IGA prijeti gašenje jer je dala garancije na 80 miliona evra bez pokrića
04.11.2016. / 14:43
SARAJEVO, Veliki broj napravljenih grešaka Izvozno-kreditnu agenciju BiH (IGA) doveo je u nezavidan položaj, koji vodi ka njenom gašenju.
Samo su dva načina da se riješi problem: gašenje Agencije ili rekonstruiranje Fabrike cijevi “Unis”, koje bi omogućilo izmirenje dugovanja koja iznose 80 miliona eura, što su garancije koje je u više navrata Agencija dala ovoj firmi.
Međutim, to nije jedini problem IGA, tu je i više tužbi koje su već pred bh. sudovima.
U nekim tužbama firme su tužile Agenciju, a u nekim je Agencija ta koja tuži. K
oliko je stanje ozbiljno dovoljno govori činjenica da je IGA davala garancije, a da nije imala sredstva.
Tako Izvozno-kreditna agencija tuži Fabriku cijevi “Unis” iz Dervente, a ova fabrika takođe tuži Agenciju. IGA tuži i Bobar banka koja je u likvidaciji, Banka Srpske, takođe u likvidaciji, “Hidrogradnja” i “Prvi faktor”, te Raiffeisen banka.
U finansijskoj dubiozi IGA je od kraja 2013, prije svega zbog garancija od 80 miliona eura koje je izdala Fabrici cijevi “Unis” iz Dervente.
Kad je ta firma zapala u krizu i prestala da izmiruje obaveze, svi kreditori odjednom su od IGA zatražili naplatu.
Prema izvještaju o radu IGA iz 2015. godine, navedeno je da zbog problema nastalih vezano za pozvane garancije izdate za kompaniju “Unis”, a koji se nisu riješili tokom 2014. i 2015, IGA nije u mogućnosti adekvatno planirati aktivnosti za 2016, s obzirom na neizvjesnost u rješavanju navedenog problema.
Na saslušanju UO IGA pred Istražnom komisijom Predstavničkog doma parlamenta BiH, Mirsad Isaković (SBB), član Komisije, rekao je da Agencija nije radila dobro, te da postoje institucionalne greške u donošenju zakona.
„Agencija nije izvršila procjenu rizika, što je osnov svega. Nisu pravdali izvoz, izdavali su tri puta više garancija nego što je sami likvidni potencijal Agencije, unutarnja struktura je loša i nema saradnje na relaciji Banjaluka – Sarajevo – Mostar. Ne znamo ko će vraćati kredit od 52 miliona KM. Oni su se zadužili, a nemamo odluku ko će vratiti dug”, rekao je Isaković, koji misli da se radilo po nečijim naređenjima ili stihijski.
Tvrde da će doći do rekonstruiranja rada “Unisa”, te da će time biti izmireni dugovi, međutim, kako ističe Isaković, on u tu priču ne vjeruje.
“Ova agencija je napravila niz grešaka koje će imati vrlo duboke posljedice, 180 miliona KM je ogroman iznos za ovu državu i neko mora snositi odgovornost”, rekao je Isaković.
Većina članova Istražne komisije parlamenta BiH vjeruje da će se ovim problemom morati pozabaviti Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), te pravosudne institucije.
Dušanka Majkić (SNSD), član ove komisije, ističe da entiteti nisu nikad imali priliku da se izjasne kad je u pitanju jedna ovakva organizacija.
Naime, kako je istaknuto tokom saslušanja, IGA je osnovana 1996. godine i to je oformila tadašnja Vlada RBiH, na inicijativu Svjetske banke. Majkićeva tvrdi da cijeli problem IGA počiva na lošim zakonima.
“Kad je donesen zakon 2004. godine o IGA, sredstva koja je ova agencija dobila od 51 milion KM nisu raspoređena među entitetima i BiH jer je predloženo od strane IGA da entiteti budu vlasnici kredita, a da IGA bude vlasnik donatorskih sredstava. RS na to nije pristala. U tom momentu više nije bilo razgovora, IGA radi sa nedovoljno kapaciteta i u osnivačkom dijelu, jer ključni organ koji se zove međuministarsko vijeće koje je zaduženo da daje smjernice za rad IGA nikad nije osnovano. Zbog toga smo u ovakvoj situaciji”, kazala je Majkićeva, koja tvrdi da su institucije BiH krive, te da je IGA koristila nepoznavanje činjenice da iza IGA ne stoji država.
Nenad Lalić, član Komisije, ističe da je nevjerovatna činjenica da su Uprava i rukovodstvo IGA, ne analizirajući rizike, davali garancije, te je premašilo i svoj osnovni kapital i zadužilo se, tako da IGA ne može da funkcioniše jer je daleko veći dug od osnivačkog kapitala koji je iznosio nekad početnih 51 milion i 300 KM, a samo Fabrika cijevi Derventa zadužila je nekoliko stotina miliona. “Mislim da je ovo veliki problem, te da može izaći na veliku aferu, možda sličnu ‘Bobar aferi’, jer oni u nekim razgovorima čak kažu da su imali i preporuku Vlade RS da se radi s ovom tvornicom. Mislim da će raspetljavanje ovog problema biti zanimljivo i da ovdje ima mnogo posla za Ministarstvo bezbjednosti, za SIPA”, rekao je Lalić.
Lamija Kozarić-Rahman, direktorica IGA, kazala je da još nije nastala šteta jer IGA nije isplatila garancije dok se na završe sudski procesi. “‘Unis’ je u procesu restrukturiranja tako da očekujemo da će vrlo brzo potpisati ugovor sa stranim i domaćim kreditorima o reprogramu duga, tako da se nadam da neće nikakva šteta nastati”, rekla je Kozarić-Rahmanova.
Smatra da je BiH neophodna jedna agencija koja neće biti komercijalna, te da država preko ove agencije bude podrška njenim izvoznicima. Mirsad Isaković
“Agencija nije izvršila procjenu rizika, što je osnov svega. Nisu pravdali izvoz, izdavali su tri puta više garancija nego što je sami likvidni potencijal” Dušanka Majkić
“Kada je donesen zakon 2004. o IGA, sredstva koja je ova agencija dobila od 51 milion KM nisu raspoređena među entitetima”
Nenad Lalić
“Mislim da je ovo veliki problem, te da može izaći na veliku aferu, možda sličnu ‘Bobar aferi'”
Lamija Kozarić-Rahman
“BiH neophodna jedna agencija koja neće biti komercijalna, te da država preko ove agencije bude podrška njenim izvoznicima” Nezavisne novine
Tagovi: dugovanjagasenjegreskeigavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
