Capital.ba

Kroz ruralna preduzetništva u FBiH se očekuju nova upošljavanja

11.08.2016. / 10:36

ruralno preduzetništvoSARAJEVO, Farmeri iz 27 opština u Federaciji BiH čekaju odobravanje sredstava u okviru Projekta razvoja ruralnog preduzetništva, koji treba omogućiti zapošljavanje više od 3.000 “nosilaca” domaćinstava kroz  sistem samozapošljavanja u poljoprivredi.

Vlada Federacije BiH je prihvatila inicijativu da se zaduženjem kod OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID) u iznosu do 5.350.000 američkih dolara osigura nastavak realizacije navedenog projekta.

– Operativnost tih sredstava bit će omogućena nakon što oba doma Parlamenta Federacije BiH na nekoj od narednih sjednica usvoje Odluku o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između BiH i OFID-a – rekao je u razgovoru za Fenu direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Halil Omanović.

Takođw, potrebno je da predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpiše ukaz o proglašenju prihvatanja Sporazuma o Projektu, čiji je cilj da se prvenstveno rješavaju potrebe i prioriteti ranjivijih skupina, kao što su siromašna domaćinstva, čiji prihod nije viši od 408 KM i koji imaju zemljišta u ograničenom posjedu.

– Nastojimo pomoći malim poljoprivrednim proizvođačima to jest farmerima da pređu sa proizvodnje za preživljavanje na komercijalno bavljenje poljoprivredom. Njihovi problemi se ogledaju u slaboj povezanosti sa tržištem, te su podobni mikro projekti koji ostvaruju tržišnu vezu između farmera i otkupnih centara – kazao je Omanović.

Odabrane opštine za ovaj projekat su: Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim Orašje, Odžak Čelić, Teočak, Sapna, Kalesija, Kladanj, Vareš, Breza, Foča-Ustikolina, Goražde, Pale-Prača, Dobretići, Jajce, Gornji Vakuf/Uskoplje, Neum, Ravno, Stolac, Grude, Trnovo, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres.

– U ovim općinama odabrani su preovladavajući lanci vrijednosti, a to su jagodasto voće, povrće, ljekovito i aromatično bilje, šumski plodovi, kao i aktivnosti na jačanju seoskog turizma – dodao je.

Riječ je o izvozno orijentisanim proizvodnjama koje pružaju šansu malim proizvođačima da što lakše dođu do zarade, odnosno prodaje proizvoda.

– Trenutno je u Evropi veoma tražen korišon i malina, čija je proizvodnja gotovo dvostruko porasla u BiH. Prije tri godine imali smo 7.000 tona, a sada već imamo oko 15.000 tona godišnje proizvodnje malina – istakao je Omanović.

Navodeći da samo u Željeznom polju ima zasađeno 1.600 dunuma maline i proizvodnja je gotovo 5.000 tona, kaže da mjesto od 800 domaćinstava može imati godišnji prihod iznad 15 miliona KM (ako se pomnoži 5.000 sa cijenom maline od 3,5 KM).

Ako je godišnja proizvodnja maline 15.000 tona, BiH može imati 3,5 miliona KM samo od izvoza maline, kaže Omanović.

– U okviru projekta osiguravamo analizu zemlje, te se farmeri obavežu da uzoru zemljište i da nabave kolce o svom trošku. Zatim mu isporučujemo „paket“ sa djelom našeg granta, a ostali dio učestvuje farmer. Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata ugovara subjekt  koji će isporučiti sadnice i sistem za navodnjavanje, te osigurava zaštitna sredstva i gnojivo za prvu godinu sadnje, stručnu obuku na njivi i potrebnu literaturu – objasnio je Omanović.

U razgovoru za Fenu najavio da će sedmi po redu IFAD-ov (Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede) projekat Razvoja ruralne konkurentnosti djelovati na cijelom području BiH.

Vrijednost ovog projekta je 56 miliona eura, od čega će IFAD dati kredit BiH u iznosu od 11.200.000 eura. Biće implementiran u dvije faze od po pet godina, počevši od 2017. godine. Finansijski sporazum između BiH i IFAD-a potpisan je u martu u Rimu i Sarajevu i u postupku je ratifikacije. Fena

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!