Capital.ba

Kontrole izvode građevince iz ilegale

21.01.2020. / 10:13

BANJALUKA, BIHAĆ – Tokom prošle godine u Republici Srpskoj bilo je za 2.316 više prijavljenih samostalnih preduzetnika nego što ih je odjavljeno, a razlozi tome, kako kažu stručnjaci, su odluke pojedinih firmi da više ne rade na crno, nego da registruju svoje biznise, ali i iskoriste mnogobrojne olakšice pri osnivanju firme.

“U RS tokom prošle godine prijavljena su 3.294 samostalna preduzetnika, a odjavljeno njih 978. U toku 2018. godine u RS je bilo prijavljeno 2.849 samostalnih preduzetnika, a odjavljeno njih 1.088”, podatak je Zanatsko-preduzetničke komore RS.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da je jedan od čestih razloga taj što sve više firme koje su dosad radile na crno registruje svoje biznise, a to se u prvom redu odnosi na građevinske firme.

Dodaje da su jedan od uzroka većeg broja registrovanih firmi i sve češće kontrole od strane inspektora iz Poreske uprave RS.

“Takođe, tu su i brojne olakšice. U prvoj godini zanatske usluge ne plaćaju komunalnu taksu, opštine su ih oslobodile taksi. Lako je i brzo danas prijaviti firmu te je sve to dalo rezultate”, kaže Bratić.

On je rekao da je najviše odjavljenih radnji u toku prošle godine bilo u djelatnosti trgovine na malo, jer je pojavom velikih tržnih centara opao promet u malim trgovinama.

“Najčešći razlozi odjavljivanja radnji samostalnih preduzetnika su nedostatak zanatlija, jer omladina pokazuje sve manje interesovanja za zanatske djelatnosti, veliki procenat rada na crno, slaba platežna moć građana te odlazak omladine s ovih prostora”, rekao je Bratić.

Na području Unsko-sanskog kantona u protekle četiri godine odjavljeno je oko 3.000 obrtničkih radnji, a glavni razlog tome je činjenica da zbog odlaska u inostranstvo veliki broj obrtnika gasi svoje djelatnosti, kako kažu u Obrtničkoj komori ovog kantona. Oni ističu da se obrti gase i zbog nepovoljne zakonske regulative te sve većih nameta s kojima se susreću mali privrednici.

Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore u USK, kaže da su neki od razloga zbog čega je sve manje obrta velike administrativne prepreke koje su skoro iste kako za male, tako i za velike obrtnike, ali jednim dijelom i zanemarivanje od strane vlasti.

“Sve što država radi na tome da obrtnicima omogući efektivniji i lakši rad je jako malo i nedovoljno. Jasno je da se odlazak teško može spriječiti, ali ono što mi možemo uraditi, i u Komori aktivno radimo, jeste da dajemo veliki doprinos na očuvanju već registriranih obrta kroz ublažavanje paranameta, ali i da im na neki način pomognemo u poslovanju. Ako se nastavi ovakav trend pitamo se ko će ostati u ovoj zemlji, a obrti će sigurno izumrijeti”, rekao je Arapović.

Istakao je kako se posljednjih godina bilježi rast obrta u djelatnosti poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, dok je građevinska djelatnost u padu.

“Obrti, nažalost, danas traju toliko koliko im se pružaju beneficije sa zavoda za zapošljavanje. Za godinu ili dvije, ako pokazatelji ostanu ovakvi, a čim se potroše beneficirana sredstva, doći će do ponovnog vraćanja novozaposlenih na biro rada”, govori Arapović.

Ekonomista Ervin Taslundžić kaže da konstantno smanjenje broja stanovnika, kombinovano s niskom platežnom moći, smanjuje potrošnju i negativno se odražava na lokalnu ekonomiju, a u takvom ambijentu posebno su na udaru obrtnici i mali privrednici koji u takvoj situaciji ne mogu opstati i pronaći ekonomsku računicu. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!