BEOGRAD, BANJALUKA – Dok se u javnosti sporadično pojavljuju vijesti da Srbija kupuje hartije od vrijednosti Republike Srpske i tako direktno pomaže njenom budžetu, iz Ministarstva finansija Srbije to negiraju. Ali dokumenti pokazuju da su banke u državnom vlasništvu Srbije u ovu svrhu trošile milijarde dinara, pa tako Poštanska štedionica drži obveznice RS vrijedne desetine miliona evra, pokazuje zajednički tekst portala CAPITAL i beogradske „Nove ekonomije.
Vijesti o tome da Srbija kupuje obveznice koje emituje Republika Srpska povremeno su se pojavljivale u medijima s obje strane Drine.
Na primjer, svojevremeno se vijest o tome da će Srbija kupiti obveznice RS za 30 miliona evra pojavila nakon iznenadnog susreta Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.
Međutim, zvanične potvrde su uvijek izostajale, a dokumenti o ovim transakcijama nikada nisu javno objavljivani.
Nova ekonomija pokušala je da sazna koliko je obveznica Republike Srpske kupila Srbija i pod kojim uslovima.
Iz Narodne banke Srbije rekli su da te informacije možemo zatražiti od Uprave za dug pri Ministarstvu finansija.
„Republika Srbija, odnosno Ministarstvo finansija – Uprava za javni dug, ne vrši kupovinu obveznica drugih država, jedinica lokalnih samouprava i dr. pa tako ni Republike Srpske“, odgovoreno je „Novoj ekonomiji“ iz Uprave za javni dug.
Predsjednik RS Milorad Dodik prvi put je krajem prošle godine priznao da je Srbija kupila obveznice Republike Srpske.
„Zahvalni smo Srbiji i tačno je da je ona u jednom trenutku opšte hajke na RS, preko nekih finansijskih institucija otkupila dio evroobveznica koje smo ranije emitovali i time nam pomogla“, rekao je Dodik u intervjuu za nedjeljnik NIN u novembru 2023. godine.
Nikada nije zvanično otkriveno koje su to „neke finansijske institucije“ o kojima je govorio Dodik.
Ali revizorski izvještaji i napomene uz finansijske izvještaje otkrivaju da su banke u vlasništvu države Srbije entuzijastično kupovale hartije od vrijednosti Republike Srpske iz godine u godinu.
Poštanska štedionica je na kraju 2023. godine imala obveznice RS vrijedne oko 75 miliona evra, što je više od četvrtine valutnog portfolija ove banke.
Danilo Šuković, ekonomista i bivši član Savjeta za borbu protiv korupcije, kaže da politika ne bi smjela da utiče na odluke banaka o investiranju, jer se radi o čisto ekonomskim interesima.
“Kome će neka banka da da zajam, čije će obveznice da otkupi, to mora da bude stvar poslovne politike te banke i nikog više. Ako država to radi – to je zloupotreba funkcije na štetu svih građana”, rekao je Šuković za Novu ekonomiju i CAPITAL.
Nagli skok udjela obveznica RS u vlasništvu Poštanske štedionice
Poštanska štedionica je na kraju 2023. godine posjedovala hartije od vrijednosti koje je izdala Republika Srpska vrijedne 8,8 milijardi dinara (147.054.512 KM), prema napomenama uz finansijski izvještaj koji je ova banka podnijela Agenciji za privredne registre.
Prema tom dokumentu, ukupan portfolio (skup svih hartija od vrijednosti, kao što su obveznice i akcije) u stranoj valuti u vlasništvu Poštanske štedionice na dan 31.12.2023. godine vrijedio je 31.816.678.000 dinara (531.680.233 KM).
Hartije od vrijednosti koje je emitovala Republika Srpska su činile čak 27,85 odsto valutnog portfolija.
Od toga, obveznice sa rokom dospijeća 2026. godine i fiksnom godišnjom kuponskom stopom od pet odsto čine 3,94 odsto valutnog portfolia, ili 1,25 milijardi dinara (20.888.425 KM).
Obveznice koje dospijevaju 2028. godine, sa kuponskom stopom od šest odsto, čine 23,29 odsto valutnog portfolija, što čini preostalih 7,6 milijardi dinara (127.001.624 KM).
Radi se o dramatičnom skoku udjela hartija od vrijednosti Republike Srpske u ukupnom portfoliju Poštanske štedionice, što se vidi iz napomena uz finansijske izvještaje ove banke.
Na kraju 2022. godine Poštanska štedionica posjedovala je hartije od vrijednosti Republike Srpske u iznosu od svega 3.194.255.200 dinara (53.378.368 KM), za razliku od skoro devet milijardi (150.396.660 KM) na kraju 2023.
U 2021. godini Poštanska štedionica posjedovala je obveznice RS u vrijednosti od 3,78 milijardi dinara (63.166.597 KM), a 2020. godine u vrednosti od 3,36 milijardi (56.148.086 KM).
Iz Poštanske štedionice nisu odgovorili na pitanja zbog čega je prošle godine banka kupila toliko hartija od vrijednosti RS.
Iz banke nisu odgovorili ni da li odluke o kupovini obveznica RS stižu iz državnog rukovodstva, kao ni da li će se ovakva kupovina nastaviti narednih godina.
Poštanska štedionica je akcionarsko društvo u kom Republika Srbija ima 78,54 odsto udjela, JP Pošte Srbije 13,29 odsto, Telekom 7,46 odsto a ostatak imaju Fond za razvoj i PIO fond.
Matičnu banku prati i kćerka u Banjaluci
Ponašanje matične banke u Srbiji prate i u njenom ogranku u Republici Srpskoj.
Naime, nakon što je Komercijalna banka promijenila ime u Banka Poštanska štedionica Banjaluka, interes za obveznice Republike Srpske je naglo skočio, pa u posljednje tri godine bilježi eksponencijalan rast.
Primjera radi, BPŠ, odnosno tada još Komercijalna banka je 2018. godine u svom portfelju imala 36,8 miliona KM vrijedne hartije od vrijednosti.
Stvari se mijenjaju preuzimanjem banke, 2022. godine kada se udio hartija od vrijednosti penje na preko 104 miliona maraka.
„Od ukupnog iznosa portfolija na državne hartije Republike Srpske se odnosi 95,87 miliona KM dok se 8,14 miliona KM odnosi na državne zapise Srbije“, navodi se u finansijskom izvještaju banke za 2022. godinu.
Trend rasta je nastavljen i u prošloj godini kada je BPŠ držala obveznice vrijedne nešto preko 127 miliona KM.
Ekonomista Danilo Šuković kaže da se potencijalno nanosi šteta i banci i građanima, a zarad “političkog dogovora”.
On to naziva „lošom praksom na Balkanu“ koja se sprovodi pod “plaštom nacionalnih interesa”.
„Radi se o tome što ti koji upravljaju državom svoj politički uticaj koriste da bi postigli kao neke političke ciljeve a u suštini to je sve na štetu građana Srbije, jer je to državna banka, državni novac i sve gubitke snosiće građani, a političke poene dobiće onaj koji je sve to dogovarao i omogućio“, kazao je Šuković.
Slično razmišlja i ekonomista Svetlana Cenić. Prema njenim riječima banka u vlasništvu Srbije na ovaj način kreditira Republiku Srpsku i Milorada Dodika.
„Domaće banke imaju limit do kojeg mogu da se izlože po klijentu kada je zaduženje u pitanju, a obveznice i trezorski zapisi su takođe zaduženja. Tu uskače Poštanska štedionica, gdje se sve dogovori i pre nego što se obveznice puste u opticaj. Ovo nije prvi put, bilo je i ranije sličnih slučajeva, samo su sada pronašli modus da sve ide brže“, kaže ona.
I Komercijalna banka kupovala obveznice RS prije privatizacije
Beogradska Komercijalna banka, koja je prodata slovenačkoj NLB banci 2020. godine, takođe je kupovala hartije od vrijednosti Republike Srpske dok je bila u državnom vlasništvu.
Prema napomenama iz finansijskih izvještaja, na kraju 2019. godine Komercijalna banka imala je obveznice RS u vrijednosti od 647.412.000 (10.818.733 KM) dinara.
Ugovor o prodaji 83,23 odsto odsto akcija Komercijalne banke za 387 miliona evra slovenačkoj NLB banci potpisan je 26. februara 2020. godine, a postupak je okončan u decembru iste godine.
Prema revizorskom izvještaju za 2020, na kraju te godine se vrijednost obveznica Republike Srpske u vlasništvu Komercijalne banke više nego udvostručila, na ukupno 1.466.219.000 dinara (24.501.604 KM).
U izvještajima za kasnije godine, od kada je NLB banka postala većinski vlasnik Komercijalne, ne navodi se vrijednost obveznica RS koje su u njihovom vlasništvu, ali se vidi da ih ima.
Iz te banke nisu odgovorili na pitanja da li su nakon privatizacije nastavili da kupuju hartije od vrijednosti Republike Srpske, kolika je vrijednost obveznica RS koje posjeduju trenutno, kao ni da li će ih kupovati u budućnosti.
Kolika je rupa u budžetu RS?
Poslednjih godina, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije gotovo cijelom političkom vrhu Republike Srpske, uključujući neprikosnovenog lidera RS, Milorada Dodika, što je uticalo na sposobnost ovog entiteta da se zadužuje.
Pojedini mediji u BiH pišu da Vladi Republike Srpske nedostaje oko 500 miliona konvertibilnih maraka, ili oko 250 miliona evra, da bi do kraja godine mogla da servisira domaće obaveze i spoljne dugove.
Portal CAPITAL objavio je da se Republika Srpska prošle godine na berzi zaduživala 19 puta u ukupnom iznosu od čak 861,6 miliona maraka, ili oko 440 miliona evra.
RS je imala deset emitsija obveznica ukupne vrijednosti 304 miliona evra. Kamatne stope u javnim ponudama obveznica Republike Srpske kretale su se od 5,50 odsto do 6,10 odsto.
Pored toga, emitovani su i trezorski zapisi u vrijednosti od 136,3 miliona evra kroz devet javnih ponuda.
Vlada RS se u aprilu ove godine obveznicama zadužila svega 10 miliona KM (oko pet miliona evra) čime je promijenila praksu da se, kada je riječ o ovim hartijama od vrijednosti, zadužuje za puno veće iznose na Banjalučkoj berzi.
Kao jedan od razloga za skromniju emisiju sagovornici CAPITAL-a navodili su strah od nedovoljnog interesovanja investitora nakon gašenja računa funkcionerima RS, kao i izloženost banaka, odnosno svojevrsno ispitivanje tržišta nakon poslednjih sankcija.
Takođe, Vlada RS je i prošlog mjeseca imala mnogo veću aukciju trezorskih zapisa nego što je to do sada bio slučaj, a aukcija je bila uspješna.
Agencija Moody’s je početkom godine dodijelila Republici Srpskoj kreditni rejting B3, što znači da “trenutno postoji sposobnost izvršenja finansijskih obaveza, ali (da) je prisutan visok rizik promjene poslovne klime i ekonomskih uslova, kao i visok kreditni rizik”.
“Dobitnici” ove ocjene mogu imati finansijsku nestabilnost, ili drže neadekvatne gotovinske rezerve u odnosu na svoje poslovne potrebe, dug ili druge finansijske obaveze.
Zbog svega ovoga Vlada RS ima sve manji prostor za zaduženje na domaćem finansijskom tržištu i kod susjednih zemalja, dok je izlazak na međunarodne berze “malo vjerovatan”.
U septembru prošle godine obveznice Republike Srpske u septembarskoj emisiji kupovalo je svega 12 kupaca, što je za 80 odsto manje nego u junskoj, kada se pod gotovo identičnim uslovima javilo 60 investitora.
U potrazi za novim načinima finansiranja, zvaničnici su čak pominjali mogućnost uvođenja „narodnih obveznica“ RS, koje bi kupovali građani.
Vlast u Srpskoj negira bilo kakve ozbiljnije probleme u vezi sa finansiranjem i plaćanjem obaveza.
Predsjednik RS Milorad Dodik nedavno je izjavio da da je Srpska izmirila sve svoje obaveze, uprkos najavama “stručnjaka” da će bankrotirati.
“Republika Srpska ostaje najmanje zadužena u regionu. Naš javni dug je 32 odsto, a ukupni dug 38 odsto BDP-a. Naš domaći proizvod je rastao 2,9 odsto prethodnih pet mjeseci“, naveo je Dodik.
Međutim, Svetlana Cenić smatra da je ovaj model zaduživanja neodrživ, te da su poređenja o zaduženosti sa razvijenim evropskim zemljama nerealna.
„Nemačka se zadužuje za investicije a Republika Srpska za javnu potrošnju, zato se stepen zaduženosti ne može porediti. Srpska sa jednim zapisima otplaćuje druge zapise, a razlikom pokušavaju da popune rupe. U svakom slučaju jede sama sebe“, zaključila je ona.
CAPITAL/Nova ekonomija: Dejan Tovilović, Filip Rudić
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Realno gledano dug Republike Srpske uopste nije problem kao sam dug. Problem je veci od samog duga. Iznos je sasvim podnosljiv ali ne i princip funkcionisanja.
Nije tacno da se dug Republike Srpske stvara zbog javne pitrosnje. Dug se stvara zbog korupcije. Ako bi se sa budzeta i iz avnih preduzeca otkacile pijavice koje cepe javna sredstva kroz namjestene tendere, prestalo sa politikom zaposljavanja nepotrebnog kadra, uklonille besmislene javne nabavke budzet bi momentalno isao u suficit i Republika Srpska bi se mogla cak i potpuno razduziti kroz 10 godina.
Najbolji primer ludosti nasih finansija je budzet crvenog cara, sa 10 je podignut na 50 miliona a realno nema potrebe ni za 2 miliona. Radovan nejaki kaze da nema 13 miliona za udzbenike za sgu djecu osnovnih skola(to je javna potrosnja) a u istoj godini kupuju helikopter za 30 ili koliko vec miliona. Svako javno preduzece ima najmanje 3x vise zaposlenih nego sto ima radnika. Za svaki praznik sume, poste, zeljeznice, elektrodistributivna preduzeca, vodovodi, opistine i gradovi nam uredno preko tv cestitaju praznik. Kao reklamiraju se a zapravo nam u lice trljaju kako rasipaju novac koji su uzeki nama kroz racune. Kupuju se automobili, placamo senatore, lobiste i jos svasta nesto ciju finkciju ne bi znali da objasne ni ljudi koji ih obavljaju.
Smiju nam se lice a mi cutimo.
Dug nije problem. Da Ilon Maska sada iz humanitarnih razloga otplati ovaj dug. Za 10 godina bi imali duplo veci dug.
“Nije šija nego vrat.” Ovako otprilike ide tvoj komentar. Nije kriva javna potrošnja već višak zaposlenih i bacanje para na gluposti poput helikoptera, predsjednikovog budžete ni za šta itd. Pa šta je to ako nije javna potrošnja? Neracionalno, nepotrebno bacanje para od kojeg ovom narodu nije ništa bolje, upravo obrnuto.
Javna potrosnja je potrosnja javnog novac koja ima smisla i opravdanosti. Sama rijec ti kaze. Drzava angazuje 100 radnika da naprave put. Ti radnici naprave put i drzava plati put. To je javna potrosnja. Vlada uzme novac od drustva tj. javnosti i ti novcem obezbedi nesto sto ce to drustvo da koristi tj. potrosi.
Ti udjes u pekaru kod mene i za 2 marke kupis hljeb. Ti si potrosio 2 marke jer si dobio hleb.
Dodik angazuje 1000 stranackih vojnika na nacin da dobiju radno mjesto a ne rade. Mi ih placamo ali od njih ne dobijamo nista zauzvrat. Ili kada se fond pio ili ministarstvo reklamira na tv-u za praznike. Oni placaju reklamu a ne dobijaju nista zauzvrat. To nije potrosnja vec bacanje para.
Ti dodjes kod mene u pekaru das 2 marke za hljeb i odes praznih ruku. Ti nisi kod mene potrosio 2 marke vec sam ti ja ukrao dvije marke.
Potrosnja je nesto sto mora imati efekat.
Postoje i primeri katasteofalne javne pitrosnje. Npr. naplatne kucice u Glamocanima. Plaili smo nekoliko miliona gradnju objekta koji nije bio legalan a koji je doveo do miliona steta i smrti desetina ljudi i onda smo platili uklanjanje istih.
Stvarna javna potrosnja je daleko manja od iznosa budzeta. Ogroman novac se ukrade i pokazuje kao kavna potrosnja. Ali to nije zapravo javna potrosnja jer je jedini efekat kradja. Kradja je cak i uzimanje plate koja nije zaradjena a takvih je 50% u drzavnoj sluzbi.