Capital.ba

Ko planira gradnju višemilionskog objekta u Mostaru?

01.06.2022. / 15:45

MOSTAR – U centru Mostara, neposredno uz Park Zrinjevac u planu je izgradnja Stambeno poslovnog objekta Park.
Kako je navedeno u idejnom projektu, koji je u posjedu portala Hercegovina.info, predviđena je gradnja prizemlja sa šest nadzemnih i pet podzemnih etaža sa ukupnom bruto površinom od 29.488,00 kvadratnih metara visine 25 metara i dubine 17,5 metara. Površina parcele je oko 3.900 kvadratnih metara. 

Park centar bi se sastojao od tri objekta, a nalazio bi se uz šetalište, odnosno park Zrinjevac, može se vridjeti iz projekta. Najistureniji dio objekta (špic) bio bi 25 metara visok, a čak 17 i po metara ispod zemlje.

Kako su u ovom dijelu mahom porodične kuće, ali i vrijedni objekti iz austrougarskih vremena, stanari žele da se gradnja uskladi sa stilom u ovom dijelu Grada, a projekt redukuje.

Vlasnici kuća iz Ulice kneza Mihajla Viševića Humskog, te Nikole Šubića Zrinjskog koji se protive planiranoj izgradnji tri objekta u njihovom komšiluku pod nazivom Stambeno poslovni objekt “Park centar” Gradu Mostaru poslali su i svoj stav napismeno.

 Izjašnjenje stanara

U izjašnjenju stanara na gradnju objekta “Park centar” na lokaciji k.č. 405/3 k.o. Mostar II pišu da nakon uvida u dostavljenu stručnu ocjenu broj SP/K-1-/22 od 16. 02. 2022. potpisanu od strane Marijana Antunovića, predsjednika Komisije za davanje stručne ocjene i idejni projekt izrađen od strane ARS Studio R d.o.o. Mostar smatraju kako predviđeni stambeno-poslovni objekt pod nazivom “Park Centar” odstupa od svih mogućih kriterijuma za gradnju na predmetnoj lokaciji, te da su pod znakom pitanja i zakonske pretpostavke za realizaciju te investicije.

“Lokacija se nalazi u samom srcu grada Mostara u dijelu u kojem objekti stanovanja uz prizemlje nemaju više od dvije etaže, dok je predmetnim idejnim projektom predviđena izgradnja objekta koji uz prizemlje ima šest nadzemnih i pet podzemnih etaža. Nadalje, kompletno područje uokvireno u prostor koji čine Rektorat (Rondo) – Šetalište –Sveučilišna knjižnica – Stara gimnazija –Vijećnica – Dom zdravlja – Napretkov konvikt – Ulica M. V. Humskog (Liska) – Rondo, predstavlja istorijsko urbanističko-arhitektonski dio iz vremena Austrougarske sa secesijskom arhitekturom i kao takvo predstavlja vrijedno arhitektonsko i istorijsko nasljeđe grada Mostara. Nijedan objekt koji se gradio nakon posljednjeg rata nije izlazio iz gabarita P+2 jer se dobro vodilo računa o očuvanju ovog dijela grada i uklapanju u postojeći urbanistički okvir“, navode dalje stanari.

Ističu da je nevjerovatno: “da takozvana Komisija za davanje stručne ocjene napiše da se objekat uklapa u postojeći arhitektonski izgled prostora, iako je evidentno da je takva ocjena apsurdna i ukazuje da se ovdje radi o bezočnoj devastaciji središta grada s ciljem ostvarivanja astronomske materijalne koristi investitora u čemu im gradske institucije, izdavanjem nestručnih i nezakonitih dokumenata pomažu, a odgovorne osobe postaju suučesnici, ne samo u urbicidu nego i u izvršenju krivičnih djela“.

“Ova “stručna ocjena” ne poštuje pravila struke, a ne poštuje ni legislativu koja uređuje ovu oblast, osnovne propise pa čak ni tehničke aspekte kojima je regulisan sadržaj ovakvog akta. U cjelosti se protivimo izgradnji objekta koji svojim gabaritima izlazi iz svih stručnih, zakonskih i racionalnih kriterijuma. Smatramo da objekat na navedenoj lokaciji treba imati gabarite koji se realno uklapaju u urbanističke i saobraćajne okvire predmetnog područja”, mišljenja su stanari okolnih kuća. Po njima predmetni objekt devastira prostor, a zaštita urbanog standarda nije poštovana.

Stanari – komšije koji imaju objekte na susjednim parcelama smatraju kako će objekat navedenih gabarita i namjene nepovratno narušiti kvalitet života.

“Smatramo kako je bilo neophodno provesti zakonom propisani postupak izmjene plana, uključiti stručnu i opću javnost, javna poduzeća kao i sve ostale sudionike koji trebaju dati svoj doprinos u definisanju izmjena u prostoru. Ne može se stručnim ocjenama u centru grada sa istorijskim ambijentalnim karakteristikama vršiti pojedinačna intervencija u cilju zadovoljenja maksimalističkih komercijalnih zahtjeva investitora. Gradsko vijeće Mostara je 2010. godine donijelo odluku o izradi izmjene plana za ovaj obuhvat. Taj postupak nije obustavljen nijednom odlukom Gradskog vijeća. Ne postoji zakonska osnova za angažman Komisije i izradu “stručne ocjene” ako navedeni postupak nije okončan. Ne smiju pojedinačne izmjene i pogodovanje investitorima postati praksa kao i da se pristupa izmjenama plana na pojedinim parcelama, a ne u određenim zonama – obuhvatima”, navode stanari iz Ulice kneza Mihajla Viševića Humskog, te Nikole Šubića Zrinjskog.

Dodaju da se u ovom slučaju moralo ući u redovni postupak donošenja provedbenih planova posebno za užu urbanu zonu, odnosno okončati započetu aktivnost na izmjenama plana poštujući relevantne zakonske odredbe, a mišljenja su da se “stručna ocjena” u cjelosti svodi na citiranje tehničkih podataka i elementa idejnog projekta bez ikakvog kritičkog osvrta na zahtjeve investitora, a kamo li postupanje prema propisima i pravilima struke.


Ističu da su spremni i na upravne i sudske postupke s ciljom zaštite vlastitih interesa.

“Idejnim projektom je predviđena izgradanja pet podzemnih etaža sa 428 parking mjesta. Ne ulazeći u bezbjednosne elemente izgradnje i funkcionisanja ovog ogromnog parking prostora cirkulacija saobraćaja prema Ulici kneza Mihajla Viševića Humskog za ovaj mastodontski objekat postaje apsurdna i realno neodrživa. To je još jedan argument za protivljenje izgradnji ovolikog objekta koji bi neminovno ugrozio kvalitetu življenja na postojećoj lokaciji i obezvrijedio naknadu za pogodnost (rentu) koja je plaćena pri ishođenju građevinskih dozvola za objekte sadašnjih susjeda, stanara. U zakonskom smislu, ne postoji mogućnost da Komisija odredi rješavanje u upravnom postupku bilo kojeg elementa vezanog za izdavanje urbanističke suglasnosti. Ono je svjesno da saobraćajno priključenje ovolikog objekta sa 428 parking mjesta ne zadovoljava ni minimum standarda, pa u tački 9. navodi kako će kolski i pješački pristup biti predmet posebnog upravnog postupka. Upitno je postoje li validni vatrogasni pristupi definisani u skladu sa pravilnikom za vatrogasne pristupe i prolaze za objekte ove visine“, navodi se dalje u izjašnjenju stanara.

Strahuju da bi iskopavanjem podzemne etaže njihove kuće mogle biti uzdrmane, navode da im se ugrožava i ograničava kvaliteta života smanjenjem osunčanosti, te da objekt nije dovoljno udaljen od susjednih.

Traže da se o ovom projektu očituje, putem stručnog mišljenja, i Zavod za zaštitu kulturno – istorijske baštine HNŽ imajući u vidu kako se radi o centru grada Mostara sa istorijsko urbanističko-arhitektonskim znamenitostima gdje treba uzeti u obzir i peticiju građana koja je podnesena pod nazivom „Ambijentalna cjelina Rondoa u Mostaru“ br. 09-35-179/2007-1 od 10.10.2007. godine. Smatraju da je svojom „stručnom ocjenom“ Komisija prekršila zakone i propise kojima se regulišu zahvati u prostoru.

Grad Mostar o projektu – sve po zakonu

U Gradu tvrde suprotno, između ostalog da je gradnja ovdje moguća, da su komšije uključene u cijeli postupak, a Komisija dala zakonitu ocjenu.

“Uvidom u važeće prostorno-planske dokumente i to prostorni plan opštine Mostar („Sl. Glasilo opštine Mostar“ broj 11/90, „Sl. Glasnik Grada Mostara“ broj 7/09, 16/10 i 11/12), utvrđeno je da se građevinska parcela na kojoj je planirana tražena intervencija nalazi u zoni centralne gradske funkcije sa utvrđenim režimom građenja I stepena (R1), gdje se građenje vrši u skladu sa Regulacijskim planom ili Urbanističkim projektom (detaljnim planovima). Kako za navedeni lokalitet nije donesen detaljni planski dokument (Regulacioni plan ili Urbanistički projekt), to se gradnja, u skladu sa članom 49. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije broj 4/04 i 4/14), odobrava na temelju Stručne ocjene komisije za davanje stručne ocjene“, navodi su odgovoru Odjela za urbanizam Grada Mostara.

Podsjećaju da je navedenim članom Zakona propisano da su temelj za izdavanje urbanističke saglasnosti dokumenti prostornog uređenja predviđeni članom 8. i 9. ovog zakona.

“Ako dokumenti prostornog uređenja iz stava 2. ovog člana nisu doneseni, Ministarstvo odnosno služba za upravu jedinica lokalne samouprave, nadležni za poslove prostornog uređenja, donijeće rješenje o urbanističkoj suglasnosti na osnovu stručne ocjene komisisje koju imenuje Skupština kantona odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili stručne ocjene organizacije koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Komisija, odnosno organizacija iz stava 3. ovog člana provjerava je li zahtjev usaglašen sa dokumentima prostornog uređenja šireg područja, zakonima koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Stručna ocjena iz stavka 3. ovog člana sadrži sve elemente neophodne za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uslova izgradnje i korištenja građevine, odnosno vršenja drugih zahvata u prostoru”, istaknuli su.

Nadalje navode da je stručna komisija na osnovu člana 49. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije broj 4/04 i 4/14), čl.3.st.1. Odluke Visokog predstavnika o uspostavljanju Komisije za davanje stručnih ocjena („Službeni glasnik  Grada Mostara“  br.15/06), čl.2. st.3. Rješenja Gradskog vijeća o imenovanju stručne komisije („Službeni glasnik  Grada Mostara“  br.18/21) na sjednici održanoj 11. 2. 2022. donijelo zaključak i Stručnu ocjenu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta na navedenom lokalitetu.

„Komisija sačinjena isključivo od strane stručnih osoba iz oblasti tehničkih nauka, te osoba aktivno uključenih u praktično djelovanje, donijela je pozitivnu stručnu ocjenu za izdavanje urbanističke suglasnosti prema dostavljenom idejnom projektu koji je u skladu s nevedenim elementima za stručnu ocjenu… Sve je detaljno regulisano navedenom ocjenom. Ista je donesena sagledavajući cjelovit prostor, saobraćajno rješenje, rješenje saobraćaja u mirovanju, kao i sam objekat, koji je projektovan da se uklapa u zatečeni arhitektonski ambijent, te imajući u vidu da se gradi u zoni u kojoj je ova gradnja dozvoljena“, navode iz Odjela za urbanizam Grada Mostara. 

Ističu i da su susjedi uključeni u postupak davanja saglasnosti uz ustupanje potpune projektne dokumentacije (kopija stručne ocjene i idejni projekt na CD-u) , te pozivom na sastanak na kojom je prezentovan cjelokupan projekat od strane samog projektanta. Na sastanku su imali priliku postaviti pitanja, a odgovori su dati sa posebnim osvrtom na svaku pojedinu susjednu parcelu.

Takođe, svi su se u ostavljenom dodatnom roku i pismeno izjasnili što je ponovo poslato Komisiji na razmatranje i izdavanje stručnog mišljenja. Upitani jesu li za mišljenje pitani vlasnici objekata preko puta Šetališta, vlasnici objekata u samom parku kažu da su uključeni i susjedi sa suprotne strane Ulice Nikola Šubić Zrinjski.

Grad tvrdi da se Park centar uklapa

Upitani kako se 25 metara visoki objekat uklapa u okruženje (u okolini kuće iz dobra austrougarske su na maksimalno tri sprata) napominju da se objekat sastoji od tri bloka.

„Dva bloka, koja su fizički odijeljena, prateći ritam ulice, imaju visinu od 15,90 m, i isti su poziconirani na uličnoj fasadi prema Ulici Nikola Šubić Zrinjski (Lenjinovo šetalište) i na taj način su u jednakoj visini sa svim objektima u ulici, te su od pojedinih i dosta niži. Dio koji je visine 25 metara se nalazi na 1/3 objekta, orijentisan prema ulici Kneza Mihajla Viševića Humskog i od objekta na kontaktnoj susjednoj parceli odmaknut je 30 m, što po svim zakonskim standardima i urbanističkim parametrima i kriterijumima zadovoljava“, stav je Odjela za urbanizam Grada Mostara.

Upitani hoće li  obližnje kuće, od kojih neke i stogodišnjakinje biti uzdrmane s obizorom na to da se ide u iskopavanje podzemlja 17 metara ispod zemlje, navode da je neutemeljeno je stavljati u kontekst sigurnost u građenju za okolne postojeće objekte u doba savremene tehnologije građenja imajući na umu da su geomehaničko ispitivanje tla i geomehanički elaborat sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje dozvole.

Na upit hoće li ovaj objekat narušiti arhitektonski skladu ovom dijelu grada s obzirom na to da je nešto niži od Mepasa odgovaraju da se ta dva objekta, tj. centra ne mogu upoređivati.

“U slučaju novoprojektovanog stambeno-poslovnog objekta bruto površina je nepunih 29 000 metara kvadratnih i katnosti P+3 (15,90m) u 2/3 objekta i 1/3 objekta katnosti P+6 (25,0 m). Stepen izgrađenosti predmetne parcele je  0,49”, navode dalje.

Naglašavaju da je uz projektnu dokumentaciju dostavljen niz stručnih analiza fizičkog prostora, te spoznaje značenja i posebnosti istog, koje su prethodile izradi samog idejnog projekta.

“Smjernice za donošenje odluke idejnog rješenja uključile su procjene o kulturnoj, naslijeđenoj i povijesnoj važnosti ambijenta, kao i njegovoj opštoj privlačnosti i stepenu vizuelne dominantnosti. Analize su potvrdile da se vizuelnim suprostavljanjem objekta napravio smislen potez, koji je potpuno različit od pojma ignorisanja postojećih objekata. Ustanovljavanje osjećaja vizualnog kontinuiteta ne znači istovremeno i balzamovanje susjedstva. Unošenje različitosti, inovativnosti i smisla za promjene su mogući procesi u okvirima konzistentnosti i vizuelne tradicije”, navode dalje iz Grada Mostara. 

Izmještanje Liska groblja

Najdelikatniji dio ove priče svakako je izmještanje Liska harema/groblja koje se spominjalo u kontekstu gradnje u ovom dijelu, no iz Grada tvrde da to nije neophodno, ali da je neophodna rekonstrukcija saobraćajnice.

„Groblje (harem) u Ulici Kneza M.V. Humskog ne predstavlja prostornu barijeru za izgradnju objekta. Potrebne su minimalne intervencije u rješavanju infrastrukturnih standarda koje Grad treba osigurati nevezano za ovaj projekat. Svjedoci ste da na tom dijelu sporedne saobraćajnice nemamo riješenu dvotračnu prometnicu sa trotoarom, što je jedan od elemenata stručne ocjene. Grad je pokrenuo poseban postupak za izdavanje odobrenja za rekonstrukciju tog dijela ulice, što je preduslov za izdavanje odobrenja za navedeni stambeno poslovni objekat”, naveli su iz Odjela za urbanizam Grada Mostara.

Ko su investitori

Iza projektnog rješenja kao investitor se navodi kompanija Niving. Osnivači su prema Registru poslovnih subjekata:

Iste osobe su i u osnivačkoj i upravljačkoj strukturi Ataca. 

Miru Musu pitali smo koji su planovi te kompanije na predmetnoj lokaciji, kao i o tome ima li projekat podršku komšija.

“Hvala vam na vašem interesu i pitanjima, a ja kao investitor već dugi niz godina  na navedenoj lokaciji imam aspiraciju sa svojim partnerima graditi objekat koji će u cjelosti biti usaglašen na nivou struke. Budući da već godinama poslujemo na nivou regije sa apsolutnim uvažavanjem svih zakonskih odredbi istim principom se vodimo i u cijelom ovom procesu. Tako smo u prvoj fazi angažovali profesionalni tim i struku za izradu idejnog projekta a u drugoj fazi smo završni projekt poslali  na adresu Odjela za urbanizam i građenje te čekamo odgovor struke za isti“, kazao je kratko dodavši da se nadaju da će konačno biti moguće graditi navedeni objekt u apsolutnom skladu sa svim urbanističkim propisima sto je i od samog početka bila naša želja i interes. 

Kako stvari stoje:

Na predmetnoj lokaciji je na snazi je samo prostorni plan, režim je R1, a obavezna izradba regulacionog plana. Plan je urađen u nacrtu i povučen s Vijeća 2012. i nije više vraćen. Povjerenstvo može dati mišljenje u tehničkom dijelu, no suglasnosti i dozvole neće moći biti izdate bez saglasnosti susjeda. A oni su protiv izgradnje, barem u ovom obimu, što na kraju znači da će se za Park centar morati naći kompromis u smislu redukcije projekta.

Hercegovina.info

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!