BANJALUKA, TREBINJE – Prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u Banjaluci u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle pala je za 244 marke po kvadratnom metru, a drastičan pad je zabilježen i u Trebinju.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kvadrat je u gradu na Vrbasu sa 3.627 pao na 3.383 marke, a u gradu na Trebišnjici sa 2.636 na 2.247 KM.
S druge strane, u Bijeljini je došlo do skoka cijena kvadratnog metra sa 1.822 na 2.112, ali i u Doboju, gdje je kvadrat umjesto 1.970 plaćan 2.259 maraka.
Na internetu smo juče pregledali brojne oglase za prodaju stanova u Banjaluci i zaista se primijeti pad cijena.
Onima koji planiraju da kupe stan ekonomisti poručuju da još pričekaju, dok trgovci priznaju da se pad potražnje već bilježi.
“Rekao bih da je došlo do blagog stabilizovanja tržišta, a ne do izduvavanja balona. Stanogradnja još bilježi značajne aktivnosti, ali pad cijena svakako predstavlja ohrabrujući znak”, rekao je ekonomista Slaviša Raković.
Prema njegovim riječima, potencijalnim kupcima bilo bi pametno da pričekaju zbog bankarskih uslova jer rast kamatnih stopa, kako je ocijenio, nije opravdan. To, međutim, nije jedini argument za odlaganje kupovine stana.
“Trebalo bi možda sačekati da se kamate vrate, ali i da cijene dodatno padnu jer su ovakve kakve su sada neodržive. Osim toga, svi grade stanove da bi prodavali i jasno je da aktuelne cijene ne mogu opravdati troškove gradnje”, istakao je Raković za “Nezavisne novine”.
Senka Gatarić Vasilić, vlasnik banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu već 34 godine, kaže da je trend koji se odnosi na pad cijena bio očekivan pošto je maksimum postignut.
“Rast cijena je stao. One zadugo neće ići ka gore. Koliko će one padati teško je predvidjeti. Sada se bilježi stagnacija i pomalo klize ka dolje, kako starih stanova, tako vjerovatno i novih, pošto je malo smanjena i potražnja, to osjete ovi koji grade”, rekla je Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.
Kako je pojasnila, sve ima svoje vrijeme, odnosno maksimum, koji je zabilježen, a sada se osjeti smanjen interes za kupovinu, odnosno da je tržište zasićeno.
Kada je riječ o cijeloj Srpskoj, prema podacima statističara, porasla je prodaja stanova u odnosu na isti period prošle godine, ali je zabilježen pad u odnosu na cijelu 2022.
“Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine veći je u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine za 10,9 odsto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. manji je za 3,7 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
I cijene su, kada govorimo o cijeloj Srpskoj, išle ka gore.
“Prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2023. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2022. viša je za jedan odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini viša je za 4,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.Nezavisne
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Istorijski gledano, održiva cijena za stambenu jedinicu ZA PORODICU (znači 75 kvadrata recimo) jeste četiri prosječne godišnje bruto plate, znači nekih 1000 KM po kvadratu… Toliko treba računati da će trajati sletanje, znači do 3x manje cijene…
Veliki broj stanova je kupljen kao investicija, odnosno zaštita od inflacije. Naši ljudi vani imaju ušteđevinu nedovoljnu da kupe stan u Minhenu, Cirihu, Beču, ili gdje već, ali dovoljnu za stan u BL, TB… To je dovelo do enormnog rasta tražnje, a time i cijena. Ima tu i zloupotrebe od strane investitora. Sjetite se samo kako su pravali rast cijene kvadrata porastom cijene željeza, kao da nisu stanovi nego željezni kavezi. A kad je cijena željeza pala, nikome ne pada na pamet da pojefitini kvadrat.
Gastarbajterska i tajkunska tražnja za nekretninama ima svoj limit i prije ili kasnije će “izduvati”. Dok god ima kupaca, biće i izgradnje i uvijek je moguće više stanova napraviti nego koliko može biti kupaca, iako nas i investitori i agenti za nekretnine uvjeravaju u suprotno… Kako je krenulo, za 10 godina će Banja Luka imati više stambenih jedinica nego stanovnika…
Sve dok ima i jedan stanovnik Republike Srpske koji nije preselio u BL, potražnja za stanovima u BL će biti visoka. U normalnim zemljama ljudi gledaju da se izvuku iz grada i gužve kako bi živjeli kvalitetan život na periferiji, a kod nas bi svi stan uz Bosku.
U pravu si. Domaći ljudi odlaze, a stanove kupuje naša dijaspora (većinom) koja u njima provede od mjesec do šest (da ne izgube beneficije tamo), a najčešće 15 dana. Postoje čitava “vampirska” naselja u kojima uveče ne gori ni jedno svjetlo.
Kome je ovo na korist osim građevinskom lobiju? Običan domaći građanin čak i sa solidnom platom ne može platiti više od 1000-1500 KM po kvadratu.
Kad jednog dana djeca ovih kupaca iz dijaspore nasljede stanove, vjerovatno neće ni poželjeti doći u BL, pa će onda ponuda biti daleko veća od tražnje.
Ako bi iz “jednačine” izbacili vanrednu tražnju iz dijaspore, cijene stanova bi se određivala prema broju stanovnika i ekonomskoj moći domaćeg stanovništva. Realna kupovna moć stanovnika je npr da može voziti auto u vrijednosti svoje godišnje neto plate, dakle u prosjeku nekih 15.000 KM…. Za stanove je realno da cijena m2 bude 1,5 puta veća od prosječne neto plate. Po tome bi cijena m2 trebala biti u rasponu 1800-2000 KM, a stan od 50-55 m2 bi koštao cca 100.000 KM. Njega bi kupac mogao finansirati kreditom na 20 godina i kamatnu stopu od 5% i ratom od 650 KM, što je otprilike polovina prosječne neto plate.
Da bi mladi bračni par zasnovao porodicu i obezbijedio krov nad glavom, oboje bi morali biti zaposleni sa min. prosječnom platom, a cijena m2 ne bi smjela prelaziti 2000 KM/m2. Po sadašnjim cijenama, samo oni sa platom od preko 2500 KM mogu razmišljati o kupovini stana. Zato svi drugi odoše iz ove zemlje, jer jednostavno ne vide perspektivu.
Jeste, to važi npr. za Bavarsku.
Gdje god zabodeš na mapi imaš svu neophodnu infrastrukturu riješenu: struja, voda, gas, internet, pristupne puteve.
Kod nas zabodeš 2km od centra grada i imaš već problem sa većinom infrastrukture.
Voda: nema priključka, ili nedovoljan kvalitet vode, ili nedovoljan pritisak, ili restrikcije.
Struja: nema priključka, ili nekvalitetan priključak, ili restrikcije.
Smeće: odvoza smeća nema, ili je neredovan.
Optika: samo u snovima.
Pristupni putevi: sretno sa pronalaženjem placa sa kvalitetnim pristupom!
Ja bih prvi rado uzeo plac i pravio kuću 10km od centra BL, prodao sve što imam širem centru kada bi komunalne usluge u prigradskim dijelovima bile približno na nivou onih u centru BL.