I sa platom – siromašni

18.02.2011. / 8:10

BEOGRAD, Minimalac u Srbiji bi do kraja mjeseca mogao da poraste za koju stotinu dinara. U četvrtak održani Socio-ekonomski savjet je završen bez dogovora, jer je Ministarstsvo finansija zatražilo još vremena kako bi utvrdili maksimum koji država može da podnese. Sindikati hoće povećanje od 10 dinara po satu, a nadaju se da će se naći bar na sredini od – 100 dinara. Ali ni ova zarada ne bi zadovoljila minimalnu potrošačku korpu.
Trenutna minimalna zarada iznosi 16.720 dinara. Prima je nekoliko stotina hiljada radnika u Srbiji, a dovoljna je da samo dvočlanu porodicu može da drži preko utvrđene linije apsolutnog siromaštva od 8.327 dinara po osobi mjesečno. Čak i prosječna zarada podjeljena na više članova domaćinstva mnoge ostavlja praznog stomaka. Daleko od raskoši živi i većina penzionera, jer u prosjeku primaju malo više od 21.000 dinara.
Granica siromaštva znači da čovjek sa 277 dinara dnevno, što je 3,7 dolara, treba da zadovolji sve svoje životne potrebe. Metodologija Svjetske banke je još striktnija. Za njih su apsolutno siromašni oni koji dnevno raspolažu sa manje od 1,25 dolara. Na čitavom svijetu, pokazuju podaci Svjetske banke, ispod linije siromaštva živi čak 1,2 milijarde ljudi, a mi smo pokušali da utvrdimo koliko bi među njima moglo da bude građana Srbije.
Kada se fond zarada u jednoj opštini podjeli i na nezaposlene građane, takav prosjek otkriva da je u Srbiji priličan broj onih koji lani nisu imali ni 1,25 dolara, što je 0,92 evra, dnevno. Najalarmantnija je situacija u Opovu gdje je tokom 2010. godine građanin na raspolaganju imao svega 14,2 evra mjesečno. U Malom Crniću prosjek je svega 3,2 evra „jači“, a slijedi Lebane sa prosjekom od 18,2 evra. U Doljevcu je prosječni građanin za mjesec dana mogao da potroši svega 18,8 evra, u Varvarinu 19,1, a u Krupnju 21,5 evra. Manje od 30 evra po glavi stanovnika imali su i stanovnici Bojnika, Blaca, Žagubice, Topole, Titela, Kuršumlije, Žitorađe, Žabara, Golupca, Koceljeve, Knića, Rače, Ražnja, Alibunara, Kovačice, Tutina, Velikog Gradišta, Osečine i Vladičinog Hana.
Zbog takvog materijalnog stanja građana, trgovci se suočavaju sa padom prodaje, pa pronalaze nove načine da proizvode učine dostupnijim. Tržištu su ponuđeni novi koncepti prodaje, takozvane „SOS prodavnice“ i diskonti.
– Socijalno najugroženiji bili su spremni da satima čekaju na njihovo otvaranje, kako bi došli do jeftinijih proizvoda – kažu u SOS marketu. – Anketirani građani ističu da im svaki ušteđeni dinar znači.
Opasno skupa hrana
Rast cijena hrane u 2010. godini u svijetu gurnuo je još 44 miliona ljudi ispod linije ekstremnog siromaštva, navodi Svjetska banka. Podaci pokazuju da su glavni krivac više cijene prehrambenih namirnica, a najviše pšenice, kukuruza, šećera i jestivih ulja, od juna 2010.
– Cijene hrane u svijetu su trenutno na opasno visokom nivou, a takođe je očito da najnovija poskupljenja prehrambenih namirnica ugrožavaju siromašne ljude širom svijeta – istakao je Robert Zelik, predsjednik Svjetske banke.

Ni za osnovne potrebe
U Srbiji, prema posljednjim podacima živi 652.869 apsolutno siromašnih građana. To je, na primjer, populacija jednaka broju stanovnika Kragujevca, Subotice, Užica i Kraljeva zajedno. Siromašnih je tokom posljednje dvije godine sve više, a samo 2010. je broj onih koji nemaju ni za najosnovnije potrebe povećan za oko 100.000.

Pad potrošnje domaćinstava
Pad potrošnje domaćinstava u Srbiji u 2010. godini procjenjuje se na 1,6 odsto, a njen negativan doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda na 1,2 procentna poena, procjene su NBS.
Potrošnja domaćinstava u posljednjem kvartalu prošle godine je u blagom padu u odnosu na prethodno tromjesečje, na šta ukazuje i smanjenje prometa u trgovini na malo. Pad realnih prihoda domaćinstava, kao osnovnog izvora finansiranja potrošnje, nastavlja se, pošto su ti prihodi – zarade, penzije i socijalna primanja, manji za 2,8 odsto. Takvo kretanje je posljedica, prije svega, pada realnih zarada, koje su najviše doprinijele padu ukupnih izvora finansiranja potrošnje.
Priliv deviza po osnovu doznaka je povećan, što je bilo naročito izraženo tokom novembra. Međutim, s obzirom na to da je u istom periodu ostvaren i viši realni prirast štednje, NBS procjenjuje da realni neto priliv po osnovu doznaka nije znatnije uticao na potrošnju domaćinstava u četvrtom kvartalu.
Rast štednje stanovništva je realno ubrzan u odnosu na treći kvartal, a takvo kretanje je rezultat prije svega produženih atraktivnih uslova koje su banke ponudile povodom „Nedjelje štednje“ početkom novembra.
Potrošački krediti, kao i ostali krediti stanovništvu koji su usmjereni na finansiranje potrošnje, usporili su rast u četvrtom kvartalu.
Poslije oporavka u prethodna dva tromesečja, promet u trgovini na malo, kao najvažniji indikator potrošnje domaćinstava, zabilježio je desezonirano posmatrano pad u četvrtom kvartalu od 1,9 odsto.
Promet u ugostiteljstvu, kao dodatni indikator potrošnje, bio je takođe u padu, a smanjen je i broj noćenja turista u tom periodu. Novosti