Kako banjalučki građevinari varaju na kvadratima

BANJALUKA – Sve više ljudi u Banjaluci nakon kupovine stana ustanovi da je prevareno i da su platili više kvadrata nego što je stvarna površina njihove nekretnine, otkriva CAPITAL.

Jedan banjalučki geometar kaže da ga u posljednje vrijeme zove sve više ljudi i traži da naknadno premjere stan koji su kupili, ističući da su veoma iznenađen kada vidi u koliko slučajeva su kupci prevareni.

„Kod većine kupaca koji su tražili da im premjerimo stan, ali ne kod svih, ustanovljena je manja površina od one koju su platili. U današnje vrijeme i po današnjim cijenama kada platite nepostojeći kvadrat ili kvadrat i po, to je četiri-pet hiljada KM, što nisu male pare za naš standard“, kaže geometar koji nije želio da mu objavljujemo ime.

On poziva kupce stanova da ne vjeruju investitorima na riječ i da od ovlaštenih geometara traže da izvrše premjer stana.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević koji je lično imao neprijatno iskustvo prilikom kupovine stana kaže da je kupovina stanova u izgradnji odavno postala ustaljena praksa, ističući da sa sobom nosi prednosti, ali i mane.

„Kupac mora da obrati pažnju na sve detalje ugovora o kupoprodaji. Prilikom kupovine stana u izgradnji kupac plaća cijenu za površinu stana koju ugovori sa prodavcem. Međutim, sve češće se dešava da prilikom primopredaje stana, uvidom u tlocrt izgrađenog stana, bude utvrđeno da je površina stana manja od one koja je ugovorena i plaćena. Ovo se svakako može desiti zbog brojnih faktora prilikom izgradnje zgrade, ali svjesni smo da se dešava i zbog nastojanja investitora da iskoriste priliku za naplatu onog što im ne pripada“, kaže Dragičević.

Svako odstupanje u površini mora biti u kupoprodajnom ugovoru

On objašnjava da svako eventualno odstupanje u površini mora biti predviđeno u kupoprodajnom ugovoru i da su takvom odredbom ugovora zaštićeni i kupac i prodavac stana.

„U kupoprodajni ugovor treba da bude unesena odredba koja propisuje dozvoljeno odstupanje između ugovorene i izgrađene površine. To odstupanje najčešće iznosi 1,5 – dva odsto od ukupne površine stana. Dakle, kada kupac plati cjelokupnu ugovorenu cijene prema projektnoj kvadraturi, a prilikom primopredaje stana, prema tlocrtu urađenom od strane geometra bude utvrđeno da je korisna površina manja za više od onog što je predviđeno u ugovoru, kupac ima pravo na korekciju cijene. U toj situaciji prodavac je dužan kupcu da vrati razliku između uplaćene cijene i cijene koja odgovara stvarnoj korisnoj površini“, objašnjava Dragičević.

On kaže da se trenutno u praksi najčešće sreće odredba ugovora o kupoprodaji koja kaže da će se „korekcija kupoprodajne cijene izvršiti ako površina stana nakon izgradnje bude manja ili veća od 1,5 odsto od ugovorene površine.“

„U ovoj situaciji, ukoliko je kupac isplatio cijenu za stan od 80m2, a nakon izgradnje ovlašteni geometar utvrdi da je površina stana 78,4m2, kupac ima pravo na povrat cijene koju je platio za 1,6 kvadratnih metara“, kaže on, dodajući da je nekim kupoprodajnim ugovorima propisano i drugačije.

Precizira da neki kupoprodajni ugovori kažu da „razlika između ugovorene površine i premjerene po predaji u posjed ne smije biti veća od dva odsto, a ako razlika bude veća od dva odsto izvršiće se korekcija kupoprodajne cijene za onaj iznos koji prelazi ugovorenu toleranciju.“

„U ovoj situaciji tumačenje ugovora je drugačije. Dakle, ako je razlika između ugovorene i izgrađene površine npr. tri odsto kupac ima pravo na povrat iznosa od jedan odsto, a ne svih tri odsto kao što bi imao po ugovoru koji sam ranije spomenuo. U ovakvoj situaciji kupac ne bi imao  pravo na korekciju cijene ako je razlika između ugovorene i premjerene cijene dva odsto“, objašnjava Dragičević.

On na kraju zaključuje da i kupci i prodavci stanova u izgradnji moraju da budu informisani o postojanju mogućnosti unošenja ovakvih odredbe u ugovor.

„Ono što je bitno jeste da ona strana koja je oštećena izgradnjom stana, može zaštitu svojih prava da traži pred sudom u roku od tri godine od dana saznanja za odstupanja u površini, odnosno od primopredaje izgrađenog stana“, zaključuje Dragičević.

Direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić kaže da kupci stanova treba od notara traže da ih zaštite od nesavjesnih prodavaca.

„Notari bi trebali iz katastra i gruntovnice da povade sve podatke i da po njima prave kupoprodajne ugovore, kao i da u ugovor obavezno ugrade zaštitnu klauzulu“, kaže Murić.

Ona dodaje da su podaci iz katastra i gruntovnice precizniji i validniji kada su u pitanju stari stanovi, dok je za novoizgrađene ili stanove u izgradnji veoma značajno da se u kupoprodajne ugovore ugrade zaštitne odredbe.

CAPITAL: D. Momić