Capital.ba

HEP pregovara o preuzimanju TE Stanari

21.05.2017. / 14:35

ZAGREB,  Već nekoliko mjeseci, Hrvatska elektroprivreda vodi ozbiljne razgovore o mogućem preuzimanju, odnosno kupovini Termoelektrane Stanari u Republici Srpskoj.

 

Prema tvrdnjama upućenih, ova termoelektrana vrijedi oko 500 miliona dolara. Ima snagu od 300 megavata. Počela je s radom prošle godine, a u vlasništvu je kompanije EFT Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije i veletrgovca električnom energijom.

Saznanja o razgovorima nisu željeli komentaristati ni u HEP-u ni u EFT-u. Međutim, prema informacijama koje su potvrđene iz dva neslužbena i međusobno nezavisna izvora, već je održano više sastanaka o ovoj temi između predstavnika dvije kompanije, prenosi Jutarnji list.

Prema istim navodima, delegacija HEP-a je tim povodom nedavno boravila u Beogradu, te posjetila i samu Termoelektranu Stanari. Pregovori će, tvrde ovi izvori, biti intenzivirani u narednim mjesecima, vjerojatno na političkoj razini, a konačna odluka o ovom projektu mogla bi biti donesena do kraja godine.

Termoelektrana Stanari prva je privatna investicija u neki veliki konvencionalni proizvodni elektroenergetski objekt na području zemalja bivše Jugoslavije. Priča je počela 2004. godine kad je EFT pobijedio na međunarodnom javnom tenderu koji je Vlada Republike Srpske raspisala za odabir strateškog partnera u rudniku Stanari. Radi se o rudniku smeđeg ugljena – lignita – s procijenjenim geološkim rezervama od 88 milijuna tona.

Kako potražnja za smeđim ugljenom u regiji pada, EFT je odlučio na lokaciji graditi termoelektranu. Inicijalni projekt bio je da se gradi termoelektrana snage 400 megavata koja bi proizvodila oko 3 teravatsata energije godišnje.

Tehnološko rješenje trebao je isporučiti francuski Alstom, a financijer projekta bila je Evropska banka za obnovu i razvoj. Ipak, kako su ti pregovori propali, EFT se okrenuo istoku te u Kini dogovorio financiranje s tamošnjom razvojnom bankom (China Development Bank), a za isporučitelja tehnologije prihvatio tamošnji Dongfang Electric Corporation. Kako su Kinezi nudili nešto stariju generaciju tehnologija od Alstoma, izmijenjen je i projekt, pa je instalirana snaga elektrane reducirana za četvrtinu, planirana proizvodnja smanjena na 2 teravatsata godišnje, a bruto efikasnost sa 43 na 38,5 posto.

Ta promjena projekta izazvala je veliko nezadovoljstvo lokalnih ekoloških udruga, koje su podigle i nekoliko tužbi tvrdeći da će elektrana – zbog korištenja zastarjele tehnologije – za dva do tri puta premašiti razinu dozvoljenih štetnih emisija koje su dopuštene temeljem pravila Europske unije, kojih se i BiH temeljem članstva u Energetskoj zajednici mora početi pridržavati od 1. januara 2018. Ipak, temeljem službenih podataka o izvršenom testu pouzdanosti elektrane za vrijeme probnog rada, čini se kako su te slutnje, barem zasad, neutemeljene. Termoelektrana u Stanarima postigla je čak i znatno veći stupanj bruto efikasnosti od planiranog (40,2 posto), a zabilježene štetne emisije (SO2, NOx, čvrste čestice) ispod su evropskih limita.

Veći problem elektrane, barem što se njezina aktualnog vlasnika tiče, jeste ekonomski. Naime, stanje na regionalnom, pa i evropskom tržištu električne energije radikalno se promijenilo od 2008. kad je cijeli projekt koncipiran. Veliki uticaj prethodno subvencionirane “zelene energije” u sistem radikalno je smanjio cijene energije na veleprodajnim tržištima, što je u problem gurnulo sve operatore konvencionalnih termoelektrana, naročito onih novih koje opterećuju visoki amortizacijski troškovi. Iako razlozi zbog kojih EFT razmatra prodaju elektrane u Stanarima nisu poznati, pretpostavlja se da je preduzeće – koja se dominantno bavi samo trgovinom energijom – u aktualnim okolnostima niskih cijena mučila s otplaćivanjem kredita. No, može li onda to biti isplativa investicija za HEP?

Čak i nakon provođenja vrlo kompleksnih analiza i budžeta, na to pitanje je teško dati decidirani odgovor, ali evidentno je da je ta računica za vertikalno integrisanu energetsku kompaniju kakav je HEP (bavi se i proizvodnjom i veletrgovinom i maloprodajom) znatno drukčija nego što je za kompaniju poput EFT-a.

Tokom posljednjih godina HEP posluje izuzetno profitabilno, na hrvatskom tržištu drži dominantnu poziciju, a sve se ambicioznije širi i u susjednim zemljama. Ključni razlog tog uzleta uvelike je kompanijin proizvodni portfelj, s temeljem na cjenovno povoljnim hidroelektranama i proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško.

Ipak, svojevrsna Ahilova peta tog portfelja su kompanijine termoelektrane, od kojih znatan broj tokom sljedećih godina izlazi iz stroja. Logična je, stoga, želja kompanije da kapacitete koji se gase zamijeni novim objektima, naročito u momentu gdje raspolaže ozbiljnim finansijskim potencijalom. Jutarnji list

 

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: HEP pregovara o preuzimanju TE Stanari

    1. Bacuska

      Jos jedna u nizu dobro osmisljenih prevara. Nastavlja se ruski rulet

    2. Digitalni

      Prodo nas Vuk struju Svajcarcima iz firme Alpik al oni ne smiju da je prihvate jer se isporcuje u kantama i loseg je kvaliteta. Porijeklo joj pogano i puno ugljenika. Filteri losi a kontrole potplacene da friziraju izvjestaje o zagadjanosti. Posledice po Stanare i okolinu gore nego od osiromasenog uranijuma.

    3. O, Milutine...

      Sto su se ucutali seljaci kojima je u Stanarima oteta zemlja. Mora da ih je Hamdija dobro podmazo.

    4. MedjaS

      Ode Rvatima nasa muka i nase prorodno blago. Dok je ugalj bio skup Hamovic ga nezakonito prodavao Slovencima, jer koncesioni ugovor to nije dopustao. Kad je ugalj jeftin i loseg kvaliteta sumnjivim parama izgradio termoelektranu. Sad bi da to preproda jer je Potrskalo Lagani nestrpljiv da inkasira svoj dio. Valja pakovati kofere kad Sipic zakuca na vrata.

    5. crni gruja

      kupujte akcije elektroprivrede i telekoma ha ha haa

    6. hidroelektrane

      Desi ce se isto kao u drugim TE – u EU zadnja dogradnja bila je u Termoelektrana Velenje Slovenija. Rezerva uglja je otisla, potreban je zeljeznicki skup transport, cijena gradnje je “neplanski” poraska za 200% na 1.4milijarde i narod vec se budi zbog ekologije…tako da do 2025 svim tim pise se lose.

      JEDINI SPAS ZA BALKAN SU CISTE HIDROELEKTRANE, VJETRNE I SUNCANE – ZAVISI OD PODRUCJA. OD TIH SU HIDOROELEKTRANE NAJBOLJE – VODA CE UVIJEK TECI, MOZE PROIZVESTI MNOGO ENERGIJE

    7. RITE, RTEU, STANARI prljava industrija

      bolje prodat dok ne udjete u EU… tad ce se sve zatvarati – emisije, kontaminacija okoline, porezi, transport uglja,… Nuklearna i termoelektrarna proizvodnja struje je nedopustna u 21.vjeku. Moze politika i mafija spekulirati jos 10 godina ali buducnosti tu nema.

    8. Budzoni

      Presli se u procjeni rezervi uglja i kaloricnoj vrijednosti pa sad misle da je uvale nekom naivnom

    9. Vukajlo Lisicar

      Odkud sad to da EFT prodaje Stanare. Do juce su nasi politicari pricali da je to investicija stoljeva u RS, a sad je na prodaju. Zna Vukadin da sa zastarjelom kineskom tehnologijom nakon 1 januara 2018 elektrana nece zadovoljavati ni jedan ekoloski kriterij EU, i da ce zbog toga moeati da placa visoke penale, odnosno zelene kredite. A cijena struje niska. Sad elektranu mogu prodati samo nekoj drzavnoj firmi uz mitologiju ili ti podmazivanje. Vidjecemo ko ce prvi progutati udicu.