Kreditna kriza ne štedi njemačke banke

09.05.2008. / 8:00

MINHEN – Rezultati poslovanja njemačkih banaka Commerzbank i BayernLB pokazali su da se posljedice američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita još osjećaju širom svijeta.
Druga po veličini njemačka privatna banka Commerzbank upozorila je, nakon objave oštrog pada dobiti u prvom tromjesečju, da će dobit u 2008. “vrlo teško” dostići zaradu iz 2007. godine.
“Dok su direktne štetne posljedice hipotekarne krize očigledno prošle svoj vrhunac, postoje dokazi da se kriza sada osjeća na ostalim problematičnim područjima, uključujući rizične kredite za preuzimanja, strukturirane kreditne proizvode i potrošačke kredite u SAD”, saopštila je ta banka.
Neto dobit Commerzbank pala je u prvom tromjesečju za 54 odsto na 280 miliona evra u odnosu na godinu ranije kad je iznosila 1,9 milijardi evra.
Istovremeno druga po veličini njemačka regionalna banka BayernLB saopštila je da je u prvom tromjesečju poslovala sa gubitkom od 770 miliona evra zbog otpisa 1,1 milijarde evra uslijed krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Ta banka sa sjedištem u Minhenu već je objavila da planira svoja ulaganja u vezi s rizičnim hipotekarnim kreditima na tom području izdvojiti u zasebnu strukturu za koju će garancije dati njemačka savezna država Bavarska.
BayernLB nije jedina regionalna banka u Njemačkoj koja se opekla zbog kreditne krize. Spašavanje je bilo potrebno i WestLB-u i SachsenLB-u, kojima su vlasti pritekle u pomoć garancijama vrijednim nekoliko milijardi evra.
Kriza je pogodila i velike njemačke banke, a najveća među njima Deutsche Bank saopštila je ranije da je zabilježila prvi tromjesečni gubitak u proteklih pet godina, koji je proizašao iz otpisa imovine, povezanih s krizom na finansijskim tržištima. Banka je zabilježila neto gubitak od 131 milion evra u prvom tromjesečju ove godine, što je dramatična promjena u odnosu na 2,12 milijardi evra dobiti u istom razdoblju godinu ranije.
Veliki broj vlasnika kuća u SAD nije prošle godine podmirivao svoje kreditne obveze pa su rizične hipoteke pretvorene u različite ulagačke instrumente kojima su potom trgovale banke širom svijeta.