Kamate neće rasti

03.04.2008. / 7:35

BANJALUKA,Devet banaka u Republici Srpskoj ostvarilo je prošle godine dobit od 34,1 milion maraka, dok je IEFK banka ostvarila gubitak u iznosu od oko pola miliona maraka.
Cijela prošla godina protekla je u znaku stabilizacije bankarskog sektora, kaže u intervjuu za “Fokus” direktorka Agencije za bankarstvo RS, Slavica Injac.
 
Šta biste izdvojili kao najznačajnije promjene i aktivnosti u bankarskom sektoru u RS?
 Aktiva banaka povećana je za 67 odsto i iznosi 5,3 milijarde maraka, što je izuzetno povećanje. Taj rast najvećim dijelom uzrokovan je privatizacijom Telekoma Srpske, jer se sredstva ostvarena njegovom prodajom nalaze u bankama u RS. Takođe, došlo je do uvođenja efektivne kamatne stope, a dobili smo jednu novu banku, IEFK banku.

 Kako komentarišete integracione promjene u bankarskom sektoru?
 Činjenica je da je naš bankarski sektor preko 90 odsto u stranom vlasništvu. Završena je promjena vlasničke strukture, kao i privatizacija, i mislim da u skorije vrijeme neće biti novih integracionih procesa. Sve naše banke imaju osigurane depozite, nema više banaka koje treba da se privatizuju, tako da je cijeli sektor uspješan i stabilan.

Kakvi su tržišni rizici?
 Budući da je kod nas najvećim dijelom zastupljeno konzervativno bankarstvo, veće tržišne rizike tek očekujemo. Novi tržišni rizici odnose se, na primjer, na rizik kamatne stope, devizni rizik i repo poslove. Da bismo ih dočekali spremni, do kraja ove godine donijećemo odluku o rizicima koji zahtijevaju vrlo sofisticirane matematičke metode izračunavanja kapitala i povećanja kapitala. Kada je u pitanju organizacija supervizije bankarskog sektora, to je političko pitanje i mi, u Agenciji, ne bavimo se time. Zalažemo se da postojeći sistem bude efikasan i to pokazujemo u praksi. Trenutno radimo na pojačanoj koordinaciji, koju vrši Centralna banka BiH, zajedno s dvije entitetske agencije, i to funkcioniše.

 Očekujete li povećanje kamatnih stopa kod komercijalnih banaka?
 Činjenica je da su kamatne stope u EU porasle i da nešto slično može da se očekuje i kod nas. Ne smatram da će naše banke ići u veliko povećanje kamatnih stopa zbog velike konkurencije i zbog velike likvidnosti naših banaka. Banke imaju višak sredstava i traže samo dobre komitente kojima mogu da plasiraju kredite. Agencija ne može da utiče na formiranje kamatnih stopa, jer smo se odlučili za liberalan sistem. Prisilili smo banke da iskažu efektivnu kamatnu stopu da klijenti mogu da se blagovremeno informišu i odluče kod koje banke će dići kredite. S obzirom na veliki rast kreditne zaduženosti, Agencija će ove godine tražiti da banke povećaju iznose koje treba da izdvoje za potencijalne rezerve. To će uticati na usporavanje rasta zaduživanja stanovništva, što potencijalno može da utiče na povećanje kamatnih stopa. Ipak, generalno gledano, ne očekujem veliko povećanje kamatnih stopa. Ukupna zaduženost građana RS prošle godine iznosila je 1,7 milijardi maraka, iz čega proizlazi da svaki građanin duguje bankama 1.164 marke, što je manje nego u zemljama u okruženju.

Da li je deset banaka previše za malu državu kao što je RS?
 Na tržištu su potrebne i male i velike banke, i mislim da smo mi sada stabilizovali taj broj. Za sada nema najava o dolasku neke nove banke na tržište RS, ali ne očekujem ni da će se broj banaka smanjivati. Tržište će ustanoviti koji je broj banaka optimalan