I dijaspora zaobilazi zlatare
17.01.2022. / 12:27
BANJALUKA – Iako je uvoz plemenitih metala u BiH lani dostigao 40,79 miliona KM u zemlju je stiglo zlato vrijedno tek 656.000, što je za skoro dva i po puta manje nego u 2020. godini, a stručnjaci smatraju da su ti podaci ogledalo slabe kupovne moći građana, koji nakit kupuju samo za posebne prilike, poput svadbe i krštenja.
FOTO: Pixabay
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazali su da je prošle godine u BiH stiglo zlato vrijedno 656.743 KM, što je za 942.290 maraka manje u odnosu na godinu ranije.
I izvoz tog plemenitog metala lani je bio manji u odnosu na godinu ranije.
“Prošle godine vrijednost izvezenog zlata iznosila je 946.375 KM, a 2020. godine ta cifra je bila nešto veća od 1,7 miliona maraka“, kazali su u UIO, dodajući da je ukupni izvoz plemenitih metala iz BiH lani bio oko 48,47 miliona maraka.
Član Udruženja ekonomista RS “SWOT” Marko Đogo kazao je za “Glas Srpske” da su ovi podaci ogledalo kupovne moći građana, a ne ekonomskih kretanja.
“Činjenica jeste da naši sugrađani skupocjeni nakit kupuju uglavnom za svadbe, rođenja, krštenja i slično. Ako se uzme u obzir da je lani uvoz robe u BiH iznosio 17,21 milijardu KM, a izvoz 14,62 milijarde, brojke koje se odnosne na plemenite metale su male i pokazuju nisku kupovnu moć naših građana“, rekao je Đogo.
Da je tako potvrđuju i u zlatarama širom Srpske.
“Prodaja zlata opala je u posljednje dvije godine, a naročito prošle koja je, mogu slobodno reći, bila katastrofalna. Ljudi nemaju novca, nakit kupuju samo za posebne prilike kao što su vjenčanja i krštenja“, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je lani zakazala i prodaja nakita dijaspori koja je inače izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci. Prema njenim riječima, mnogo više se i prodaje i uvozi zlata u FBiH, nego u Srpsku.
U prijedorskoj zlatari dijele sličnu sudbinu. Kako su rekli i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala lani su bili znatno slabiji, nego 2020. godine.
“Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene, a bilo je onih koji su se opraštali od dukata koji su dobili od najmilijih. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju“, kazali su u toj zlatari.
Da su se mnogi tokom pandemije odrekli uspomena ističu i zaštitnici prava potrošača.
“Pandemija i neizvjesna situacija primorala je ljude da prodaju zlato, koje je kod nas uvijek bilo neka vrsta štednje. Nije bilo grada bez bar dva-tri mjesta na kojima se otkupljuje zlato. Taj posao su uglavnom radile inostrane firme koje su se registrovale kod nas“, rekao je predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” u Bijeljini, Jovan Vasilić, dodajući da je ono što je otišlo u izvoz najvećim dijelom upravo nakit koji su građani prodali. Glas Srpske
Tagovi: zlato
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
I u doba napretka i u doba krize, a naročito u doba krize, zlato je možda i najbolji investicioni instrument, samo što još jedino naša država u Evropi, tretira zlato kao robu, kao i svaku drugu, a ne kao investicioni instrument (govorim o investicijskom zlatu), te stoga, dok je u Evropi porez na uvoz zlata 0 odsto, kod nas se na zlato plaća carina i PDV, što znači 27 odsto, tako da se nama ne isplati uvoziti zlato, uslijed zastarjelog propisa, koji će kad-tad morati da se mijenja, ako mislimo ići u EU, a do tada, dok se ova uredba ne usvoji i uskladi sa istom, ostaje nam samo da gledamo kako cijena zlata skače. Treba li spomenuti da je u posljednjih 20-ak godina, kilogram zlata skočio sa nekih 10-20 hiljada KM za kilogram, na današnjih tj. sadašnjih skoro 120 hiljada KM, tako da zlato je baš zlato i više od toga. Država treba da omogući narodu da uvozi zlato bez dažbina, jer zlato jača standard građana. Vjerujem da bi se uvoz zlata čak udesetostručio, kada naša država nebi naplaćivala carinu i PDV na zlato, što je puno, tako da ne isplati se uvoziti kod nas u zlato, jer država kod nas ne pravi razliku između npr. zlatnih dukata i zlatnih đinđuva.