Jedan poljoprivrednik godišnje stvori 94.000 KM, a on sam jedva preživljava
21.08.2017. / 12:00
SARAJEVO, Dok poljoprivrednici najavljuju proteste, izdvajanja za poljoprivredu su iz godine u godinu sve manja. Zanimljiv je podatak da jedan poljoprivrednik stvori 94.000 KM godišnje, a on sam (ne) preživljava.
Svake godine u medijima gledamo poljoprivrednike koji uništavaju svoje mlijeko, maline, izlaze na ulice, protestiraju, traže svoja prava… Najavljuju proteste i u ovoj godini jer im dugovanja za podsticaje nisu isplaćena ni za 2014. godinu. Traže isplate i za 2015. i dio 2016. godine, te za drugi kvartal 2017. godine.
Mogu li i trebaju li poljoprivrednici čekati?
Prema rezultatima Analize budžetskih podsticaja privredi u BiH u 2015. godini s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele, koju je uradio Institut za razvoj mladih KULT, u 2015. godini u poljoprivredu je kroz budžetske podsticaje uloženo nešto više od 84 miliona KM, a za cjelokupnu privredu 211 miliona KM. Jesu li 84 miliona maraka godišnje dovoljna za razvoj poljoprivrede?
Izdvajanja za poljoprivredu iz godine u godinu se smanjuju. U 2015. godini smanjena su za čak 92 miliona KM u odnosu na 2013. godinu, a za 63 miliona KM u odnosu na 2014. godinu.
Od ukupno dodijeljenih sredstava za privredu u 2015. godini, 40 posto sredstava dodijeljeno je za poljoprivredu, što je čini ubjedljivo najzastupljenijim sektorom privrede u budžetskim podsticajima. 80 posto tih sredstava su bespovratna, a 20 posto su kreditna sredstva.
Zašto je poljoprivreda u problemima i šta možemo učiniti?
U BiH od poljoprivrede je produktivnije samo poslovanje s nekretninama, a jedan zaposleni u poljoprivredi stvori 94.000 KM vrijednosti godišnje.
Poljoprivreda je značajna i s aspekta učešća u BDP-u, u FBiH ona čini 4,2 posto BDP-a s 1,8 posto zaposlenih, a u Republici Srpskoj 9,3 posto BDP-a. Ipak, produktivnost poljoprivrede nije zadovoljavajuća kada poredimo produktivnost ovog sektora u zemljama EU i zemljama u regiji. Ovo je i jedan od razloga što domaći poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni na tržištu. Rast produktivnosti je neminovan kako bismo povećali konkurentnost domaćih proizvoda i time osigurali prodaju domaćeg proizvoda na domaćem i stranom tržištu, održali postojeća i kreirali nova radna mjesta, te povećali ekonomski rast. Budući da poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni cijenama, a često ni sertifikacijom kvaliteta proizvoda koju zahtijevaju zemlje EU gdje bi plasman domaćih proizvoda bio moguć, otežana je i prodaja bh. poljoprivrednih proizvoda, što proizvođače dovodi u tešku situaciju.
Situacija je i teža kada podsticaji privrednicima kasne, a kasne i po nekoliko godina, što nije slučaj u zemljama EU, tako da su uvozni poljoprivredni proizvodi konkurentniji.
Problemi bh. poljoprivrede su i neuređenost zemljišta za snažniji razvoj ove grane, tehnološki zaostatak za EU i konkurentima, visok nivo neobrađenih oraničnih površina, nedovoljno udruživanje poljoprivrednih proizvođača čime bi se okrupnila i pojeftinila nabavka sirovina te povećala mogućnost za veći otkup po prihvatljivim cijenama, nedostatak kanala za plasman poljoprivredne proizvodnje, nedostatak sertifikacije kvaliteta proizvoda, neredovnost isplate podsticaja privredi koji kasne i po nekoliko godina itd.
“Sistem podsticaja u BiH specifičan s obzirom na to da imamo lokalne, kantonalne i entitetske podsticaje i tu postoji nesklad. Uvijek ste u nekoj vrsti nečije dobre volje i zavisite od senzibiliteta ovih nivoa vlasti koji nerijetko ne prepoznaju značaj ulaganja u neku oblast. Potrebna je strategija poticanja poljoprivrede”, ističu iz Saveza proizvođača jagodičastog voća
Bolje sutra poljoprivrednicima vlasti mogu osigurati samo kroz ulaganje u tehnologije i sertifikaciju kvaliteta proizvoda, edukaciju poljoprivrednika i pomoći pri snažnijem udruživanju proizvođača što bi omogućilo jeftiniju nabavku sirovina i sigurniji plasman proizvoda po zadovoljavajućim cijenama, redovnim isplatama poticaja itd. Sve ovo bi trebala sadržavati i neophodna strategija za razvoj poljoprivrede na državnom nivou radi lakših pristupa EU fondovima, na koju i sami poljoprivrednici apeluju, a njih je sve manje u BiH.
Mnogi bh. poljoprivrednici preživljavaju od svog rada, a oni koji odluče više ne preživljavati od poljoprivrede, donose hrabru, aktivističku odluku – idu živjeti van BiH.
Gdje se ulažu sredstva?
Najviše sredstava uložilo se za proizvodnju mlijeka od goveda – 38 posto, za oblast drugo 12,5 posto (uključujući ovčarstvo, kozarstvo, nabavku mehanizacije, podršku udruženjima poljoprivrednika, kupovinu plastenika, troškove vakcinacije goveda itd.). Po izdvojenim sredstvima slijede oblasti peradarstva i žitarstva po 8 posto, a najmanje sredstava dodijelilo se za vinogradarstvo i upravljanje vodama, manje od jedan posto. Za pčelarstvo, ribarstvo i šumarstvo dodjeljuje se manje od 2 posto sredstava. U skladu sa stavovima bh. privrednika voćarstvo je najperspektivnija oblast poljoprivrede, a za ovu oblast se ulaže 7,5 posto od ukupnih sredstava za poljoprivredu.
Posebno perspektivnim podgranama ocijenjene su i proizvodnja mlijeka od goveda i peradarstvo. O važnosti podsticaja govori i činjenica da je upravo najpodržavaniji segment poljoprivrede ujedno i najrazvijeniji, a to je proizvodnja mlijeka od goveda. Klix.ba
Tagovi: podsticajipoljoprivredaproizvodnjavaznovocarstvo
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Produktivnost kod nas je izuzetno slaba, evo dva primjera iz Kanade. Jedna od uspjesnijih firmi Standard iz Prnjavora je sa 350 zaposlenih pravila 15 miliona eura. Radio sam u timu od 40-tak i tim je pravio 33 milliona eura prometa. Pravili smo telefone za firme. I dalje su se stalno zalili da ne pravimo dovoljno.
Drugi primjer je iz poljoprivrede. Znam covjeka u Kanadi koji ima farmu gica. Farma ima 10 hiljada gica a na njoj radi 6 ljudi. Vjerujem da bi mi imali bar 60.