Ima posla, ali nema traženih kvalifikacija

25.05.2009. / 8:00

SARAJEVO, Poslodavcima u Federaciji BiH fali radnika, ali veliki broj nezaposlenih ne može dobiti posao jer nema adekvatnu kvalifikaciju ili ne može zadovoljiti zahtjeve za posebnim znanjima i vještinama.
Pokazali su to rezultati ankete koju su među više hiljada poslodavaca u FBiH proveli Zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje. Istraživanjem su željeli steći uvid u realno stanje na tržištu rada.
Od 2.186 anketiranih poslodavaca njih 726 je potvrdilo nedostatak radnika, dok je 1.391 izjavilo da ne potražuje radnu snagu. Od 726 poslodavaca kojima nedostaju radnici, 272 su kao razlog naveli nedovoljnu kvalifikaciju kandidata za određena radna mjesta. Poslodavci, njih 248, tvrde da kandidati nisu mogli zadovoljiti zahtjeve za interpersonalnim vještinama (komunikativnost, fleksibilnost, timski rad), a 186 poslodavaca ustvrdilo je da kandidati nisu ispunili zahtjeve za posebnim znanjima i vještinama.
Ova anketa, kako ističe Edin Mehić, direktor veb portala posao.ba, potvrđuje svojevrsni nesklad na bh. tržištu rada.

 
“U BiH faktički postoje dva tržišta rada – jedno gdje je stopa nezaposlenosti veća od 50 posto i gdje se ljudi teško zapošljavaju jer njihova kvalifikacija nije konkurentna na tržištu i drugo gdje je nezaposlenost nula posto, a gdje spadaju nove profesije koje traži novo tržište rada”, kaže Mehić.
Ta tražena zanimanja su naročito u vezi s komercijalom i prodajom, ali problem je što se malo nezaposlenih odlučuje na usavršavanje kako bi stekli dodatne vještine, poput visokoprofilisanih komercijalista, računovođa sa certifikatima, brend menadžera, a to su upravo kvalifikacije koje poslodavci traže.
Osim toga, mnogi nezaposleni ne vide sebe u privatnom sektoru, nego godinama čekaju na birou da bi našli posao u sigurnijem javnom sektoru.
“Ankete su pokazale da čak 50 posto ljudi uopšte ne smatra zaposlenjem radno mjesto izvan javne uprave”, kaže Mehić.

 
Posebno zanimljivom ističe činjenicu da je velika potražnja za inženjerima raznih profila, među kojima nisu samo informatičari nego i mašinski i drugi inženjeri, a koje su poslodavci spremni dobro platiti.
Kao poseban problem navodi nedostatak mobilnosti radne snage, budući da je većina naših ljudi nespremna da promijeni mjesto stanovanja zbog posla.
Džemo Tufekčić, rektor Univerziteta u Tuzli, tvrdi da je nesklad na tržištu rada produkt obrazovnog sistema, koji je više cilj sam sebi umjesto da bude u službi podizanja konkurentnosti privrede.
“Potrebno je napraviti zaokret kako bi kvalitet znanja proisticao iz integracije teoretskih znanja i praktičnih vještina”, kaže Tufekčić i ističe da treba stvarati kadrove za poznatog kupca, a ne za biroe rada.
Tvrdi i da je Univerzitet u Tuzli prepoznao potrebe tržišta pa je otvorio odjeljenja za menadžment i poslovno komuniciranje upravo kako bi zadovoljio potrebe za posebnim poslovnim vještinama.
“Moramo mijenjati paradigmu da obrazovanje nije potrošnja nego kvalitetna investicija. Misija obrazovanih ustanova ne završava se dijeljenjm diploma nego trenutkom kada diplomanti nađu posao”, dodaje Tufekčić.

 
Neophodni programi obuke
Avdo Rapa, dopredsjednik Privredne komore FBiH, kaže da se priča o neskladu između obrazovnog sistema i potreba tržišta svaki put aktuelizira pred upise u škole i fakultete, ali da malo ko radi na tome da se prilike promijene. Tvrdi da nema projekcija iz kojih bi se mogli izvesti programi obuke i obrazovanja radne snage. Na tome, kaže, ne rade ni zavodi za zapošljavanje, osobe zadužene za obrazovanje u vladama, asocijacije privrede ni privredne komore.
Kao primjer Rapa navodi oblast građevinarstva i metalne industrije, u kojima bi se mogao zaposliti znatan broj ljudi uz odgovarajuće edukacije, treninge i prekvalifikacije. No, takvih kurseva nema ili ih ima vrlo malo i to uglavnom u organizaciji samih kompanija. Nezavisne novine