Jotić: Privatizacija će biti završena u 2008. godini

29.12.2007. / 8:20

BANJALUKA,Investiciono-razvojna banka RS (IRB) namjerava u idućoj godini završiti proces privatizacije preduzeća u RS, izjavio je Jasminko Jotić, direktor te institucije.
 
On je rekao da se prva godina rada IRB najviše odnosila na registraciju fondova kojima upravlja, ali i da je, ipak, preko Akcijskog fonda RS krenula sa prvim prodajama državnog kapitala u preduzećima, ali i kupovinama akcija na tržištu kapitala.
Naplaćeno je i sedam miliona KM po osnovu akumuliranih dividendi Fonda za restituciju RS.
Jotić ocjenjuje da će iduća godina označiti prekretnicu u početku investicionog ciklusa u RS, preko plasmana sredstava od privatizacije “Telekoma Srpske”, a koja su definisana Razvojnim programom RS.
NN: Kako ocjenjujete prvu godinu rada Investiciono-razvojne banke RS?
JOTIĆ: Prva godina je bila praktički godina formiranja fondova kojima upravlja IRB. Taj posao smo uspješno uradili osim fonda za nekretnine i potraživanja, što ćemo završiti u narednom periodu. Registrovani su Akcijski fond, Fond za restituciju, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za stanovanje, Fond za razvoj istočnog dijela RS. Imali smo i dosta posla oko formiranje tih portfelja i to nam je odnijelo najviše vremena.
Pripremili smo, takođe, prijedlog plasmana po kreditnim linijama koji je u Vladi RS još u fazi odobravanja. Iako sam lično mislio da ćemo to odraditi u relativno kratkom periodu, pokazalo se da je to materija koja zaslužuje više pažnje, pa su još u toku određena usaglašavanja sa ministarstvima. Vjerujem, ipak, da će to završiti početkom iduće godine, kako bismo mogli sprovesti proceduru za izbor banaka i mikrokreditnih organizacija sa kojima ćemo imati saradnju po osnovu plasmana sredstava. U toku ove godine su, takođe, vršeni plasmani po osnovu postojećih kreditnih linija iz Fonda stanovanja RS, te Fonda za razvoj i zapošljavanje RS sa čitavom serijom projekata lokalnih inicijativa vezanih za razvoj i zapošljavanje. Značajno je da smo uspjeli naplatiti veći broj dividendi koji je pripadao Fondu za restituciju po osnovu učešća u preduzećima, a koja su prethodnih godina čekala na njegovu registraciju. Skoro sve smo uspjeli naplatiti, a riječ je o iznosu od preko sedam miliona KM.
NN: IRB je počela i sa prodajama državnog kapitala u preduzećima. Kakvi su planovi za iduću godinu?
JOTIĆ: Krajem ove godine imali smo prve privatizacije. Na berzi je prodano šest preduzeća za ukupno 3,8 miliona KM, što su sredstava koja su legla na račun Akcijskog fonda. Što se tiče preduzeća sa strateške liste u toku su procedure izbora ponuđača za privatizaciju dobojskog “Trudbenika” i tri preduzeća “Glasa srpskog”. Radi se, takođe, na revidiranju liste strateških preduzeća, pa bi tako Vlada na osnovu naše informacije koju smo dostavili, trebala odlučiti koja će preduzeće skinuti sa te liste.
Naša namjera je da 2008. bude posljednja godina u kojoj se vrši privatizacija. Od njenog starta, 1998. godine prošlo je dosta vremena i definitivno stojimo na stavu da se to treba završiti iduće godine s obzirom da je veliki broj preduzeća već završio u stečaju. Naravno, to se odnosi na preduzeća koja su određena za privatizaciju, dok će Vlada RS odlučiti koja će ostati u državnom vlasništvu, kao što je to već rečeno za “Elektroprivredu RS”. Preostalo je, takođe, da se definište strategija privatizacije komunalnih preduzeća i lokalnih medija, gdje se, takođe, Vlada morati opredijeliti šta dalje s njima.
NN: Da li je Akcijski fond RS krenuo i sa najavljenom kupovinom akcija?
JOTIĆ: Jeste. Kupili smo akcije Nove banjalučke banke u omjeru na koji smo imali pravo po osnovu prava preče kupovine i tu očekujemo dobru zaradu. Napomenuo bih da će naš puni angažman u kupovini hartija od vrijednosti u suštini zavisiti od pravila u kojima će detaljno biti opisana procedura kako i na koji način se to radi.
NN: Da li će te kupovati i najavljene opštinske i entitetske obveznice?
JOTIĆ: Trenutno na tržištu nema dužničkih hartija od vrijednosti, ali će ih biti u nekom narednom periodu. Nemamo zakonskih ograničenja što se tiče obveznica koje emituju BiH i RS i jedinice lokalne samouprave. Što se tiče korporativnih imamo ograničenje koja se odnose su učešće do 50 odsto vrijednosti emisije i do 50 odsto u strukturi kapitala određenog emitenta. To će biti interesantna dešavanja u privredi pogotovo zbog prisustva drugih tržišnih učesnika koji će raditi isti ili sličan posao, kao što su zatvoreni i otvoreni investicioni fondovi. Tražnje će stoga sigurno biti, a obim ponude tog tržišnog materijala zavisi od svakog preduzeća koja se nalaze u takvoj poziciji da može razmišljati o emisiji hartija od vrijednosti.
NN: Šta je sa učešćem IRB u plasmanu sredstava od privatizacije “Telekoma Srpske”, koja su utvrđena Razvojnim programom RS do 2010. godine?
JOTIĆ: IRB još nije učestvovala u plasmanu sredstava iz Razvojnog programa, jer nam ta sredstva još nisu prebačena na račun. Vlada RS će iduće godine donijeti odluku o dokapitalizaciji pojedinih fondova kojima upravlja IRB. Prema posljednjim podacima Fond stanovanja će biti dokapitalizovan sa oko 100 miliona KM, Fond za razvoj istočnog dijela RS sa 200 miliona, od čega će jedan dio biti grantovska sredstva. Oko 66 miliona biće dato za korporativno restrukturiranje, a ostatak za plasmane koji će ići Fondu za razvoj i zapošljavanje. Mi ćemo predložiti kako bi trebala izgledati ta struktura, a na Vladi RS je da donese odluku. Razvojnim programom bilo je definisano da će se osam odsto od ukupnih sredstava za IRB od prodaje “Telekoma” plasirati u ovoj godini. Kako to nije rađeno, ta sredstva će se vjerovatno pridodati iznosu koji je planiran za ovu godinu. Znači, novca će biti, a postoji i dobra ponuda sadašnjih institucija i poslovnih banaka, pa smatramo da će iduća godine u svakom slučaju biti prekretnica novog investicionog ciklusa u RS koji će donijeti pozitivne efekte od uspješne privatizacije “Telekoma Srpske”.
NN: Bilo je određenih zamjerki poljoprivrednika na predviđenu podršku za tu oblast. Da li će farmeri dobijati povoljne kredite?
JOTIĆ: Poljoprivrednici mogu očekivati relativno povoljne kredite čiji će kriterijumi biti definisani odlukom Vlade RS. Vjerujem da će ti kreditni uslovi biti najpovoljniji do sada na tržištu, odnosno kamatne stope za individualne poljoprivredne proizvođače bi trebale biti duplo manje od onih koje plasiraju mikrokreditne organizacije. Problem poljoprivrednika je to što poslovne banke uglavnom nisu zainteresovane da kreditiraju tu populaciju zbog velikog rizika, iako je poljoprivreda jedna od osnovnih grana našeg razvoja i šansi. Zbog toga ćemo je mi svakako podržavati kao jednu od strateških grana.Nezavisne n.