banaka, odluče da prodaju Merkator hrvatskom Agrokoru, uprava ovog lanca tu neće moći ništa da učini.

“Ako govorimo o regionalnom udruživanju Agrokora i Merkatora, to bi se odrazilo i na Ideu i Merkator S , što može da ugrozi konkurenciju u Srbiji, pa i da dođe do zloupotrebe dominantnog položaja. Treba veoma pažljivo pratiti sve što se dešava”, smatra Papović, dok ekonomisti upozoravaju da bi u takvoj situaciji postojala opasnost od formiranja duopola.

“Sa jedne strane imali bismo Delez, a sa druge udruženu Ideu i Merkator. Međutim, ukoliko se podstiče dolazak novih trgovaca, pa osim Lidla navrati i Karfur, koji je već htio, pa odustao, mogla bi se izbjeći zamka narušavanja konkurencije”, zaključuje Stevanović.
Prema poslednjim podacima koji su bili dostupni javnosti, a koje je u decembru prošle godine iznela revizorsko-konsultantska kuća „Dilojt”, najveći lanac u Srbiji sa gotovo 835 miliona evra prihoda u 2009. godini bio je Delta maksi. Sljede Merkator sa 429 miliona evra i Idea sa 363 miliona. U regionu je najveći igrač hrvatski Agrokor, a na drugom mjestu je slovenački Merkator. Politika

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!