I metla je srpski brend

17.11.2011. / 8:15

SELENČA, Teško je naći proizvod iz Srbije, koji je tako ubjedljiv na tržištu EU, kao metla od sirka iz Selenče i još nekoliko vojvođanskih mjesta.

Prošle godine metlari su izvezli više od sedam miliona metli u EU, ali budući da je pristigla konkurencija iz Rumunije i Bugarske, sa subvencijama njihovih vlada, srpskih metli ove godine biće manje na Zapadu. Metlari smatraju da bi im veoma pomogla subvencija od pet do sedam procenata, te da bi se vrlo brzo taj ulog vratio državi kroz povećanje proizvodnje, zapošljavanja i izvoza.

Jan Đurčijanski, vlasnik dvije metlare i pokrajinski poslanik, kaže da su dosadašnji pokušaji da se ministrima poljoprivrede dokaže neophodnost subvencionisanja metli, prošli sa odgovorom ”razumijemo, ali nema para”.
– Ne mogu da shvatim da se mnogo novca daje stranim kompanijama za nova radna mjesta, ali tamo gdje bi se ulaganje najbrže isplatilo, novaca nema – naglašava Đurčijanski.
On ističe da u metlarstvu direktno radi oko 800 radnika, a od proizvodnje sirka živi još toliko porodica. Za izvoz jedne metle od 900 grama dobije se od 1,28 do 1,35 evra i u zemlju godišnje uđe oko devet miliona evra.
– Metla je jeftinija od kutije ”marlbora” – zapazio je sagovornik ”Novosti”.
– Naša metla je ekološka i njoj ne mogu konkurisati plastične metle, ona je vrlo kvalitetna i Bugari i Rumuni nam konkurišu samo zato što mi nemamo podršku države, ali nadam se da će se to shvatiti i promijeniti – optimističan je, ipak, Đurčijanski.
U ortačkom društvu ”Gašparovski”, koje je jedno od većih, godišnje se napravi oko 550.000 metli. Oni takođe potvrđuju da su tržište ”napali” Bugari, Rumuni i Kinezi, a da se srpska metla, za koju su specijalisti vojvođanski Slovaci, održava na tržištu jer je bez premca u kvalitetu.
– Sa cijenama se ne možemo uklopiti, jer je otkupna cijena sirka sve veća, sve se radi ručno, kao i prije pola vijeka, a ne pojavljuju se nove mašine za žetvu ove kulture. Zato ne možemo da izdržimo tržišnu utakmicu sa zemljama koje daju svojim metlarima subvencije – ističe Jasmina Gašparovski Bosančić, zamjenik direktora, inače, treća generacija metlara u porodici.
Inspektori ne gledaju kroz prste
Prošle godine najveće kazne, od 800.000 dinara, za neprijavljivanje radnika, izrečene su u Srbiji za pet firmi, od kojih su dvije bile metlare iz Selenče. Inspektore ne interesuju zatvorene firme i otpušteni radnici, nego samo one koje rade. Ako se tako nastavi, bojim se da će nas sve manje raditi, rekao nam je metlar iz Selenče.
A, da smo pametni
– Imamo brend, proizvod u ruci, koji se dokazao na tržištu i umjesto da stalno napredujemo, mi smo u krizi. A, da smo pametni, mogli bismo da imamo lijepe devizne prihode – kaže ova mlada žena i dodaje da je njen otac pravio 200 metli dnevno i dobro zarađivao, a njoj sada dohodak odnesu banke, jer proizvodnju finansira iz kredita. Novosti

Tagovi: bugarijan djurčijanskijasmina gašparovski bosančićrumuniselenca