Kontrolisati uvoz mesa za spas domaće proizvodnje
16.10.2009. / 8:17
PRIJEDOR, Zaštita domaće mesoprerađivačke industrije pod hitno je potrebna, odavno upozoravaju mesoprerađivači i uzgajivači. Država mora preduzeti sve neophodne mjere kako bi se poboljšao njihov ekonomski položaj, odnosno stvorili uslovi za veći plasman njihovih proizvoda.
Loša naplativost isporučene robe kupcima, koja se direktno odražava na likvidnost preduzeća, i necarinske barijere samo su neki od problema s kojima se bore i u Mesnoj industriji “Impro” iz Prijedora. Direktor preduzeća, Siniša Sukara, kaže da je nabavka osnovne sirovine otežana jer domaći uzgajivači stoke masovno ostaju bez svojih farmi ili povećavaju cijene kako bi nadomjestili gubitke.
– Trenutno je uvozna sirovina za 20 odsto povoljnija od domaće, što na tržištu ima velikog uticaja. Problem nam predstavljaju i otežani uslovi dobijanja kredita, jer su banke odavno pojačale kriterijume za njihovo odobravanje – rekao je Sukara.
Samo u ovoj godini, kaže on, poslovni rezultati u odnosu na planiranu realizaciju manji su za čak 30 odsto, što će se odraziti na likvidnost preduzeća. Kupovna moć krajnjeg potrošača znatno je manja, pa samim tim i potražnja za mesnim proizvodima.
Proizvođači iz Republike Srpske, odnosno BiH, ugroženi su brojnim necarinskim barijerama, koje ih dovode u neravnopravan položaj s kolegama iz drugih zemalja.
– Dok proizvođač iz RS dobije veterinarsku dozvolu od države u koju uvozi prođe i po godinu dana, a procedura oko analize proizvoda traje i do mjesec dana. Naši proizvodi imaju rok trajanja do 60 dana, pa i kad bismo izvezli takav proizvod, malo je vjerovatno da bi ga neko kupio ako mu rok trajanja brzo ističe. Nasuprot tome, svi znamo da nama dolaze proizvodi iz Makedonije po znatno manjim cijenama i upitnog kvaliteta. Njihovi proizvođači u svojoj državi su dobili obrazac EUR 1, kojim se oslobađaju plaćanja carine i ostalih dadžbina. Da bi dobili ovaj obrazac, moraju koristiti isključivo domaću sirovinu, a opšte je poznato da u Makedoniji nema registrovana farma za uzgoj tovnih svinja – kaže Sukara.
Da bi se domaća proizvodnja zaštitila, smatra Sukara, potrebno je donijeti zakon o zaštiti domaće proizvodnje, povećati podsticaje za izvoz, a na graničnim prelazima pojačati kontrolu za provjeru kvaliteta uvoznih proizvoda. Proizvođači moraju obratiti pažnju na kvalitet svojih proizvoda, kako ne bi imali situaciju da je uvozno i bolje i kvalitetnije. Takođe, potrošači treba da kupuju domaće, kvalitetne proizvode.
– Domaća proizvodnja najbolje se štiti podsticajima, i uzgajivača i proizvođača. Najbolji primjer je Holandija, gdje uzgajivač ima podsticaj od skoro 50 evra po jednom tovljeniku od 100 kilograma. Takođe, potrebno je stimulisati prerađivaće za dobijanje međunarodno priznatih standarda (HACCP), koji su i preduslov za izvoz u zemlje EU – mišljenja je Sukara. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nedavno se u jednoj prijedorskoj mesnici prodavao svinjski but bez kosti po cijeni od 5,00 KM.Ako je to meso ispravno za ljudsku ishranu neće biti gladnih nigdje u svijetu. Kilogram svinjetine žive vage košta od 3,5-4,00 KM. Svaka cijena ispod 9,00 KM po kilogramu je nerealna i takvo meso nije za ishranu ljudi.Dobro naša mesna industrija i radi s obzirom kolike količine smrznutog mesa iz EU se uvoze.