Kremenović: „Mikrofin“ sa dvije milijarde kredita vlada trećinom tržišta BiH
26.09.2017. / 9:00
– Kontrolišemo koliko rastemo jer eksplozivan rast sa sobom nosi nepotrebne rizike
BANJALUKA – „Mikrofin“ je lider u mikrokreditiranju u BiH i tu lidersku poziciju zadržavamo i danas. Veoma pažljivo kontrolišemo koliko rastemo iz godine u godinu, jer smatramo da na ograničenom tržištu kao što je naše bilo kakav eksplozivan rast nosi sa sobom nepotrebne rizike i samim tim nepotrebne troškove, rekao je u intervjuu za CAPITAL predsjednik Upravnog odbora mikrokreditnog društva „Mikrofin” Aleksandar Kremenović.
CAPITAL: „Mikrofin“ od osnivanja ostvaruje konstatnu stopu rasta plasmana, klijenata i dobiti. Kako ste u odnosu na plan poslovali u prvih šest mjeseci ove godine?
KREMENOVIĆ: Sa zadovoljstvom mogu da potvrdim vaše konstatacije. Svi pokazatelji poslovanja “Mikrofina,” kako i druge dvije članice grupacije, “MF banke” i “Mikrofin Osiguranja”, su u skladu sa planom i pokazuju nastavak pozitivnih trendova.
CAPITAL: Neke od mikrokreditnih organizacija koje su osnovane odmah poslije rata nisu uspjele opstati. Vi idete u suprotnom smjeru, koliko sada držite tržišta?
KREMENOVIĆ: “Mikrofin” je u ovom trenutku lider na tržištu BiH. Držimo nepunih 30 odsto tržišta. Prisutni smo praktično u svim mjestima sa 90 poslovnica, tako da s ponosom mogu reći da pokrivamo cijelu BiH. Pored nas, u zemlji postoje možda još jedna ili dvije institucije koje imaju ovakvu pokrivenost, sve ostale su znatno manje, tako da možemo reći da tri MKO pokrivaju 70 odsto tržišta BiH. To je prvenstveno rezultat jasnog fokusa na tržište, odnosno odabir onog segmenta tržišta gdje naši proizvodi, a prvenstveno usluge, mogu da budu najbolje prihvaćeni i prepoznati. Iako “Mikrofin” nije prvi počeo pružati usluge mikrokreditiranja, od svog početka je neprikosnoveni lider na tržištu mikrofinansija. Tu lidersku poziciju zadržavamo i danas. Treba istaći da sve godine vrlo pažljivo kontrolišemo koliko rastemo, jer smatramo da na ograničenom tržištu kao što je naše, bilo kakav eksplozivan rast nosi sa sobom nepotrebne rizike i samim tim nepotrebne troškove. Upravo to dugogodišnje sistematsko balansiranje između kvaliteta usluge i preuzimanja rizika dovodi do toga da naši rezultati budu ovakvi. Troškovi rezervisanja za loše plasmane, koji mogu biti značajni, su kroz ovakav pristup izuzetno kontrolisani i samim tim omogućavaju da svi poslovni parametri budu ostvareni.
CAPITAL: Vaši rezultati na neki način demantuju stručnjake koji su očekivali da mikrokreditiranje, kako se odmičemo od rata, opada, a ono zapravo raste. Zbog čega?
KREMENOVIĆ: Od dolaska mikrokreditiranja na tržište BiH postojala su različita viđenja budućnosti i uopšte potrebe za mikrokreditiranjem u BiH. Međutim, upravo naši rezultati, ali i rezultati većine u sektoru, opravdavaju postojanje ovakve finansijske usluge na našem tržištu. Samo neki parametri, kao što su više od 600.000 plasiranih kredita u ovih 20 godina postojanja “Mikrofina”, u iznosu većem od dvije milijarde KM, pokazuje da je mikrokreditiranje pronašlo i učvrstilo svoje mjesto na finasijskom tržištu kao drugačiji vid podrške preduzetništvu u BiH.
CAPITAL: Mikrokreditiranje, osim u Bosni i Hercegovini, zaživjelo je u vrlo malo država u regiji. Što mislite zašto? Zašto komercijalne banke u BiH nisu mogle opsluživati ovu vrstu klijenata?
KREMENOVIĆ: Nažalost, to je tačno. Smatram da je to pogrešno i da bi mikrokreditiranje moglo imati značajnu ulogu u razvoju mikro i malog preduzetništva. Gledano regionalno, pored BiH, mikrokreditiranje je prisutno u Crnoj Gori u punom obliku, a u Srbiji i Hrvatskoj u nekim izvedenim oblicima. Postoje indicije da bi u narednoj godini Srbija kroz izmjene propisa omogućila otpočinjanje ove finasijske aktivnosti.
Mikrokreditiranje je drugačiji vid pružanja finasijskih usluga i često nije shvaćeno i prihvaćeno od strane komercijalnog bankarstva. Meni je to ponekada teško razumjeti, ali kao osoba koja je 20 godina u mikrokreditiranju prihvatio sam to kao činjenicu.
CAPITAL: Kakav je profil prosječnog klijenta „Mikrofina“?
KREMENOVIĆ: Više od 70 odsto naših klijenata je uključeno u preduzetničke aktivnosti mikro i malog obima. Dakle, to su najčešće porodični poslovi, sa jednim do pet zaposlenih i to im je, u većini slučajeva, osnovna poslovna aktivnost kojom obezbjeđuju egzistenciju. Naši klijenti upravo svojim znanjem i rezultatima pokazuju da su najsposobniji i najotporniji dio privrede.
CAPITAL: Kolike su kamate na kredite u „Mikrofinu“?
KREMENOVIĆ: Kamate se kreću od 14 odsto na godišnjem nivou i često su kao takve predmet kritika i nezadovoljstva u javnosti, odnosno postavlja se pitanje opravdanosti takvih kamata. Opet ću se vratiti na sam način rada mikrokreditiranja. To je izuzetno radno-intenzivan posao. Dakle, prouzrokuje enormne troškove u smislu servisiranja klijenata na način kako mi to radimo i ta komponenenta najviše utiče na cjenovnu strukturu kredita. Uz to, obezbjeđenje izvora kreditnih sredstava za naše aktivnosti ima svoju cijenu, koja je drugi najveći trošak u kalkulaciji kamatnih stopa. Mikro, mala i srednja preduzeća, kao i poljoprovredni preduzetnici, vrlo kvalitetno i jasno definišu svoja očekivanja i potrebe, ali traže brz i jednostavan odgovor. Ne mogu reći da je kamatna stopa ikada predstavljala problem u našem radu.
CAPITAL: Šta je prednost vaših usluga za male i srednje preduzetnike, odnosno kako im se isplati plaćati ono što se u komercijalnom bankarstvu smatra dosta visokom kamatom?
KREMENOVIĆ: Ako sagledamo profil naših klijenta na pravi način, jasno je da su pristupačnost, stalni kontakt s klijentima, te brzina i jasnost uslova ključne karakteristika naših usluga. Pored toga, naše kreditno osoblje je u konstantnom kontaktu i zajedno s klijentima pronalazi najbolja rješenja za njihove trenutne potrebe. Upravo to je koncept koji je “Mikrofin” od prvog dana definisao na pravi način i uspostavio sisteme koji pružaju ovakve usluge. S druge strane, ovakav vid poslovanja s klijentima za nas predstavlja značajan trošak, a posljedično utiče i na kamatu, kao što sam objasnio u odgovoru na vaše prethodno pitanje.
CAPITAL: Koliko u BiH ima mikrokreditnih organizacija i da li je taj broj veliki za naše tržište?
KREMENOVIĆ: Broj mikrokreditnih organizacija se iz mjeseca u mjesec mijenja, a tržište je svojom veličinom isto kao što je bilo i prije deset, petnaest godina. U Republici Srpskoj je prisutan trend otvaranja novih mikrokreditnih organizacija. U posljednjih pola godine otvoreno je četiri ili pet novih društava. Očito je da su kolege prepoznale neki novi potencijal na tržištu. Međutim, koliko god cifre mogu izgledati primamljivo, mikrokreditiranje je izuzetno zahtijevan posao, tako da bih prepustio nadolazećem vremenu da pokaže šta će se dalje dešavati.
CAPITAL: Fokusirani ste na mala i srednja preduzeća. Kako biste ocijenili ovaj dio privrede u BiH, koliko je otporan, fleksibilan i kreativan? Da li je zakonski i poslovni ambijent za njih dovoljno stimulativan?
KREMENOVIĆ: Najvitalnijim i najperspektivnijim. Nažalost, osim deklarativne podrške, ovaj segment privrede ni blizu ne dobija podršku kakvu zaslužuje. Republika Srpska i BiH teško svoju budućnost mogu graditi kroz velike privredne sisteme. Privredna podjela, usitnjenost tržišta regiona i druga dešavanja, u velikoj mjeri usmjeravaju šta i kako možemo raditi. Smaram da je poželjno što prije staviti baš ovaj segment privrede u fokus i vjerujem da će to ubrzo prepoznati i vlade na svim nivoima.
CAPITAL: Ove godine „Mikrofin“ obilježava 20 godina postojanja. Koliko imate zaposlenih i kakvi su planovi za naredni period?
KREMENOVIĆ: U proteklih 20 godina primarno smo radili na tome da pronađemo kvalitetan poslovni model u sferi mikrokreditiranja koji će imati budućnost na našem tržištu. Mislim da smo to i uradili, a u prilog tome govori podatak da smo plasirali više od dvije milijarde KM kredita i da imamo zavidno tržišno učešće. Trenutno u samom mikrokreditnom društvu imamo oko 280 zaposlenih, dok na nivou grupacije zapošljavamo skoro 600 radnika. Ukupna aktiva Mikrofina je nepunih 200 miliona KM, tako da sve te cifre pokazuju da je naša vizija našla svoje uporište i da je prepoznata na tržištu. Posebno smo zadovoljni zbog toga što ne samo da smo samo taj poslovni model uspjeli ostvariti, nego smo ga i proširili. Naša vizija, od 1997. godine kada smo počeli, je bila da stvorimo fiansijsku grupaciju koja će opsluživati mikro, mala i srednja preduzeća i to smo uspjeli stvorivši „Mikrofin osiguranje“, a zatim, kao krunu svega, i „MF banku“, koja objedinjuje sve što smo željeli da postignemo.
CAPITAL: Da li planirate širenje djelatnost?
KREMENOVIĆ: U našoj zemlji smo već prisutni u skoro svi opštinama tako da nam je tu širenje na neki način ograničeno. No, ono što pratimo i analiziramo je mogućnost regionalnog širenja. Smatramo da poslovni model koji uspješno radimo 20 godina možemo prenijeti i u region. Naravno, vrlo pažljivo ćemo prići tim aktivnostima, ali vjerujem da bi u skorije vrijeme moglo i to da se desi.
CAPITAL: Kada ste počinjali mnogi kritičari su bili sumnjičavi prema tome što ste iz mikrokreditnog prešli u bankarski sektor i nisu vam prognozirali ovakav rast, naprotiv.
KREMENOVIĆ: Ulazak u bankarsku sferu je predstavljao ulaz u bitno drugačiji biznis nego što je to mikrokreditiranje. Većina kolega je sa skepsom gledala naš ulazak u sferu bankarstva, jer mikrokreditiranje bankari i danas smatraju formom pojednostavljenog finansijskog alata. Za nas je ulazak u bankarstvo bio izuzetan izazov, zato što je trebalo prenijeti sve te uspjehe koje smo imali u mikrokreditiranju u komercijalno bankarstvo, u kojem važe druga pravila i gdje je tržište bitno drugačije. Međutim, imali smo jasan fokus, što su klijenti vrlo brzo prepoznali i ostvarili smo izuzetne rezultate, tako da možemo reći da je “MF banka” ostvarila sve ono što ni najveći optimisti nisu vjerovali.
CAPITAL: Malo je poznato da su suvlasnici banke postale svjetski respektabilne finansijske institucije za koje mnogi domaći menadžeri ne bi pitali za cijenu da ih vide na svojim skupštinama akcionara?
KREMENOVIĆ: Nakon duže analize i pregovora, 2016. godine naš kvalitet su prepoznale takve ugledne finansijske institucije kao što su Njemačka razvojna banka (KfW) i Holandska razvojna banka (FMO), koje su od prošle godine akcionari banke, govori sama za sebe. Dobiti za suvlasnike dvije državne banke, zadovoljiti sve njihove striktne kriterije, očekivanja, ali i prezentovati poslovni model u koji vjeruju, nije bilo nimalo lako. Upravo ovih dana je okončana i dokapitalizacija banke, čime smo dodatno ojačali kapitalnu osnovu i ostvarili preduslove za dalji rast.
CAPITAL: Upravo ti rezultati su bili razlog da upadnete u grupu banaka koje su imale vanrednu kontrolu Agencije za bankarstvo i revizora. Kako ste zadovoljni nalazom revizije?
KREMENOVIĆ: Mi smo krenuli sa male osnovice, tako da je svaki rast bio veći od prosječnog rasta ostalih banaka. Iako najmanja banka, mi smo ušli u taj dio tzv. dodatne kontrole revizora. Reviziju je radila poznata kuća KPMG i mogu reći da su svi nalazi bili u skladu sa našim projekcijama i analizama. Ono što je nama najbitnije je da je potvrđen kvalitet svih poslovnih aktivnosti “MF banke”, što je na kraju rezultiralo i završnim bilansima koji pokazuje da je naše poslovanje lani bilo u skladu sa planom i pozitivno.
CAPITAL: Siniša Vukelić
Tagovi: aleksandar kremenovicizdvajamomf bankaMF osiguranjemikrofinmikrokreditiranje u BiHvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Čovjek je skroz u pravu samo nas pljačkaju
Trupac, promašio si temu.
Niko ovdje ne napada samo Mikrofin. Nego MKO generalno.
Ako se vratis na komentare shvatišeć, ako hoćeš i možeš, da su tema sve MKO u BiH, a ovaj tvoj intervju im je samo povod.
A ta tema je lihvarsko zelenaški odnos MKO, ali i banaka, prema građanima ove zemlje, ali i svim malim preduzetnicima koji su primorani da uzimaju vaše skupe kredite, jer na drugi način ne mogu da dođu do obrtnog kapitala.
Zašto bi, inače, neko posezao za skupim mikrokreditnim kreditima, a ne za jeftinijim bankarskim sredstviama.
Odgovor je : zato što za banke ipak važe neka pravila, pa ne mogu da daju šakom i kapom kredite firmama i pojedincima koje za to ne ispunjavaju uslove.
MKO naravno mogu jer im viskoke kamate i troškovi, ali i neprimjerena sredstva obezbješenja, daju takvu mogućnost.
Vrijeme ratnog profiterstva je, nadamo se, prošlo, pa bi bio red da se i vi malo upristojite i uljudite.
Drugim riječima, da smanjite kamate i tropkove klijentima koji vam se obračaju samo kad im dođe voda do grla. A skoro je svima već došla.
To su fakti, sve ostalo je vaše bla, bla….
Ko daje kredite penzionerima i tako ih gura u propast, a na drugoj strani kupuje socijalni mir…
U pozadini svega je obična ljubomora na uspjeh i trajanje Mikrofin Grupe, a posebno što je ovo jedinstven slučaj u kojem je RS kompanija lider u BiH pa je time i uspjeh mnogo veći.
Profitabilno je sve u sastavu Grupe, Mikrokreditno, Osiguranje, banka i hajde da sada to ispljujemo kako bismo pokrili priču o Bobar banci, Balkan banci, Krajina osiguranju, Bobar osiguranju i svemu ostalom jer ako imate primjer uspjeha onda se to može proširiti kao zaraza što većini ne odgovara, a mi da i dalje pričamo kao nas niko ne voli, svi su protiv nas, Amerika i Rusija.
Zadovoljni klijenti su jedini kvalitet pored profita, zamislite da je neko postavio profit kao primarni cilj u Željeznicama, Šumama, Elektroprivredi i svim ostalim državnim gubitašima kolike bi tada bile penzije i socijalna davanja.
Mislite o tome malo više, osim ako niste radnici u budžetskim firmama pa se glasovima na izborima borite da sačuvate radno mjesto sa diplomom privatnog fakulteta koju ste dobili sa 5 seminarskih radova.
Prijatan dan.
Mikrofin, i njemu slične MKO, ne treba ukinuti – osim ako mu kapital ne potiče od pranja novca – nego regulativom onemogućiti da u situaciji opšte krize i opšteg beznađa, sirotinje…itd., ostvaruju ekstraprofit, koji u uslovima kakve imamo može da dostgne i 200%.
Dovoljno je vidjeti podatak po kojoj kamati na finansiskom tržištu pozajmljuju novac, a po kojim kamatama ga plasiraju.
Matimatika nije mišljenje.
Naravno, tu treba uzeti i tekuće troškove poslovanja, a kasnije i poreze, ali su razlike i zarade ogromne. I to sve preko leđa osiromašenog naroda i malih preduzetnika koji mogu da opstanu samo ako “rupe u poslovanju začepljaju drugim rupama” (rupa krpi rupu).
Koliko je takvih pojedinaca i malih firmi propalo, a MKO im pozajmljivale novac. Postoji li podatak o tome.
Aco, ne mogu ti pera odbiti, pusti paćenike.
Kamatne stope su uvijek bile i ostale proporcionalne riziku, pričate o Kanadi i Švajcarskoj gdje ljudi imaju prvoklasan kolateral, uređenu državu, fantastične sisteme plasmana i naplate roba i usluga i niske troškove poslovanja što rezultuje zanemarljivim stopamam NPL-a. I onda to poredite sa nama. Stvarno smiješno.
Dobro kažeš Mihajlo, “uređene države”. Time direktno i ti potvrđuješ da je BiH neuređena država, i da je u njoj dozvoljeno sve pa i pjačkaške kamate. Upravo ono što je i tema priče ovdje. Divlji zapad nije na zapadu, nego u BiH. kako država BiH štiti svoje građane od ozakonjenih pljačkaša? Nikako.
Samo se čudim kako se ovdje ne javlja niko od opljačkanih, a takvih je na stotine hiljada
Eto, samo smo tebe čekali da nam kažeš kako BiH nije Švajcarska. Najbolje ukinuti Mikrofin pa onim pametnim i vrijednim “sretnicima” koji nisu na državnim jaslama, te stoga nisu ni sposobni da budu klijenti banaka, ukinuti svaku mogućnost da pokrenu svoj biznis i prehrane svoje porodice. Optuživati jednu domaću kompaniju, koja pri tome zapošljava 600 ljudi u ovo vrijeme, da je uzrok lošeg stanja u državi je van pameti.
Evo ja sam izguglao:
U Kanadi je visina kamatne stope ograničena na čak 60% i tek sve preko toga se smatra kriminalnim kamatnim stopama (section 347 of the Criminal Code Canada), a kamatne stope ispod 60% su dozvoljene. Za Švajcarsku jeste ograničenje kamate 10% za kredite i 12% za kreditne kartice ali je do jula 2016. godine to ograničenje bilo 15%. U državama SAD je ovo ograničenje različito: Njujork 16%, Teksas od 18% do 28% (zavisno od vrste potrošačkog kredita), a u Juti, Južnoj Dakoti i Delaveru uopšte nema ovog ograničenja iako imaju najviše izdatih kreditnih kartica u SAD. Za zemlje EU nisam uspio ništa pronaći za sada (osim ograničenja zateznih kamata).
Zaključak: sve zemlje svijeta bi voljele da su Švajcarska ali nisu. Nema potrebe da vrijeđaš ljude ako nisi upućen.
Bolje reci “progooglaj”
Pametnjakovicu, samo npr. U Svajcarskoj imas maksimalnu kamatu na potrosacke kredite oko 10 % . Provjeri
Gledam komentare i ne mogu se nacuditi nivou znanja komentatora. Veliki strucnjaci postoji ponuda i potraznja. Sto bi neko obarao kamatnu stopu ako ima ovaca koje uzimaju po 25%? Drugovi kapitalizam je u pitanju.
Aco, upravo si ti neinformisan i promasio si temu. Kapitalizam je i u zemljama zapadne Evrope koji su ga izmislili, ali te drzave stite svoje gradjane od prezaduzivanja. Imaju propise koje odredjuju maksimalne kamate za gotovinske-potrosacke kredite, i ne dozvoljavaju prezaduzivanje svojoh gradjana (npr. Ne dozvoljava se zaduzivanje preko 1/3 zarade). Samo BiH, i jos neke male “banana republike”, imaju propise koji svoje gradjane stavljaju u poziciju duznickih robova, a MKO lihvarske kamate. Zasto se ni pozicija ni opozicija ne bave tim pitanjem. Zato sto su svima “prsti u pekmezu.
Pametni, navedi mi zemlju koja ima propise koji ogranicavaju trzisnu igranku sa kamatom?
Samo nasa tzv drzava BiH ima zakon koji dozvoljava lihvarske kamate. Zelenaske, ucjenjivackomafijaske, pogubne po duznike. Zasto, postavlja se legitimno pitanje. Glad za parama i politicka moc su cudo. Ako se stim rodis postajes rob materijalnim vrijednostima. Eto to su vlasnici MKO
MF Banka je sve, samo ne banka…ljudi se igraju banke..oni su klasična mikrokredina organizacija (enormno visoka kamatna stopa, kreditne procedure kao i sama struktura klijenata je ista kao i kod drugih MKO-a)…a Mikrofin Osiguranje je posebna priča :-)
Mikrokreditne organizacije (zelenaske banke) u BiH, ali i sire, su najvece zlo, jer pod veoma nepovoljnim uslovima nude i daju kredite ojadjenom i osiromasenom narodu. Kad kapital na svjetskom trzistu kosta od 2-4% oni ga plasiraju i do 20% na godisnjem nivou (veci dio pod maskom troskova obrade i osiguranja). To im dozvoljava kvazi drzava, jer je i jedan dobar politicara suvlasnik u tim zelenaskim utvrdjenjima i centrima otidjene moci. Odkud jednom, ma kako se zvao, privrednom subjektu dvije milijarde da plasira. Da li je ikad iko prekontrolisao porijeklo pocetnog kapitala ili kasnijih “dokapitalizacija” u tim monstrumima koji su mnoge otjerali u jad i bijedu. Koliko je oprano prljavog novca kroz te strukture. Kako je moguce da se ljudima vec zaduzenim do guse daju novi krediti. Gdje je drzava da zastiti svoje gradjane od lihvarskih kamata. Ko su vlasnici mikrokreditnih organizacija, koje nisu banke i ne podlijezu skoro nikakvim kontrolama. Imao bih jos pitanja, ali mi je muka. Hvala Capitalu sto istinu (pa i ovaj intervju) prezentuju. Narodu. Samo sto je narod nemocan i slijep kod ociju
Cirilo, svaka ti je ka u Njegosa. Ovaj jado je bolje da nikad nije ni pristao na intervju. Sam pao sam se ubio oko objasnjenja za kamate