Capital.ba

Ko se o mlijeko opeče, taj i u “Mljekaru” duva

23.07.2015. / 8:00

Kako je propala banjalučka privreda (IV)

    – “Mlje­ka­ra” je u sep­tem­bru 2010. go­di­ne otvo­ri­la no­vi po­gon i dis­tri­bu­ti­vni cen­tar u Ale­ksan­drov­cu. Po­la go­di­ne ka­sni­je svi ra­dni­ci su otpu­šte­ni, a proi­zvo­dnja je uga­še­na

BA­NJA­LU­KA – Ba­nja­lu­čka “Mlje­ka­ra” osno­va­na je 1956. go­di­ne. Bi­la je u sas­ta­vu Po­ljo­pri­vre­dnog kom­bi­na­ta “Mla­den Sto­ja­no­vić” Gra­di­ška, a za­tim dio pre­hram­be­nog gi­gan­ta AIPK Bo­san­ska Kra­ji­na.Mljekara_A Cavic_0002

Kra­jem 2004. go­di­ne ovo ba­nja­lu­čko pre­du­ze­će je pri­va­ti­zo­va­no – drža­vni ka­pi­tal od 66 od­sto je pro­dan su­bo­ti­čkoj “Mle­ka­ri” za 500.000 KM, uz oba­ve­zu ula­ga­nja od 13 mi­li­ona KM, po­ve­ća­va­nje proi­zvo­dnje, za­drža­va­nje ra­dni­ka i pre­te­žne dje­la­tnos­ti. Oba­ve­za Vla­de RS je bi­la da otpi­še, odno­sno kon­ver­tu­je dug “Mlje­ka­re” u akci­je, što je to­kom 2007. go­di­ne i uči­nje­no.

Ve­ćin­ski vla­snik je na­kon pri­va­ti­za­ci­je zna­čaj­no sma­njio ot­kup mli­je­ka od do­ma­ćih ko­ope­ra­na­ta, ali je po­čeo s uvo­zom mli­je­ka od beo­grad­skog “Imle­ka”.

Da stvar bu­de ap­sur­dni­ja, vla­snik “Imle­ka” je is­ti kao i vla­snik su­bo­ti­čke “Mle­ka­re” – “Da­nu­be Fo­ods Gro­up”. Ova­kva po­slo­vna po­li­ti­ka ba­nja­lu­čke “Mlje­ka­re” iza­zva­la je ve­li­ke gu­bit­ke kod ko­ope­ra­na­ta, ko­ji su do ta­da snab­di­je­va­li “Mlje­ka­ru” si­ro­vim mli­je­kom. Umjes­to oba­ve­ze in­ves­ti­ra­nja, ve­ćin­ski vla­snik je kra­jem 2006. go­di­ne ku­pio “Mli­je­ko­pro­dukt” iz Ko­zar­ske Du­bi­ce, mlje­ka­ru s naj­ve­ćim trži­šnim udje­lom u BiH.

Na­kon to­ga je ve­ćin­ski vla­snik za­hti­je­vao od Vla­de RS, odno­sno od Sa­vje­ta za pri­va­ti­za­ci­ju, da mu se pri­zna akvi­zi­ci­ja du­bi­čkog “Mli­je­ko­pro­du­kta” i da se ba­nja­lu­čka “Mlje­ka­ra” iz­mjes­ti u Li­jev­če po­lje. Vla­da RS prvi zah­tjev ni­je pri­hva­ti­la, ali dru­gi jes­te.

Za pola godina gubitak 437 hiljade

Re­zul­ta­ti po­slo­va­nja ba­nja­lu­čke “Mlje­ka­re” u pos­tpri­va­ti­za­ci­onom pe­ri­odu bi­li su ka­tas­tro­fal­ni. Od 2004. go­di­ne do 2010. go­di­ne aku­mu­li­ra­no je 12 mi­li­ona KM gu­bi­ta­ka, što za­je­dno s ra­ni­jih osam mi­li­ona KM na kra­ju 2010. go­di­ne izno­si 20 mi­li­ona KM uku­pnog gu­bit­ka. Aku­mu­li­ra­ni gu­bi­tak na kra­ju 2014. go­di­ne izno­sio je 24.112.831 KM.

U po­lu­go­diš­njem fi­nan­sij­skom iz­vje­šta­ju za ovu go­di­nu taj gu­bi­tak je po­ve­ćan za 437.339. Dru­gim ri­je­či­ma, aku­mu­li­ra­ni gu­bi­tak “Mlje­ka­re” na kra­ju ju­na ove go­di­ne izno­si 24.550.170 KM. Pri­hod “Mlje­ka­re” je u 2004. go­di­ni bio 5,5 mi­li­ona KM, a u 2010. go­di­ni tek 500.000 ma­ra­ka.

Ve­ćin­ski vla­snik je po­ku­ša­vao u dva na­vra­ta da sma­nji ka­pi­tal pre­du­ze­ća, na ime po­kri­ća gu­bi­ta­ka. Na­kon to­ga je htio da do­ka­pi­ta­li­zu­je ‘Mlje­ka­ru’, či­me bi po­ve­ćao svoj vla­sni­čki udio na šte­tu ma­lih akci­ona­ra. Ko­mi­si­ja za har­ti­je od vri­je­dnos­ti RS je oba pu­ta ove zah­tje­ve odba­ci­la, pod­sje­ća­ju­ći ve­ćin­skog vla­sni­ka na nei­spu­nje­nu oba­ve­zu in­ves­ti­ra­nja“, pri­sje­ća se eko­nom­ski ana­li­ti­čar Si­ni­ša Bo­žić ove afe­re.

“Mlje­ka­ra” je u sep­tem­bru 2010. go­di­ne otvo­ri­la no­vi po­gon i dis­tri­bu­ti­vni cen­tar u Ale­ksan­drov­cu. Na­jav­lje­na je proi­zvo­dnja od 50 to­na mli­je­ka dne­vno i za­poš­lja­va­nje 40 ra­dni­ka. Po­la go­di­ne ka­sni­je svi ra­dni­ci su otpu­šte­ni, a proi­zvo­dnja je uga­še­na. U me­đu­vre­me­nu je grad Ba­nja­lu­ka re­gu­la­ci­onim pla­nom pre­dvi­dio na lo­ka­ci­ji sje­di­šta “Mlje­ka­re” iz­gra­dnju “mo­der­nog ho­tel­sko-kon­gre­snog cen­tra sa svim sa­vre­me­nim sa­drža­ji­ma i kom­pa­ti­bil­nim fun­kci­ja­ma.

U “Mlje­ka­ri” je pri­je pri­va­ti­za­ci­je ra­di­lo 200 ra­dni­ka, a na­kon nje u ovoj fa­bri­ci os­ta­lo je sve­ga njih 30. Da stvar bu­de go­ra, “Mlje­ka­ra” je ne­du­go na­kon pri­va­ti­za­ci­je pro­pa­la i da­nas u njoj ne ra­di ni­je­dan ra­dnik. Ne­ka­daš­nji ra­dnik ba­nja­lu­čke “Mlje­ka­re” Jo­vi­ca Je­li­sa­vac ka­že da je ova fa­bri­ka do ra­ta ra­di­la odli­čno, ali da su on­da nas­tu­pi­li pro­ble­mi.

“‘Mlje­ka­ra’ je po­sli­je ra­ta ra­di­la sve sla­bi­je i sla­bi­je. Kon­ku­ren­ci­ja u vi­du pri­va­tnih mlje­ka­ra je bi­la sve ja­ča i ve­ća. Ka­da je na red do­šla pri­va­ti­za­ci­ja, prvo su nam re­kli da će nas ku­pi­ti ne­ka kom­pa­ni­ja iz Va­ra­ždi­na, pa na­kon to­ga Su­bo­ti­ca. Ni­ka­kve pa­pi­re ni­smo mo­gli da vi­di­mo. I on­da je do­šao ‘I­mlek’ i za­vršio taj pri­va­ti­za­ci­oni po­sao. Dvi­je go­di­ne smo ra­di­li, a po­sli­je to­ga su opet po­če­le pri­če o pro­da­ji i 31. ja­nu­ara 2008. go­di­ne su nam u po­la če­ti­ri uju­tro re­kli da nam je to po­slje­dnji dan na po­slu. Odra­di­li smo tu smje­nu, raz­du­ži­li sve i pre­da­li mla­dim mom­ci­ma ko­ji su na­vo­dno bi­li pri­mlje­ni u Du­bi­ci“, pri­ča Je­li­sa­vac.

On do­da­je da je njih 30 pre­os­ta­lih ra­dni­ka do­bi­lo pris­toj­ne ot­pre­mni­ne i da su im no­vi vla­sni­ci po­ve­za­li staž. Bi­la je to za vla­sni­ke ma­la ci­je­na da se u ja­vnos­ti ne bi di­za­la pra­ši­na oko de­fi­ni­ti­vnog ga­še­nja je­dnog od naj­po­zna­ti­jih ba­nja­lu­čkih pre­du­ze­ća.

Ve­ći­na ra­dni­ka ‘Mlje­ka­re’ se po­sli­je to­ga pri­ja­vi­la na bi­ro i mno­gi od njih ni do da­nas ni­su na­šli no­vi po­sao“, tvrdi Je­li­sa­vac uz kon­sta­ta­ci­ju da je “sve za­vrše­no na ne­vje­ro­va­tan na­čin”.

Go­vo­ri­li su ta­da da se u Ale­ksan­drov­cu pra­vi sa­vre­me­na mlje­ka­ra, ali su od ta­moš­njih ka­pa­ci­te­ta ko­ris­ti­li sa­mo hla­dnja­če. Ra­dni­ci su se ne­du­go na­kon otva­ra­nja tog po­go­na po­no­vo vra­ti­li u Ba­nja­lu­ku, ko­ja je na uža­san na­čin os­ta­la bez svo­je mlje­ka­re“, is­ta­kao je Je­li­sa­vac.

Otpa­dne vo­de

Jo­vi­ca Je­li­sa­vac ka­že da je bi­lo mno­go pri­ča o to­me za­što po­gon u Ale­ksan­drov­cu ni­je fun­kci­oni­sao, od elek­tri­čne ener­gi­je do otpa­dnih vo­da.

Čuo sam ta­da da po­gon ne mo­že da ra­di za­to što ni­je pos­to­jao na­čin odla­ga­nja otpa­dnih vo­da. Va­ljda je tre­ba­lo da zna­ju ka­ko i šta da ra­de pri­je ne­go što su pra­vi­li taj po­gon, ali to se iz­gle­da ni­je de­si­lo. Mo­ra­li su zna­ti šta sve tre­ba je­dnoj fa­bri­ci. Du­ša me bo­li ka­da sve to vi­dim sa­da, jer je ba­nja­lu­čka ‘Mlje­ka­ra’ svo­je­vre­me­no bi­la pri­vre­dni gi­gant, a sa­da je to za­par­lo­že­ni plac na ko­jem ras­te sa­mo ko­rov“, sma­tra Je­li­sa­vac.

Su­dbi­na ze­mlji­šta

Re­gu­la­ci­onim pla­nom za dio na­se­lja Ro­su­lje, ta­čni­je Mal­tu, na lo­ka­ci­ji gdje je bi­la ba­nja­lu­čka “Mlje­ka­ra” pre­dvi­đe­na je iz­gra­dnja mo­der­nog ho­tel­sko-kon­gre­snog cen­tra sa svim sa­vre­me­nim sa­drža­ji­ma i kom­pa­ti­bil­nim fun­kci­ja­ma. Obje­kat “Mlje­ka­re” na­la­zi se u obu­hva­tu Iz­mje­ne Re­gu­la­ci­onog pla­na “Cen­tar – Ale­ja” ko­ji je usvo­jen 2005. go­di­ne. Pre­dme­tnim plan­skim aktom ovaj lo­ka­li­tet je tre­ti­ran kao pos­to­je­ći pri­vre­dni kom­pleks. Me­đu­tim, Pri­je­dlo­gom re­vi­zi­je re­gu­la­ci­onog pla­na za ovaj lo­ka­li­tet pla­ni­ra­ne su ve­će iz­mje­ne i tran­sfor­ma­ci­je pros­to­ra. Re­vi­zi­ja re­gu­la­ci­onog pla­na do­ne­se­na je is­te go­di­ne ka­da je “Mlje­ka­ra” u Ba­nja­lu­ci za­tvo­ri­la vra­ta za svo­je ra­dni­ke.

 

 SU­TRA: “Kris­tal” po­lo­mljen u pa­ram­par­čad

Autor: CAPITAL i Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!