Capital.ba

Korak ka energetskoj nezavisnosti

21.12.2007. / 9:59

VAŠINGTON, Poslije nekoliko godina zastupanja nepokolebljivog stava protiv predložene borbe protiv klimatskih promjena, američki predsjednik Džordž Buš potpisao je zakon o energiji koji uspostavlja visoke ekonomske standarde za goriva za nove automobile i druge konzervativne mjere. Buš je opisao zakon kao “veliki korak u pravcu energetske nezavisnosti i smanjenja globalnog zagrijavanja”. Bijela kuća tvrdi da je ovaj potez dio ispunjenog obećanja datog na klimatskoj konferenciji na Baliju prošle nedelje.
Zakon, iako ograničen u domenu, predstavlja najveći djelotvorni pritisak SAD kada je reč o gorivu od naftne krize 1970-ih godina. Novi zakon takođe sadrži odredbe o povećanju korišćenja etanola kao alternative benzinu.
Druge mijere koje predviđa zakon uključuju i povećanje od gotovo 70 odsto u korišćenju energetski efikasnih sijalica i poboljšanje energetske efikasnosti frižidera, mašina za pranje sudova i zamrzivača. Federalne zgrade takođe će postati mnogo energetski efikasnije.
Tokom većine svog mandata Buš je osporavao dokaze naučnika povodom globalnog zagrijavanja odbijajući da potpiše Protokol iz Kjota koji je postavio mete za smanjenje emisije štetnih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Tokom prošle godine javno je ublažio svoj položaj, priznajući da postoji kriza iako zvaničnici administracije privatno kažu da su i dalje skeptični.
Dok demokratski Kongres vrši pritisak da se zemlja obračuna s globalnim zagrijavanjem, pojedine države kao što je Kalifornija avangardne su u ovoj oblasti i još su ranije stavile na snagu mjere energetske efikasnosti oprečne stavu Bušove administracije.
Novi zakon zahtjeva povećanje energetske efikasnosti automobila i lakih kamiona za 40 odsto, postavljajući standardni prosjek od 70 kilometara po galonu do 2020, nasuprot sadašnjih 50 kilometara. Demokrate kažu da će zakon smanjiti američke potrebe za naftom za četiri miliona barela dnevno do 2030, što je dvostruko više od današnjeg dnevnog uvoza iz Zaliva.
Glavno pitanje aktivista grupa za zaštitu životne sredine jeste cijena svega ovoga, tvrdeći da će povećanje proizvodnje žitarica za etanol rezultirati i većim korišćenjem fertilizatora koji doprinose zagađenju rijeka.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!