Capital.ba

Kolubari potrebno 400 miliona evra

04.08.2014. / 7:00

eko-kolubara_620x0BEOGRAD, Novac za obnovu i izgradnju kuća, škola, bolnica, obdaništa… nekako ćemo namaći, ali nas čeka najvažniji i najobimniji posao, a to je saniranje kapitalnih objekata. Tu je potrebno mnogo novca, a ovo što imamo nije pola od onoga što nam je potrebno. Ovo za „Novosti“ kaže Marko Blagojević, direktor vladine Kancelarije za obnovu zemlje od majskih poplava u Srbiji, koja je za dva mjeseca koliko je prošlo otkako je osnovana, napravila popis svega što je oštećeno, sačinila troškovnik, prikupila određena sredstva koja će uskoro početi i da dijeli…

Građanima oštećenim u poplavama njihova lična muka – uništene ili oštećene kuće, štale, poljoprivredno zemljište – najveći je problem, a o saniranju svega toga brine i država. Ipak, kaže Blagojević, najviše muke imaće da obnove kapitalne objekte, a na prvom mjestu su kopovi Kolubare.

– Najvažnije je da počnu radovi na mjestima gdje je potrebno puno vremena za oporavak, kao što je slučaj sa Kolubarom. Počelo je ispumpavanje vode sa malog kopa – kaže Blagojević.

On dodaje da je za ispumpavanje vode sa velikog kopa koncipiran tender u saradnji sa Svjetskom bankom i tender je u toku. Očekuje se da vrlo brzo bude određen izvođač radova. Inače, na velikom kopu ima oko 180 miliona kubnih metara vode ispod koje se nalazi nekoliko miliona kubnih metara mulja.

Blagojević očekuje da se ovaj posao završi za tri i po mjeseca, a nakon toga biće procijenjeno kolika je stvarna šteta.

Kada je riječ o troškovima, on napominje da je za ispumpavanje vode sa velikog kopa potrebno između 15 i 20 miliona evra, i taj novac trebalo bi da dobiju od Svjetske banke. A samo za saniranje opreme na kopovima potrebno je 65 miliona evra.

Prema njegovim riječima, novac će se prikupljati u saradnji sa Svjetskom bankom, EU i UN, a trenutno se radi na zatvaranju finansijske konstrukcije:

– Sredstva će biti obezbijeđena iz kredita i iz donacija. Mora se kombinovati više izvora, jer nijedan izvor sam nije dovoljan. Zbog svega ovoga moglo bi da bude problema sa snabdijevanjem strujom tokom zime, pa će morati da se obezbijede sredstva za uvoz struje.

Osim energetike, ističe sagovornik, dosta posla i novca trebaće nam da se obnove i drugi kapitalni objekti kao što su putevi, zatim poljoprivreda, a tu je i zaštita od budućih poplava.

Na pitanje šta će biti prioriteti, on kaže da će se ići u više pravaca istovremeno:

– Kada je riječ u putevima, već imamo kredit koji je tu, a nije korišćen. On će biti prenamijenjen za rekonstrukciju putne infrastrukture oštećene u poplavama.

Dosta je stradala i poljoprivreda – u poplavama je pogođeno 42.000 hektara, od toga je jedan zemlja koja je neupotrebljiva, dio zemlja koja će biti upotrebljiva kada se sa nje skine ono što je poplava nanijela i treći dio je zemljište sa koga je odnijeto sjeme, a njega je oko 16.000.

Blagojević navodi da je seljacima već podijeljeno sjeme u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milion evra za presijavanje oko 15.000 hektara zemljišta. Podijeljeno je i gorivo i to 467.393 litra iz robnih rezervi za poljoprivrednike iz 69 gradova i opština, a dijeliće se i vještačko đubrivo.

Kao jedan od najvećih poslova Blagojević navodi i zaštitu od budućih poplava, a u okviru toga potrebno je da se popravi sve ono što je oštećeno i uništeno u poplavama koje smo imali.

Za ovaj posao iz evropskih fondova izdvojeno je 15 miliona evra.

Inače, u pregledu potreba poslije poplava koji je sačinila Kancelarija za obnovu navedeno je da je najviše novca potrebno za sanaciju i obnovu u oblasti rudarstva i energetike i to 412 miliona evra, od toga 210 za sanaciju, a 202 miliona za obnovu. Za oporavak poljoprivrede potrebno je 151 milion evra, a za saobraćaj 128 miliona evra. Pored ove tri grane, koje iziskuju najviše sredstava, navede su i sve druge oblasti u kojima su građani pretpjeli štetu. Sve u svemu za obnovu i sanaciju potrebno je ukupno 1.345.000.000 miliona evra (milijardu i 345 miliona evra).

– A ovo para što imamo, samo je mali dio od onog što nam je potrebno – kaže Blagojević.

TIPSKE KUĆE

U izvještaju Kancelarije je navedeno i to da je izgradnja tipskih kuća primaran posao. Za porodice sa jednim ili dva člana gradiće se kuće od 60 kvadrata, za porodice do četiri člana kuće od 80 kvadrata, a za porodice sa pet ili više članova kuće od 100 kvadrata. Ukoliko izgradnja nije moguća davaće se novac i to u iznosu od dva miliona dinara za domaćinsta sa jednim ili dva člana, 2,5 miliona za četvoročlane porodice i tri miliona za porodice sa više od pet članova. Potrebna finansijska sredstva za ovo su 875 miliona dinara. Novosti

 

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!