Capital.ba

Korona virus ruši cijenu stanova u Banjaluci

16.05.2020. / 9:00

– Višak neprodatih stanova, nesiguran posao i smanjenje plata oboriće, mnogi smatraju, trenutno previsoku cijenu stanova
– U martu broj izdatih građevinskih dozvola pao za 40 odsto

BANJALUKA – Kriza uzrokovana pandemijom virusa korona smanjila je potražnju za kupovinu i iznajmljivanje stanova u glavnom gradu Republike Srpske. Građani se nadaju, a ekonomisti prognoziraju da će ovo oboriti cijenu stanova. Na drugoj strani strijepe investitori i bankari kojima to ne ide u prilog, analizirao je portal CAPITAL.

Usljed novonastale situacije uzrokovane virusom korona, mnogi stanovi za iznajmljivanje ostali su prazni, a neki od građana koji žele da kupe stan nadaju se da će doći do pada cijena nekretnina te da će postati pristupačnije za njihov džep.

Cijena stanova u glavnom gradu Republike Srpske trenutno varira od investitora do investitora, ali i lokacije koju kupac izabere.

„Cijene u prosjeku se kreću od 2.000 do 3.500 KM u zavisnosti od lokacije, kvadrature i drugih faktora“, rekla Jasna Domazen iz agencije „Kvadrat nekretnine“ i dodaje da su dalje lokacije jeftinije, te da se u naseljima poput Novog Borika i Ade stanovi mogu pronaći za 2.000 KM.

Domazen potvrđuje da je trenutno opala potražnja za stanovima u Banjaluci, te da se to moglo očekivati s obzirom da je čitavo društvo pogođeno krizom uzrokovanom virusom korona, ali da to u odnosu na prethodnu godinu ne predstavlja veliku razliku.

Manojlo Popović iz „Senzor nekretnina“ navodi da cijena zavisi od toga da li je u pitanju starogradnja ili novogradnja, kao i od lokacije i kvadrature.

„Za starogradnju u prosjeku potrebno je izdvojiti od 1.300 do 1.700 KM, dok je novogradnja skuplja, i tu su sve cijene preko 2.000 KM“, istakao je Popović.

Iz dvadesetpetogodišnjeg iskustva sa nekretninama Popović procjenjuje da se cijene stanova neće puno promijeniti, niti da će doći do pada tražnje.

Gledaju stan, priželjkuju kuću

Prisilni karantin u stanovima podstakao je ljude da se više interesuju za kupovinu građevinskog zemljišta i kuća.

U građevinskim kompanijama koje imaju stambene zgrade kažu da su, iznenađujuće, prethodnih mjeseci imali znatno više poziva zainteresovanih kupaca nego prošle godine. To ipak obrazlažu viškom slobodnog vremena koji su ljudi imali kod kuće, jer se malo ko odlučuje na kupovinu.

Banjalučani sa kojima smo razgovarali smatraju da su trenutne cijene stanova u gradu previsoke, te da je kupovina nekretnine nedostižna čak i za onog ko ima stabilan posao sa pristojnim primanjima.

Za stan od 50 kvadrata, u novogradnji potrebno je izdvojiti od 100.000 do 175.000 KM, a u starogradnji oko 80.000 KM.

Radivojac: Neminovan pad cijena nekretnina

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac za portal CAPITAL rekao je da je neminovno da će doći do smanjenja potražnje za nekretninama u Republici Srpskoj.

„Mali broj zainteresovanih kupaca u ovom trenutku raspolaže gotovinom za ulaganje u nekretnine, dok je većina kupaca koja je do sada koristila finansijsku polugu u formi kredita, sada u rizičnoj situaciji koja može indukovati dva rezultata. Prvo, zbog gubitka posla ili smanjenja plata postojeći zajmoprimci neće moći servisirati svoje kredite, te će njihovi stanovi biti ponuđeni na prodaju od strane banaka koje su te kredite odobrili, a drugi je da će potencijalni novi zajmoprimci zbog istih razloga postati kreditno neinteresantni bankama te će biti onemogućeni da kupe stanove”, istakao je Radivojac.

Goran Radivojac

prof. Goran Radivojac

Upozorava da će sigurno doći do pada cijena nekretnina bez obzira na trud i volju ponuđača, prije svega stanova u novogradnji, da vještački održavaju i ovako nevjerovatno visoke cijene.

„Ukoliko bi period vještačkog održavanja tržišta potrajao, uz insistiranje na psihološkom efektu vrijednosti, to bi neminovno dovelo do sloma tržišta nekretnina u Republici Srpskoj u srednjem roku“, kazao je Radivojac.

Pad broja izdatih građevinskih dozvola

U Republici Srpskoj tokom prva tri mjeseca 2020. godine zabilježen je pad izdatih građevinskih dozvola u odnosu na prethodnu godinu.

Tokom januara smanjen je broj izdatih građevinskih dozvola za 26,8 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.

U februaru je taj pad bio nešto manji i iznosio 17,3 odsto.

Mjesec mart donio je znatan pad broja izdatih građevinskih dozvola, i to 40,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a što se može povezati sa pojavom pandemije virusa korona.

Manje izdatih stanova, a cijene ostale iste

Cijene zakupa stana u glavnom gradu Republike Srpske utvrđuju se na osnovu niza faktora. Veličina, broj soba, blizina grada, samo su neki od stvari koje se gledaju kada se iznajmljuju nekretnine.

Na internet stranici „Condo nekretnine“ cijena iznajmljivanja stana varira, te se pretežno kreću od 300 KM pa na više.

Pregledom oglasa može se vidjeti da je za garsonjeru potrebno izvojiti oko 300-350 KM, dok je za jednosoban ili dvosoban stan cijena izdavanja oko 400 KM i više.

S obzirom da je došlo do obustave nastave u školama i fakultetima, ali i obustave drugih djelatnosti i smanjenja zaposlenja stanovništva, osjetno je da je manje izdatih stanova u Banjaluci.

Osim toga, mnogo građana nije u stanju plaćati stan usljed smanjenja plata, te smatra da bi stanodavci trebali da im izađu u susret i smanje cijene zakupa.

Jovana G. zaposlena u jednoj banjalučkoj pekari kaže nam da bi bilo poželjno da se stanodavci solidarišu sa svojim podstanarima i snize cijene, bar dok se ova situacija sa pandemijom ne smiri.

„Svima su smanjene plate, pa i nama. Trenutno stanujem sa još tri djevojke, plaćamo po 150 KM što na kraju izađe 600 KM, a to je u ovom trenutku mnogo. Smatram da se oni koji iznajmljuju stanove trebaju solidarisati i smanjiti cijene“, kazala je Jovana.

 

CAPITAL: Dragana Eremija

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Korona virus ruši cijenu stanova u Banjaluci

  1. Dejan

    Vidi slike iz 2004 Dobrinja i Boracka zadruga Soko.

  2. Direkt

    Jeftinije je izgraditi kuću, pa čak i angažovati neku građevinsku firmu za izgradnju kuće, nego kupiti stan, čak nekoliko puta jeftinije, naročito u Banja Luci, gdje su cijene stanova i lokala kao u jedno 8 puta brojnijem gradu, kao što je to Beograd. Iz ovoga je sasvim jasno da su cijene nekretnina u Banja Luci, a naročito stanova i lokala, prenaduvane.

  3. Borko Djuric GP Krajina

    Ne dolazi u obzir. Cijene ostaju iste, eventualno mogu jos rasti. Hahahahhahahah

  4. Ratko

    Ne rusi korona cijene, pljackaska I nasilnicka vlast rusi cijene, nestabilan sistem, korumpiran.daj mi razlog za zivot u Bl??? Hrana 3 klasa, piće,jeftine zene koje glume skupocu, nekvakitetna infrastruktura kompletno, umisljeni drzavni cinovnici, politicari glume pjevaljke..

    • bravo

      u pravi si. vrati se kuci nazad u berkovice, pa tamo radi u agenciji za drzavnu upravu

  5. Direkt

    Oni koji imaju para, ti ulažu u zlato, kriptovalute, štednju u banci, zemlju, akcije na svjetskim berzama, a poneko ulaže i u pokretanje vlastitog biznisa ili biznisa zajedno sa nekoliko ljudi, što je takođe interesantan način upravljanjanja trenutno raspoloživim novčanim sredstvima. Ova kriza će nesumnjivo iznjedriti neke nove biznise, samo generalno, bez nekog plana države i debelih subvencija, ova zemlja, a prije svega njen(i) narod(i) je osuđen na propast i selidbu.

    Ova zemlja mora da mijenja iz korjena neke stvari i ti pod najhitnije i bez šminke ili u protivnom uskoro nećemo moći ništa popraviti, pošto svaki napredak pomnožen sa nulom je nula. Nema popravnog, kada ostanemo bez aktivnog naroda, kao i bez naroda uopšte. Još malo pa će nas to i u potpunosti zadesiti, a narod je pokretač ekonomije: tržište, radnici, doktori, intelektualci…sve što čini jedno društvo. Bez toga nema ni društva. Bez simbioze ljudi i kapitala, nema ni društva na određenom prostoru. Ostaće samo zemlja, kao moderno uređen luna park za strance, ukoliko ne dođe do nekog pravog ekonomskog skoka i to nekog pravog od 10-20 odsto godišnje u narednih 4-5 do 10 godina. To se sigurno ne može izvesti slijeđenjem politike regiona, koja se uglavnom ogleda u stabilokratiji, niti slijeđenjem politike EU (koja je i sama već davno otišla u Honduras, bez povratka na stare staze slave u dogledno vrijeme, što je Korona samo još dodatno otežala taj već ionako otežan put), već slijeđenjem svoje vlastite politike razvoja, koja bi se u početku fokusirala na razvoju baziranom na domaćoj potražnji, prije svega hrane i pića, pa onda i na razvoju baziranom na potražnji u EU, hrane i pića, kao i drugig roba. S obzirom da smo mala zemlja, koja ima oko 3 miliona stanovnika, dok EU ima 500 miliona stanovnika, za naš razvoj maltene samo nebo je granica. Mi bi trebali da se najbrže razvijamo u Evropi, s obzirom da je lakše ovu zemlju reformisati, negoli neki veći sistem od našeg, a naročito neki mnogo veći sistem od našeg. Ova zemlja mora da ide u pravcu što bržeg razvoja za što kraće vrijeme, što će nesumnjivo poboljšati i potražnju za stanovima između ostalog, pa čak i drastično poboljšati istu. Samo tako se može poboljšati sveukupna slika građevinskog sektora u ovoj zemlji, dok ovako kako je sad unazad godinama, samo po koja građevinska firma će imati kakvog-takvog posla, što je ništa sparam realnih kapaciteta i potreba društva u cjelini. U svakom slučaju, potreban je mnogo veći budžet za podsticaje u privredi i poljoprivredi, kako bi i drugi sektori, uključujući tu i građevinski, prodisali i ne samo prodisali, već i postigli osjetan ekonomski napredak.

  6. Stomp

    Treba biti pametan i ne treba nasjedati na priče “investitora” kako cijene stanova mogu rasti. Potražnja im je opala za 50%, a gradi se veliki broj zgrada. Ako je do prije 3 godine cijena novogradnje bila cca 2 000 km to znači da i po toj cijeni ipak imaju zaradu. Spustiće oni cijene stanova, ako ne oni onda će kompenzanti koji nemaju toliko vremena da čekaju i imaju obaveze prema svojim dobavljačima.

    • BL

      Pametno.

    • Ministar

      I ovoliko visoku cijenu stanova postizu samo zahvaljujuci gasterbajterima. Tj ljudi koji odu vani i misle ovde kupiti stan koji ce koristiti kad se vrate. Posto se vecina njih nece vratiti ti stanovi ce kroz par godina doci opet na trziste pa ce trziste doziviti još jedan kolaps ili u blazoj varijanti solidan pad. Vec sada Muslimani po Kozarcu i Banja Luci prodaju svoje nekretnine jer su stariji poceli umirati a mlafi ne zele da se vrate. Isto je i sa imovinom Srba po fbih. Banja Luka i Sarajevo su drzali visoke cijene zbog doseljavanja iz sela i manjih gradova ali sada i taj narod ide prije ka zapadu nego ka gradovima. Cijena se moze odrzati samo ako bi iz nekog razloga doslo do povratka stanovnistva i nataliteta. U sustini vrijednost nekretnine ce odredjivati kvalitet zivota u nekoj sredini. Posto se to kod nas nece bitnije popraviti stvar je jasna. U nekim dijelovima amerike mozete kupiti kucu za 15-20 hiljada dolara ali u tim dijelovima je propala ekonomija pa vam ta kuca ne znaci nista. To je slika bih. Zemlja propale ekonomije. Cesto u novinama citamo vijesti da gradovi poklanjaju kuce za 1 evro(Italija, Spanija) uz jedini uslov da zivite tu. Zapitajte se sta je sa prijasnjim vlasnicima tih kuca! Uporedite ta mjesta sa BiH. Razocarenje tek slijedi.

      • Leo

        Odličan komentar.

      • Real estate

        Samo cu reci da je u bilo kom gradu iznad 100000 stanovnika cijena garsonjere u centralnom podrucju od 100000 eur na dalje, ne racunam centre drzava i pokrajina koje su jos nepovoljnije. U prvih 5 godina do dobijanja stalnog boravka se inostranom drzavljaninu ne moze odobriti kredit sto je jedina mogucnost da se kupi nekretnina. Cak i nakon toga je pitanje jer neko ko ima 1500 EUR neto platu nije kreditno sposoban za zaduzenje od najmanje 100.000 eur (a to je samo cijena golih zidova i bez troskova transakcije).
        Za kupovinu u inostranstvu se obicno odlucuju oni koji misle tamo dugorocno ostajati a to su ljudi u braku sa djecom. Takvih ima znacajan broj ali je isto tako znacajan broj onih koji misle vani zaraditi penziju i potom vratiti se. To je ogroman broj osoba i zbog njih ce traznja za stanovima u regiji uvijek biti na odredjenom konstantnom nivou. Naravno i njima odgovara da u otadzbini sto jeftinije kupe nekretninu.
        A valjda ce se i jednom ovdje uspostaviti pravna drzava pa da se vidi ko je gradio na cijem zemljistu i kako je moguce da mnogi imaju desetine stanova u vlasnistvu…

        • Ministar

          Cijena od 100000 evra u centru nekog grada koji predstavlja nekakav, makar i regionalni centar, je mozda i opravdana. U tim centrima je plata kao sto kazes 1500 evra. U Sarajevu i Banja Luci je plata 500 evra a cijena je 50000 evra i vise. Kad se to uporedi, vidi se kolika je razlika. Uz to treba dodati da je veci kvalitet zivota u Njemackim i Slovenackim selima nego u centru Banja Luke i Sarajeva.

          Sto se tice povratka stanovnistva ja ne bi bio pretjerani optimista. Danasnji inostrani penzioneri su otisli u inostranstvo kao polupismeni majstori. Uglavnom nisu naucili jezike i nisu se integrisali u drustvo drzava u koje su se doselili. Takvi ljudi se vracaju. Fakultetski obrazovani ljudi se nisu vratili. Oni su naucili jezik i stvorili sebi zivot u tim zemljama. Djeca iz obije grupe je tamo odrasla i njihov zivot je tamo. Njima ne pada na pamet da se vrate. Za njih su nekretnine po bih u dosta slucajeva samo obaveza. Danas se vecinom ne iseljavaju polupismeni gradjevinski radnici vec visoko obrazovana radna snaga, sposobna da se integrise u drustvo.

          Uz to treba dodati da je bih vec sada pusta i nemamo neogranicen broj ljudi koji bi da se iseli. Po selima vec sada nema stanovnistva ispod 40 godina a oni od 60 ne idu nikuda niti kupuju nekretnine. Iseljavanje se sada desava vise iz gradova nego iz sela.

          Ja u svom blizem krugu prijatelja i familije imam 40% ljudi koji su se iselili i niko od njih ne planira da se vrati. Skoro svi su visokoobrazovani a najuocljiviji slucaj je kum koji je napustio 1600 km platu u firmi gdje radi 8h dnevno, 5 dana u nedelji. Posjeduke novi stan 85m2 koji je dobio od oca tj. nema marke kredita. Takodje visokoobrazovan.

          Mnogi od njih vec imaju zavrseno stambeno pitanje. Nekada je 7 od 10 ljudi radilo tamo a porodicu drzali ovde. Sada 9 od 10 odvodi porodicu cim ispune uslov.

          Bih ceka demografski sunovrat nevidjenih razmjera. To ce za posledicu imati propast mnogih a ne samo trzista nekretnina. Dovodicemo mi indijce da nam rade.

          • Real estate

            Da ali ne moze porodica zivjeti u garsonjeri niti jednosobnom stanu. Za porodicu trebaju kvadrati koji na zapadu kostaju ozbiljne pare. Sve zavisi od lokacije, u Francuskoj se dvosoban stan na iole pristojnoj lokaciji mimo turistickih mjesta ne moze naci ispod 200.000, slicno kao i u Njemackoj. Eura naravno.
            U Bosni ce uvijek centri gradova imati odredjenu vrijednost. Banja Luka je blizu zapadu, nekad ce se ova diktatorska vlast promijeniti, grad ce se kad tad otvoriti i doci ce vise turista. Aerodrom ce postati sve popularniji, koliko je samo Tuzla profitirala od tamosnjeg aerodroma. Sarajevo da ne pominjem uvijek ce stanovi vrijediti, Mostar takodjer.
            Kad se pogledaju primanja i cijene nekretnina kod nas svakako da su nekretnine skupe i precijenjene medjutim sivi sektor korupcija i dijaspora cine da se i takvo nebalansirano trziste odrzava. Znam tajkune koji ne spustaju cijene stanova u svojim zgradama duzi vremenski period. Zasto? Zato sto to nisu zaradjene pare i oni mogu jako dugo cekati dok ih ne operu prodajom.
            Povratak je teska tema, svako ko je otisao u nekim srednjim godinama, 45-50 ce se vrlo vjerovatno vratiti. Jedan kolega se vraca iz Amerike, tamo je od 1997. i iduce godine ostvaruje penziju. Mnogo njih iz zapadne Evrope isto poznam koji se planiraju vratiti jer penzije koje ce tamo ostvariti (800-1000 EUR) su takve da tamo ne mogu prezivjeti a ovdje mogu imati luksuzan zivot. A mnogo ih ce ostati i ne planiraju se vratiti.

            • Ministar

              Slazem se. Poenta je da su cijene prenaduvane. U gradovima ce stanovi imati neku vrijednost. Ta vrijednost nece bici veca od primanja obicnih ljudi u procentu, u kom je sada. Stambeni prostor je roba a potrosaca te robe je sve manje na ovim prostorima. Kad crvena banda padne, docice do malog olaksanja ali sigurno nam nece procvjetati ruze. Za ozbiljan napredak treba od 10 do 20 godina a ja nisam ubjedjen da su domaci opozicionari sposobni za tako nesto. Nadam se da grijesim. Neko ce se uvjek vracati iz inostranstva. Prije se vracala vecina ali sada ce se vracati manjina. Tako da dugorocno ovakvo stanje ne moze potrajati.

  7. Drnovsek

    U Ljubljani 40 m2 je 150.000 evra novije gradnje (ne preko 30 godina) a plata je 1000 evra pa sad preračunajte.
    U Banja Luci 40 m2 je pola od toga kao i plata.
    Komunalni i ostali troškovi isto duplo skuplji.
    Gradovi su otprilike slične veličine, Ljubljana je dosta urbanija i nešto veća.
    O ostalim stvarima se može raspravljati (kvalitet života, demokratija i ostalo) ali ovo su brojke.

    • Drnovsek

      Pardon u BL je 40m2 trećina od 150.000 EUR ne polovina, moja greška.

    • Stomp

      Cemu potreba za laganjem? Kako se uopste mogu porediti Ljubljana i Banja Luka? Po cemu to? Saobracajna infrastruktura? Kvalitet zivotne sredine? Zelene povrsine? Pjesacke i biciklisticke staze? Kulturne manifestacije? Sportski objekti i kolektivi? Na kraju krajeva rijetko ko u Ljubljani ima platu ispod 1000e, a cijena kvadrata prije Korone je bila cca 1800-2000e, dok je kod nas cijena kvadrata 2200-3000, a plata je prosjecno 800 km. Uporedi samo te brojke pa na sve to dodaj i kvalitet gradnje i cijenu radne snage ovdje i tamo. Otkud potreba za botovima i na ovakvoj vrsti vijesti, zaista ne znam.

      • Drnovsek

        U Banja Luci je cijena u centralnim dijelovima od 1500 pa do 2500 KM, a u Ljubljani od 2000 EUR pa do..nebo je granica.
        Rijetko ko u Banja Luci ima platu ispod 1000 KM (nikog ali baš nikog ne znam da zarađuje manje) a slažem se rijetko ko u Ljubljani ispod 1000 EUR. Uzmimo za poređenje stan u BL od 60 m2 i cijenu od 1800 KM/m2 (star oko 30-40 godina), te stan u Ljubljani identične starosti i cijene 2300 EUR (stan po 2000 ne postoji u Ljubljani na traženoj lokaciji), oba stana u stanju da se ne moraju renovirati, i to bez parkirnog mjesta. 54000 EUR naprema 138.000 EUR. Parkirno mjesto u BL košta od 10-15.000 KM, a u Ljubljani od 15.000 EUR ali izostavimo to iz računice. 108 plata naspram 138 plata je potrebno da se stan kompletno isplati u korist BL. Takođe troškovi posjedovanja stana su u BL duplo niži, da ne govorim o razlici u cijeni usluga u BL i Ljubljani.
        Prema tome sama matematika je jasna jer poredim cifre.
        Možemo i o drugim stvarima, o društvenom životu, restoranima, kulturnim manifestacijama. Ko zarađuje 1000 EUR on si to u Ljubljani ne može priuštiti, može samo sjesti na klupu u parku.

    • Direkt

      A stopa nezaposlenosti kod nas i kod njih nebo i zemlja. :)))